* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2023. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Više o temama vezanima uz obrazovanje možete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvješća, u popisu na dnu ove stranice.

Raspoloživost obrazovanja (osnivanje i financiranje odgojno-obrazovnih institucija), njegova dostupnost (besplatno osnovno obrazovanje za sve, te srednje i visoko prema određenim sposobnostima), prihvatljivost (obrazovanje određene kvalitete, prema određenim standardima) i prilagodljivost (prilagođen različitim skupinama) važne su odrednice sustava obrazovanja. Pri tome je važno prepoznati kako se obrazovne nejednakosti odražavaju u različitim dijelovima obrazovnog sustava, ali i da su međusobno povezane.

Podaci iz publikacije „Obrazovne nejednakosti u Hrvatskoj – izazovi i potrebe iz perspektive dionika sustava obrazovanja“ pokazuju da je školski uspjeh učenika srednjih škola i dalje usko povezan s njihovim socioekonomskim statusom, rodom i pripadnošću geografskoj regiji. Kako se dalje navodi, s udjelom od 36,6% RH ima niži udio visokoobrazovanih od prosjeka EU, koji je 40,3%. Posebno se ističe malen broj odraslih koji se uključuju u nastavak obrazovanja, a koji u RH iznosi 3,2%, dok je u EU 9,2%.

Prema podacima iz gore navedenog istraživanja studentska populacija u RH ima viši socioekonomski i obrazovni status roditelja od prosjeka mladih. Najčešći uzroci nejednakosti u sustavu visokog obrazovanja su nizak ekonomski status studenata, studiranje uz rad, prebivalište u ruralnim područjima i mjestima udaljenim od sveučilišnih centara, nejednakosti vezane za rodne razlike, LGBTIQ+ studente, roditeljstvo i pripadnost romskoj nacionalnoj manjini.
Uočen je tzv. ruralno-urbani kriterij nejednakosti koji se ogleda kroz slabiju informiranost o studiranju, probleme vezane uz troškove stanovanja i povećane troškove života izvan roditeljskog doma, što sve otežava dostupnost ili visoko obrazovanje čini nedostupnim.

Molbu za dodjelu državnih stipendija redovitim studentima koji studiraju na visokim učilištima u RH moguće je podnijeti jedino elektroničkim putem, što može otežati sudjelovanje u natječaju studentima koji zbog slabijeg imovnog stanja nemaju osobno računalo ili pristup internetu, a kojima je stipendija namijenjena. Ipak, MZO navodi da su studenti za potrebe prijave u sustav mogli koristiti i informatičke učionice, knjižnice ili neki drugi pristup računalnoj ili drugoj opremi tzv. pametne tehnologije, dok su po pitanju pristupa Internetu mogli koristiti Eduroam, besplatnu uslugu pristupa Internetu.

Pozdravljamo prepoznavanje potrebe za financijsko rasterećenje studenata i njihovih obitelji time što je od 1. siječnja 2023. povećan iznos do kojeg se osoba može smatrati uzdržavanim članom obitelji na 24.000,00 kn, a što se primjenjuje na porezno razdoblje od 1. siječnja 2022. godine.
Pritužbe koje zaprimamo ukazuju na probleme u tumačenju propisa kojima je uređeno područje obrazovanja. Njihova često mehanička primjena ponekad onemogućava ostvarivanje zakonskih prava, kao što je to slučaj studentice s prebivalištem na otoku koja nam se obratila jer, sukladno Pravilniku o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na povlašteni prijevoz na linijama u javnom pomorskom prijevozu, nije mogla ostvariti pravo na povlašteni prijevoz. Naime, Pravilnik propisuje da ovo pravo imaju samo studenti hrvatskih visokih učilišta, dok je ona studirala u EU. Tako postavljena pravila u suprotnosti su s bolonjskim procesom studiranja. Imajući u vidu navedeno, nadležno se MMPI obvezalo da će u novom Pravilniku o tome voditi računa i isto pravo osigurati svim studentima s prebivalištem na hrvatskim otocima, neovisno gdje studiraju.

Iako je studentima pod međunarodnom zaštitom osigurano pravo na visoko obrazovanje pod istim uvjetima kao i hrvatskim državljanima, pravilnik iz 2013. kojim se regulira ostvarivanje prava na pokriće dijela troškova prehrane studenata ih ne navodi. Prepoznavši manjkavost, MZO je posebnom odlukom reguliralo pitanje njihove prehrane, a u tijeku je izrada novog pravilnika kojim će se sustavno urediti i pitanje prehrane navedene kategorije studenata.

Novim ZVOZD podrobnije je definiran status redovnih i izvanrednih studenata. No, njihova prava su uređena internim aktima visokih učilišta koja često ne uvažavaju specifičnosti studiranja uz rad koje traži da nastava te termini ispita budu prilagođeni potrebama zaposlenih studenata. Prema Istraživanju Instituta za društvena istraživanja,xi upravo oni koji uz istovremeni rad sami plaćaju studiranje u većem su riziku od napuštanja studija. Izvanredni studenti koji su u ranjivom položaju imaju mogućnosti plaćanja školarine obročno ili u postotku, dok su izvanredni studenti iz potresom pogođenih područja na pojedinim visokim učilištima oslobođeni plaćanja školarine.

