* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2021., koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2022. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji.

Pravo na obrazovanje
Ljudsko pravo na obrazovanje je Ustavom RH zajamčeno na način da je obrazovanje svakome dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima, kao i da je obvezno obrazovanje besplatno u skladu sa zakonom. Kako je za prava djece te posljedično i pravo djece na obrazovanje nadležna pravobraniteljica za djecu, primarno pratimo ostvarivanje prava na visoko obrazovanje u RH.

Stoga u ovom poglavlju navodimo problematiku utjecaja epidemije bolesti COVID-19 na studiranje, poteškoće u ostvarivanju prava iz studentskog standarda i dodjele stipendija, te probleme u provedbi postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Ujedno ukazujemo i na nedostatke zakonodavnog okvira koji regulira pojedine profesije zdravstvenih djelatnosti.

Izvješće EK o utjecaju bolesti COVID-19 na visoko obrazovanje navodi da polovina studenata u EU smatra da su pandemija i posljedični prelazak na online studiranje negativno utjecali na stjecanje novih znanja i iskustvo studiranja. Iz istraživanja „Studenti i pandemija: Kako smo (pre)živjeli?“ o utjecaju epidemije u Hrvatskoj u akademskoj godini 2020./2021., kojeg je AZVO provela u rujnu 2021.godine, proizlazi da je 63% studenata prvih godina istaknulo da zbog pandemije nisu u potpunosti doživjeli iskustvo studiranja, a većina je navela da nije imala osigurane uvjete za kvalitetno studiranje na daljinu.

Iako su natječajni postupci za dodjelu studentskih stipendija posljednjih nekoliko godina značajno unaprijeđeni, još uvijek su prisutne određene nepravilnosti pri provedbi natječaja od strane pojedinih javnih tijela.

Tako smo zaprimili pritužbu u kojoj se ukazivalo na netransparentnost provedbe natječaja za dodjelu državnih stipendija u STEM područjima znanosti za akademsku godinu 2020./2021. zbog nejasno definiranih rokova natječajnog postupka te nemogućnosti izjavljivanja pravnog lijeka. Analizom tada važećeg Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata na državnu stipendiju u STEM područjima, utvrdili smo nedostatke u osiguravanju prava na žalbu, na što smo ukazali MZO-u.

Navedeni nedostatci su uklonjeni donošenjem novog Pravilnika u rujnu 2021. godini, kojim je propisano da se prigovor na rang-liste može podnijeti u roku od osam dana od njene objave te da o njemu odlučuje Povjerenstvo za dodjelu državnih stipendija u STEM područjima znanosti u daljnjem roku od 30 dana, čime je osigurana zakonitost i transparentnost natječajnog postupka.

U pojedinim reguliranim profesijama i nadalje se uočavaju problemi proceduralne naravi koji značajno otežavaju postupak izdavanja odobrenja za obavljanje regulirane profesije na području RH. Naime, temeljem Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, osobe koje žele pružati usluge obavljanjem određene regulirane profesije, a stručnu su kvalifikaciju stekle u inozemstvu, podnose zahtjev nadležnom tijelu (komori ili ministarstvu), koji izdaju odobrenje za obavljanje regulirane profesije u RH.

Ukoliko se u postupku utvrde značajne razlike između stručnih kvalifikacija podnositelja zahtjeva i stručnih kvalifikacija koje se zahtijevaju u RH, nadležno tijelo od podnositelja zahtjeva može zatražiti provedbu jedne od dopunskih mjera – razdoblje prilagodbe do tri godine ili provjeru kompetentnosti. Postupali smo po pritužbama radi nemogućnosti provedbe dopunske mjere razdoblja prilagodbe do tri godine, kao uvjeta za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije psihologa u RH, pri čemu smo utvrdili određene pravne i provedbene nedostatke. Naime, Hrvatska psihološka komora (HPK) usvojila je zaključak temeljem kojeg se pritužiteljima nude dvije dopunske mjere – razdoblje prilagodbe u trajanju do tri godine ili provjera kompetentnosti.

