* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2024. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji.

Više o temama vezanima uz obrazovanje možete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvješća, u popisu na dnu ove stranice.

Premda bi obrazovanje, kao ključ razvoja svakog društva, trebalo  biti dostupno svima, i dalje se bilježe obrazovne nejednakosti na svim njegovim razinama. Skupine u nepovoljnijem položaju, poput mladih iz socijalno depriviranih obitelji, iz udaljenih ruralnih sredina i s otoka ili pripadnika nekih manjina, imaju otežan pristup obrazovanju u kojem ostvaruju i slabije rezultate, što dugoročno utječe na njihovo društveno pozicioniranje, ali i na napredak društva u cjelini.

Prepoznaju to i nacionalni strateški dokumenti poput Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. te Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja do 2027. godine. Pri tome, ukazujemo kako se osnovnoškolskim i srednjoškolskim obrazovanjem primarno bavi pravobraniteljica za djecu, dok se pučka pravobraniteljica bavi visokim obrazovanjem i cjeloživotnim obrazovanjem.

Prema prikazu prvih rezultata za Hrvatsku na temelju istraživanja EUROSTUDENT VIII, provedenog u 2022. godini, bilježi se pad broja osoba koje upisuju tercijarno obrazovanje te blagi rast broja studenta koji studiraju u statusu redovnih studenta. Pri tome četiri velika sveučilišta (Zagreb, Rijeka, Split i Osijek) obrazuju 2/3 studenata u RH.  Istraživanje je pokazalo da je jedan od najvećih izdataka za studente trošak smještaja.

Prema istraživanju u studentskim domovima živjelo ih je 11,8%, znatno više nego 2013. godine kada ih je u domovima živjelo 8%, dok ih je u iznajmljenim stanovima živjelo 26,4%. Značajan porast cijena najma privatnih stanova znatno utječe na studentski standard, a može utjecati i na odluku o napuštanju studija. Važan trošak za studente je i prehrana, koja je također poskupjela. Prema preliminarnim podacima istraživanja EUROSTUDENT VIII, ukupni semestralni trošak je porastao 22,1%, što ukazuje na važnost razvijanja mjera za studente slabijeg imovnog stanja.

U adresiranju tog problema trebao bi pomoći i  Plan mjera za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja za razdoblje 2023. – 2025. kojeg je usvojila Nacionalna skupina za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja. Ovaj dokument sadrži deset načela i smjernica koje bi trebale poslužiti kao preporuke visokim učilištima, institucijama u obrazovanju i osposobljavanju, tijelima državne uprave te relevantnim OCD-ima za unaprjeđenje pristupa visokom obrazovanju studentima u nepovoljnijem položaju visokom obrazovanju.

2023. godinu obilježila je primjena novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji je stupio na snagu krajem 2022. godine. U cilju strukturne reforme sustava obrazovanja usvojene su i izmjene i dopune drugih propisa važnih za sustav obrazovanja, a pučka pravobraniteljica se uključila u e-savjetovanje o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o Državnoj maturi i drugih propisa kojima se uređuje područje obrazovanja. Pri tome je velik broj primjedbi koje smo uputili primljen na znanje ili je odbijen.

Primjerice kod Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ukazali smo da davanjem ovlasti osnivačima školskih ustanova na određivanje upisnih područja ostaje nejasno kako će se spriječiti da neki dijelovi RH ostanu nepokriveni osnovnoškolskim obrazovanjem, jer ih primjerice niti jedan osnivač nije naveo među svojim upisnim područjima ili suprotno tome, da isto područje navedu dva osnivača.

Osim toga, ako je odluka o upisnom području pojedine osnovne škole isključivo odgovornost JLP(R)S, može se dogoditi da neka naselja (npr. naselja u kojima žive Romi), neovisno o udaljenosti, pripadnu upisnom području jedne škole koja će slijedom toga biti etnički segregirana, ili da neki osnivači odbiju navesti određeno područje kao upisno područje neke osnovne škole, iako bi mu po udaljenosti i lokaciji trebalo pripasti.

Izmjene ZOOSŠ-a odnosile su i na zapošljavanje umirovljenika u osnovnim i srednjim školama na radnom mjestu učitelja i nastavnika. S obzirom da smo s aspekta moguće dobne diskriminacije ukazivali na potrebu usklađivanja ZOOOSŠ-a s odredbom čl. 99. Zakona o mirovinskom osiguranju, pozdravljamo navedenu izmjenu.

No iz predložene odredbe kao niti iz njenog obrazloženja i dalje nije razvidno radi li se o zapošljavanju umirovljenih prosvjetnih radnika na pola radnog vremena i bez gubitka prava na isplatu mirovine, ili je riječ o ponovnom zapošljavanju uz mirovanje mirovine. Stoga, uz uvažavanje svih specifičnosti odgojno obrazovnog rada s djecom i mladima, predlažemo jasno propisati uvjete zapošljavanja školskih djelatnika starijih od 65 godina života u sustavu odgoja i obrazovanja.

U kontekstu obrazovanja važno je promicati cjeloživotno obrazovanje. Prema podacima iz Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja usvojenog u ožujku 2023. godine, RH ima jednu od najnižih stopa sudjelovanja u programima obrazovanja odraslih u EU-u, posebice među niskokvalificiranim, starijim, ruralnim i dugotrajno nezaposlenim stanovništvom, a podzastupljene su i osobe s invaliditetom i pripadnici romske nacionalne manjine.