I 2022. godine smo zaprimali pritužbe zbog neprepoznavanja kvalifikacija stečenih na stručnim studijima. Tako je diplomantima specijalističkih diplomskih stručnih studija nakon promjene sistematizacije radnih mjesta onemogućeno obavljanje stručnih poslova, iako je kvalifikacija stečena završetkom specijalističkog diplomskog stručnog studija definirana kao ona kojom se potvrđuje primjerena razina znanja i vještina koje omogućavaju obavljanje zanimanja i osposobljenost za neposredno uključivanje u radni proces te život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnoga gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća te u skladu s društvenim potrebama i cjeloživotnim učenjem.

Analiza o obrazovnim nejednakostima prepoznala je izazove i u odnosu na obrazovanje odraslih, koji su dijelom rezultat loše situacije s uključivanjem odraslih u obrazovanje u RH te dugotrajne reforme sustava obrazovanja odraslih. Sami sudionici analize ukazali su na 1) osobne prepreke – nedostatak vremena, nedostatak financijskih sredstava, nedovoljno znanja ili nedostatak samopouzdanja; 2) prepreke vezane za način pripreme i provođenje programa i 3) prepreke koje se odnose na sustavna rješenja. Sudionici su kao faktore osobito istaknuli nejednakosti u odnosu na socioekonomska obilježja, dob, prebivalište i invaliditet potencijalnih polaznika.

Zaprimali smo pritužbe zbog nepriznavanja kvalifikacija stečenih kroz programe obrazovanja odraslih od strane strukovnih komora, što je otvorilo i pitanje javnih ovlasti dodijeljenih komorama u reguliranim profesijama kao i pitanje nadzora nad njima.
Kada govorimo o obrazovanju, godinu je obilježilo donošenje novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti čijem je usvajanju prethodila široka javna rasprava, u kojoj je MZO zaprimilo preko 2.300 primjedbi. Učinci novog Zakona na sustav visokog obrazovanja i znanosti vidjet će se tek u narednom razdoblju.

Teškoće u provedbi ispita Državne mature bile su medijski popraćene, a rezultirale su i izmjenom Pravilnika o polaganju državne mature. Slučaj maturantice kojoj je poništen ispit iz hrvatskog jezika jer se nehotično potpisala, ukazao je na potrebu definiranja jasnih, preciznih i međusobno usuglašenih pravnih normi, ali i na održavanje dodatnih edukacija svih dionika u sustavu državne mature.

Iako čl. 18. Ustava RH jamči pravo na žalbu protiv pojedinačnih akata koje može biti isključeno samo u slučajevima određenim zakonom i pod uvjetom da je osigurana druga pravna zaštita, pitanje prava na žalbu o odlukama o poništenju ispita ili dijela ispita državne mature na određenom ispitnom mjestu ili o poništenju svih položenih ispita državne mature, nije bilo uređeno relevantnim pravilnikom, a to je propušteno urediti i zadnjim izmjenama Pravilnika.

Nadalje, bila je upitna je i odluka o odbacivanju žalbe devetero maturanata Škole primijenjene umjetnosti i dizajna zbog propusta ispitnog koordinatora koji u zakonskom roku nije proslijedio njihove pravovremeno uložene žalbe na daljnje postupanje nadležnim tijelima. S obzirom da su uložene nadležnom tijelu i u propisanom roku, žalbe su trebale biti tretirane kao pravovremene i po njima je trebalo postupati.

Problemi pripravničkog staža djelatnika u zdravstvu nisu riješeni niti 2022. godine pa je i dalje broj pripravničkih mjesta daleko manji od stvarnog broja onih koji su izašli iz sustava obrazovanja i trebaju pripravništvo. U takvim uvjetima, deficitarni zdravstveni radnici godinama čekaju dobivanje staža, zbog čega se ne mogu zaposliti u struci. Prema nekim procjenama, na staž je u tijeku pisanja ovog Izvješća čekalo oko 3.000 ljudi, a osigurano je svega 900 pripravničkih mjesta.

Uslijed nedostatka zakonske regulative u području profesije magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, radi neusklađenosti nacionalnih propisa s relevantnim europskim zakonodavstvom, onemogućen im je pristup tržištu rada. Stoga smo u Izvješću za 2021. uputili preporuku MZ-u da izmijeni Zakon o djelatnostima u zdravstvu dodavanjem razine obrazovanja magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ali ta preporuka nije ispunjena.

Vezano uz diskriminaciju temeljem obrazovanja zaprimili smo i pritužbu zbog postupanja Hrvatske komore socijalnih radnika (HKSR) koja, pogrešnim tumačenjem čl. 7. st. 1. t. 2. Zakona o djelatnosti socijalnog rada odbija priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije socijalni radnik onim socijalnim radnicima koji su završetkom sveučilišnog diplomskog studija stekli zvanje mag. socijalnog rada, ali su završili neki drugi, a ne preddiplomski studij socijalnog rada. Zbog sličnog postupanja smo još 2017. upozorili HKSR da je stručne uvjete za obavljanje poslova pojedinog radnog mjesta potrebno sagledavati sustavno, imajući u vidu propise iz područja visokog obrazovanja koji, u skladu s bolonjskim sustavom obrazovanja, omogućava mobilnost studenata.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022.:

Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava, Pravo na dobro upravljanje, Pravo na zdravlje, Percepcija diskriminacije, osobno iskustvo i neprijavljivanje,  Pravo na rad, Diskriminacija pri zapošljavanju i na radu, Diskriminacija temeljem dobi, Mladi, Socijalna skrb: Siromaštvo i ljudska prava, Prava nacionalnih manjina, Diskriminacija temeljem rasnog ili etničkog podrijetla, Diskriminacija temeljem vjere i sloboda vjeroispovijedi i Zatvorski sustav.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.