Međutim, u praksi je dostupna samo provjera kompetentnosti. Prilagodba do tri godine uopće se ne provodi jer zbog nezainteresiranosti visokih učilišta za njenu provedbu, HPK nije uspjela realizirati suradnju s visokim učilištima na kojima se provode studiji psihologije. No, HPK navodi i da je započela rad na izmjenama i dopunama Pravilnika o postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija s ciljem stvaranja preduvjeta za provedbu navedene mjere u okvirima vlastitih kapaciteta, čije se usvajanje očekuje tijekom 2022. godine.

[pullquote]

Preporuka 37.
Ministarstvu zdravstva, da prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o djelatnostima u zdravstvu prepozna razinu obrazovanja magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike
Preporuka 38.
Ministarstvu znanosti i obrazovanja, da Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na pokriće troškova prehrane studenata uskladi sa Zakonom o strancima[/pullquote]

Tijekom 2021. obratila nam se Hrvatska komora zdravstvenih radnika ukazujući na nedostatak zakonske regulative u području profesije magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, zbog neusklađenosti nacionalnih propisa s europskim direktivama, što za posljedicu ima otežavanje pristupa tržištu rada. Profesija magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike nije prepoznata u sustavu djelatnosti u zdravstvu, jer nije regulirana Zakonom o djelatnostima u zdravstvu, radi čega smo još 2017. godine preporučili MZ-u da izradi prijedlog izmjena navedenog Zakona s ciljem popunjavanja nastale pravne praznine i uklanjanja štetnih posljedica na pravo na rad ove kategorije zdravstvenih radnika. S obzirom da navedena problematika još nije adekvatno riješena, a nastavili smo primati pritužbe, ponavljamo ovu preporuku.

Uslijed neujednačene primjene zakonskog okvira koji se odnosi na prava studenata državljana država koje nisu članice EU, zaprimili smo pritužbu studenta s odobrenim stalnim boravkom u RH radi nemogućnosti ostvarivanja studentskog prava na subvencioniranu prehranu. Naime, Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na pokriće troškova prehrane studenata (Pravilnik) pravo na ovu potporu ne ostvaruju državljani država koje nisu članice EU, izuzev iznimki propisanih čl. 2 st. 4. Pravilnika, koja se ne odnosi na kategoriju studenata s odobrenim stalnim boravkom.

Međutim, Direktivom Vijeća 2003/109/EZ i Zakonom o strancima propisano je da osobe s dugotrajnim boravištem i stalnim boravkom uživaju jednak tretman kao i državljani RH s obzirom na obrazovanje. Iako je MZO početkom 2018. godine uputilo okružnicu svim visokim učilištima da navedeni studenti ostvaruju jednaka prava kao i hrvatski državljani, odredbe Pravilnika još nisu usklađene sa Zakonom o strancima.

 

Diskriminacija temeljem obrazovanja

Epidemija koronavirusa, kao i mjere za njeno suzbijanje, obilježili su sustav obrazovanja i u protekloj godini te je utjecaj pandemije na visoko obrazovanje ostao jedna od najvažnijih tema.
Uz online nastavu, učenici i studenti ostali su bez vršnjačke potpore, a procesi i rezultati učenja uvelike ovise o vlastitim sposobnostima, ali i podršci. Takve okolnosti učinile su još vidljivijima nejednakosti između onih sa zadovoljavajućim materijalnim i socijalnim uvjetima i onih koji te uvjete nemaju.

Prema Istraživanju o dosegu i utjecaju pandemijskih okolnosti na iskustvo studiranja u ak. god. 2020./2021., svega 54% studenata imalo je uvjete za kvalitetno studiranje na daljinu u smještaju u kojem je boravilo. Brucoši navode da su im najveći izazovi bili nedostatak kontakta uživo s kolegama sa studija (48%), online nastava umjesto nastave uživo (39%) i nedostatak motivacije za učenje uzrokovan neizvjesnošću trajanja i posljedica pandemije (39%). Gotovo polovina sudionika istraživanja smatra da je pandemija negativno utjecala na ponudu studentskih poslova, što posebno negativno utječe na studente koji se u većoj mjeri sami financiraju.