Dok je 2020. godine EU prosjek odraslih koji sudjeluju u obrazovanju iznosio 9,2%, u RH je svega 3,2% odraslih osoba sudjelovalo u prethodnom mjesecu u nekom obliku formalnog i neformalnog obrazovanja. To potvrđuje i Mreža za cjeloživotno učenje za sve, koja navodi da je u RH nejednakost u pristupu obrazovanju odraslih izraženija nego na razini EU.

Jedna od glavnih prepreka sudjelovanja u obrazovanju odraslih jest novac, a bilježi se i nedostupnost različitih programa u rjeđe naseljenim i ruralnim područjima. Ukazuje se i na izostanak učinkovitog informiranja javnosti o mogućnostima obrazovanja odraslih, a dio problema je i neprepoznavanje i neprihvaćanje tako stečenih kvalifikacija, o čemu smo pisali prethodnih godina.

U dijelu pritužbi se ukazuje da i dalje postoje problemi u priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija od strane strukovnih komora, i to ne samo onih u zdravstvu. Zaprimili smo pritužbu fizioterapeutske tehničarke koja je po završetku srednjoškolskog obrazovanja odradila pripravnički staž, položila stručni ispit te postala članica Hrvatske komore fizioterapeuta. Nakon završetka prijediplomskog studija fizioterapije i stjecanja stručnog naziva prvostupnice fizioterapije, odbijen joj je zahtjev za izdavanje nove licence bez ponovnog pripravništva i polaganja stručnog ispita, što nije u skladu s Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika koji predviđa jedinstveni program pripravničkog staža, jednaki opći dio stručnog ispita i isti sadržaj posebnog dijela stručnog ispita za fizioterapeutske tehničare i stručne prvostupnike fizioterapije.

S obzirom da poseban program pripravničkog staža i sadržaj stručnog ispita za prvostupnika fizioterapije niti ne postoji, HKF je trebala bez postavljanja dodatnih uvjeta izdati odobrenje za samostalan rad u završenoj razini obrazovanja. No prema nama dostupnim informacijama HKF nije postupila u skladu s obvezujućim nalogom MZ-a da svim prvostupnicima fizioterapije koji su već odradili pripravnički staž i položili stručni ispit kao fizioterapeutski tehničari, izda odobrenje za samostalni rad.

U pogledu priznavanja inozemne visokoškolske kvalifikacije stečene na medicinskom fakultetu u zemlji koja nije članica EU, u pritužbama se otvara pitanje visokih cijena dopunske mjere razdoblja prilagodbe u postupku pri HLK. S obzirom da je potrebno platiti više od 3.500 eura za pohađanje nastave i polaganje ispita u sklopu dopunske mjere razdoblja prilagodbe, mjera trenutno nije dostupna nezaposlenim osobama slabijeg imovnog stanja, poput pritužitelja koji je osoba pod međunarodnom zaštitom. Ipak, važno je navesti da osim ove mjere osoba ima na raspolaganju i drugu mjeru, odnosno mogućnost provjere sposobnosti, što u slučaju medicine iznosi 332 eura.

Osim cijene, u pritužbama se ukazuje i na dugotrajnost postupka priznavanja inozemne visokoškolske kvalifikacije. Tako smo zaprimili nekoliko pritužbi zbog višegodišnjeg čekanja za provedbu dopunske mjere razdoblja prilagodbe i, posljedično, dugotrajnost postupka priznavanja inozemne visokoškolske kvalifikacije doktora dentalne medicine.

Kako je dopunsku mjeru razdoblja prilagodbe moguće obaviti u samo tri zdravstvene obrazovne ustanove u RH, dinamika upućivanja prijavljenih kandidata na provedbu mjere ovisi o dostupnim kvotama odnosno dostupnosti medicinsko-tehničke opreme, stručnjaka za provedbu nadzora i prostora za obavljanje redovne nastave i prakse. Prosječno se godišnje na obavljanje dopunske mjere razdoblja prilagodbe upućuje kronološkim redom sedam kandidata. Prema očitovanju HKDM-a, prosječno čekanje početka provedbe dopunske mjere razdoblja prilagodbe je četiri godine, što znatno odgađa uključivanje u svijet rada i negativno utječe na egzistenciju korisnika mjere.

Zaprimili smo i nekoliko pritužbi zbog moguće diskriminacije osoba koje su srednjoškolsko obrazovanje završile 80-ih godina prošlog stoljeća kada su ukinute gimnazije, a s radom započeli centri usmjerenog obrazovanja. Kako formalno nisu završile gimnaziju isključene su iz natječaja za radna mjesta za koja je uvjet završena gimnazija, iako su završile srednju školu gimnazijskog programa i o tome posjeduju potvrdu. S obzirom da se to može promatrati i kao moguća neizravna diskriminacija temeljem dobi, o tome više pišemo u poglavlju o diskriminacije u području rada i zapošljavanja.

Nadalje, Informativni pravni centar u svojem očitovanju ukazuje da se u svjedodžbama koje su izdane prije 2010. godine navodi podatak o narodnosti, što može dovesti do stigmatizacije i diskriminacije temeljem nacionalne pripadnosti, o čemu više pišemo u poglavlju o diskriminaciji temeljem rasnog ili etničkog podrijetla.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu:

Pravo na adekvatno stanovanje, Pravo na zdravlje, Pravo na rad, Diskriminacija pri zapošljavanju i na radu, Mladi, Socijalna skrb: Siromaštvo i ljudska prava, Prava nacionalnih manjina i Diskriminacija temeljem rasnog ili etničkog podrijetla.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.