Online nastava u školama i fakultetima svima je otežala pristup obrazovanju, što je posebno teško pogodilo one nižeg socio-ekonomskog statusa, a nametnulo se i pitanje njezine kvalitete. U težem su položaju bili učenici i studenti iz udaljenijih, ruralnih krajeva u kojima ne postoji infrastruktura koja omogućava korištenje Interneta bez teškoća. Prema očitovanjima visokoškolskih ustanova, dodatne teškoće je uzrokovalo i neujednačeno informatičko znanje studenata te nedostatne kompetencije nastavnika za korištenje platformi putem kojih se odvijala nastava.

Sve je to, prema istraživanju Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, narušilo procese studiranja i dovelo do pada motivacije i koncentracije, straha zbog neizvjesnosti u vezi s polaganjem ispita i završetkom akademske godine. Kako pokazuju dostupna istraživanja, online nastava i ispiti na daljinu izravno su utjecali na količinu usvojenog znanja. Prema istraživanju AZVO, 47% anketiranih studenata smatra da studiranje u online okruženju pruža više prostora za neetično ponašanje pri provjeri znanja.

Nakon donošenja odluke Stožera civilne zaštite o uvođenju EU digitalne COVID potvrde za ulazak u sva javnopravna tijela, temeljem koje su pojedina visoka učilišta donijela odluku o njezinom obveznom posjedovanju, odnosno negativnom testu, kao uvjetu pohađanja predavanja i vježbi, zaprimili smo veći broj pritužbi studenata. Problematizirali su odluke visokih učilišta navodeći da im se ograničava pravo na obrazovanje i da su diskriminirani.

Dio studenata isticao je da su ovim odlukama visokih učilišta dovedeni u neravnopravan položaj jer se onima koji ne posjeduju EU digitalnu COVID potvrdu ili drugi odgovarajući dokaz nameću troškovi testiranja, o čemu više pišemo pri razmatranju pojava diskriminacije temeljem imovnog stanja. Iako izvan izvještajnog razdoblja, navodimo da je Ustavni sud početkom 2022. godine Rješenjem U-II-7149/2021 ukinuo mogućnost da visoko učilište studente obveže da pri ulasku u prostore visokog učilišta predoče EU digitalnu COVID-potvrdu ili drugi odgovarajući dokaz o testiranju, cijepljenju ili preboljenju.

Zaprimili smo i pritužbe studenata koji su stručnu praksu obavljali u odgojno-obrazovnim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi, a koji su temeljem odluka Stožera civilne zaštite bili u obvezi testirati se prilikom ulaska u navedene ustanove, pri čemu su sami morali snositi troškove testiranja. Zatražili smo postupanja nadležnih ministarstava radi pronalaženja rješenja navedenog problema te nas je MZO obavijestilo da će obrazovne ustanove u kojima su studenti obavljali stručnu praksu nadoknaditi studentima troškove testiranja, dok odgovor MRMSOSP-a još nismo zaprimili.

U Nacionalnoj strategiji socijalne dimenzije obrazovanja, kao jedan od ciljeva se navodi i poticanje završavanja visokog obrazovanja ranjivih i podzastupljenih skupina studenata, među kojima su i oni slabijeg imovnog stanja.

Unatoč tome, pritužbom nam se obratila osoba koja se zbog financijskih teškoća morala ispisati sa fakulteta i prekinuti redovno studiranje. Nakon što su mu se financijske prilike popravile, podnio je molbu da mu se odobri ponovni upis i nastavak ranije započetog studija, koja je odbijena uz obrazloženje da se pojedini studijski program može upisati samo jednom. Istovremena uputa da upiše neki drugi studijski program na istom veleučilištu ili nastavi isti studij na drugom visokom učilištu, ukazuje na izazove u provedbi cilja iz Nacionalne strategije. Upućivanjem na ponovni upis prve godine nekog drugog studijskog programa, izlaže ga se i dodatnim, većim troškovima od onih za nastavak prekinutog studija.

Temeljem naše preporuke i upozorenja sporna su pravila promijenjena tako da je na navedenom visokom učilištu pod određenim uvjetima sada ipak moguć nastavak ranije započetog studija.

[pullquote]

Preporuka 39.
Ministarstvu znanosti i obrazovanja, da u suradnji s visokim učilištima, doradom podzakonskih akata uredi mogućnost nastavka prekinutog studija te promjena studijskog programa u cilju poticanja završavanja visokog obrazovanja ranjivih i podzastupljenih skupina studenata[/pullquote]

Na diskriminaciju temeljem obrazovanja ukazuju i pritužbe zbog teškoća pri dobivanju licenci za rad koje, temeljem javne ovlasti, izdaju strukovne komore u zdravstvu i drugim reguliranim profesijama.

Primjerice, nakon odrađenog pripravničkog staža i položenog stručnog ispita pri MZ, Hrvatska komora fizioterapeuta (HKF) je pritužitelju odbila izdati licencu za rad ne priznavši mu kvalifikaciju stečenu kroz verificirani program obrazovanja odraslih koji je, prema očitovanju MZ i AZOO, dio jedinstvenog obrazovnog sustava RH te se provodi po propisima iz područja odgoja i obrazovanja i na temelju programa definiranih za redovno obrazovanje. Tako stečena kvalifikacija podrazumijeva kvalifikaciju stečenu završetkom srednjoškolskog obrazovanja, a stručna znanja, vještine i sposobnosti dokazuju se javnom ispravom – svjedodžbom o prekvalifikaciji, koja je istovjetna onoj iz redovnog obrazovanja te dokazuje činjenice koje ne mogu biti predmet provjere.

MZ je po provedenom upravnom nadzoru izreklo HKF mjeru da svoje akte uskladi s relevantnim zakonima, a u postupcima izdavanja licence za rad da poštuje odredbe Zakona o fizioterapeutskoj djelatnosti, što do danas nije provedeno. Obzirom da je uskrata licence pritužitelju uvjetovana vrstom obrazovnog programa kojeg je završio, kao središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije utvrdili smo osnovanost sumnje na diskriminaciju temeljem obrazovanja. Dodatno, naplatna provjera osposobljenosti na koju HKF upućuje sve potencijalne članove u istoj pravnoj situaciji, utječe na dostupnost takve provjere nezaposlenim osobama.

Nažalost, kada govorimo o diskriminaciji temeljem obrazovanja, moramo spomenuti slučaj Općine Drnje, i Odluku o jednokratnoj novčanoj potpori povodom rođenja djeteta, o kojoj smo pisali i u prošlogodišnjem izvješću. Iako su načelniku Općine upućena upozorenja zbog utvrđene sumnje na diskriminaciju temeljem obrazovanja, bračnog i obiteljskog statusa, društvenog položaja i temeljem rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, u navedenoj se Općini i dalje onemogućava ostvarivanje prava na ovu pomoć temeljem nekih od diskriminatornih kriterija.

Naime, nakon upozorenja Odluka je samo djelomično izmijenjena tako da potpora za novorođeno dijete i dalje nije dostupna ukoliko je jedan od roditelja kažnjavan ili se protiv njega vodi kazneni postupak te bračnog ili obiteljskog statusa. Dodatno, roditeljima kojim je potpora za novorođeno dijete uskraćena ranijom primjenom zabranjenih, diskriminatornih kriterija, uključujući i kriterij završene osnovne škole, nije omogućeno naknadno ostvarivanje ovog prava, čime se i godinu dana nakon upozorenja nastavlja diskriminatorno postupanje.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021.:

„Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava“, „Pravo na dobro upravljanje“, „Pravo na rad“, „Diskriminacija pri zapošljavanju i na radu“, „Diskriminacija temeljem dobi“, „Socijalna skrb: Siromaštvo i ljudska prava“, „Pravo na adekvatno stanovanje“, „Prava nacionalnih manjina“ i „Diskriminacija temeljem rasnog ili etničkog podrijetla“.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2021. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.