Pravo na čist, zdrav i održiv okoliš

* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2024. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji.

U 2023. godini smo postupali u ukupno 293 predmeta vezana uz pravo na čist, zdrav i održiv okoliš, otvorenih po pritužbama građana ili na vlastitu inicijativu, što je povećanje u odnosu na prethodnu godinu kada smo postupali u ukupno 282 predmeta.

Primjenu univerzalnog prava na čist, zdrav i održiv okoliš, odnosno ustavnog prava na zdrav život i zdrav okoliš pratili smo, kao i prethodnih godina, kroz ispitne postupke pokrenute zbog onečišćenja okoliša i prirode, nepropisnog gospodarenja otpadom, prekomjerne buke, svjetlosnog onečišćenja i neionizirajućeg zračenja baznih stanica mobilnih operatera. Godinu su obilježili požari i odroni na lokacijama gospodarenja otpadom, a opasnost od budućih sličnih događaja prijeti na više lokacija, posebice gdje su nepropisno odložene velike količine otpada, o čemu pišemo u nastavku poglavlja.

Ekstremni događaji uzrokovani klimatskim promjenama na već onečišćenim lokacijama donose dodatne rizike za okoliš, prirodu i ljude. Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije, u svijetu su u 2023. godini oboreni klimatski rekordi popraćeni ekstremnim vremenskim uvjetima. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) u RH je na svim postajama temperatura zraka bila iznad višegodišnjeg prosjeka, kao i veće količine oborina na većini analiziranih postaja.

U svibnju i kolovozu su zabilježeni rekordni vodostaji na više rijeka, a izlijevanje Drave kod Botova u kolovozu, koje je zahvatilo i crnu točku, pokazalo je razmjere štetnih posljedica koje poplave mogu prouzročiti. Međutim, zabilježeno je manje požara nego 2022. godine.

U okviru međunarodnih organizacija nastoji se osigurati učinkovitija zaštita univerzalnog ljudskog prava na čist, zdrav i održiv okoliš te provedba mjera protiv klimatskih promjena. UN-ov posebni izvjestitelj za okoliš i ljudska prava u Izvješću iz srpnja 2023. godine je, između ostaloga, istaknuo nužnost pravednog prijelaza na zelenu energiju bez ugljika, ulaganja u obnovljive izvore energije, skladištenja energije i energetske učinkovitosti, ukidanja fosilnih goriva, prestanka krčenja šuma i transformacije industrijske poljoprivrede.

Glavni tajnik UN-a je u travnju 2023. godine podnio zahtjev za savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde o obvezama država u pogledu klimatskih promjena, koje još nije doneseno.

U posebnom Izvješću o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u RH (2013.- 2020.) pučka pravobraniteljica je preporučila Hrvatskom saboru da proglasi klimatsku i ekološku krizu, poput Europskog parlamenta koji je Rezolucijom proglasio klimatsku i okolišnu krizu te od EK tražio da zakonski i proračunski prijedlozi budu usklađeni s ciljem ograničenja globalnog zatopljenja do 1,5°C, kao i očuvanjem bioraznolikosti.

Proglašenjem klimatske i ekološke krize u RH dao bi se veći značaj očuvanju klime i zaštiti ljudskih prava te bi se pomoglo pravednijem prijelazu na zelenu energiju. S obzirom na potrebu zaštite prava sadašnje i budućih generacija, uz aktivno sudjelovanje mladih, te odustanak od korištenja fosilnih goriva, podržali smo klimatske zahtjeve predstavnika civilnog društva iz svibnja 2023. godine.

Kao članica ENNHRI-ja, koji okuplja europske nacionalne institucije za zaštitu ljudskih prava, pučka pravobraniteljica nastavlja zagovarati donošenje pravno obvezujućeg instrumenta na razini VE koji će priznati pravo na čist, zdrav i održiv okoliš. Na sve veću svijest o negativnim učincima klimatskih promjena ukazuju i slučajevi koji se vode pred ESLJP.

U 2023. godini ENNHRI je podnio intervencije trećih strana Velikom vijeću ESLJP-a u tri klimatska slučaja; Duarte Agostinho i dr. protiv Portugala i drugih (32 države među kojima je i RH), Carême protiv Francuske i KlimaSeniorinnen protiv Švicarske. U slučaju Carême protiv Francuske te u slučaju Duarte Agostinho i dr. protiv Portugala i drugih je i usmeno intervenirao pred Velikim vijećem ukazujući da države moraju zaštititi ljude na svom teritoriju od štetnih učinaka emisija te je tražio da ESLJP osigura učinkovitu zaštitu ljudskih prava od negativnih utjecaja klimatskih promjena. Naglasio je odgovornost država za učinkovitu borbu protiv klimatskih promjena u cilju zaštite prava na život i prava na privatni i obiteljski život.

Crne točke

U 2023. godini smo obišli svih osam crnih točaka iz Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2023.-2028. godine, koje su opisane kao lokacije u okolišu visoko opterećene otpadom nakon dugotrajnog i neprimjerenog gospodarenja proizvodnim (tehnološkim) otpadom. Za svaku crnu točku provodimo ispitni postupak radi utvrđenja stanja i statusa sanacije:

Crna točka „Bazeni crvenog mulja i otpadne lužine bivše tvornice glinice u Obrovcu“ nije označena ni ograđena i pristup joj je slobodan, a nalazi se u blizini rijeke Zrmanje. Na području bivše tvornice je solarna elektrana, a u neposrednoj blizini su dva bazena ispunjena crvenim muljem i otpadnom lužinom, koji su zaostali nakon prestanka rada bivše tvornice Jadral. Bazeni su djelomično ograđeni nižim nasipom te je u slučaju obilnijih kiša moguće njihovo izlijevanje. Po pitanju sanacije nema aktivnosti, odnosno radovi nisu dovršeni zbog pravnog statusa dosadašnjih ugovora o izvođenju sanacijskih radova i kaznenog postupka koji je u tijeku.

Crna točka „Obalni dio nasuprot tvornice Salonit d.d. u stečaju – Kosica“ u Vranjicu onečišćena azbestom nije označena kao crna točka niti je ograđena. Lokacija je pošljunčana i proširena, sadrži tuš i kabinu za presvlačenje te se koristi kao gradska plaža. U tijeku je izrada dokumentacije za sanaciju.

Crna točka „Lokacija na kojoj se nalaze veće količine šljake i pepela: odlagalište šljake u Kaštelanskom zaljevu“ u Kaštel Sućurcu nije označena ni ograđena. Lokacija je pretežno obrasla šikarom, a na stazi i ispod vegetacije vidljivi su ostaci šljake i pepela. Prema podacima iz Plana gospodarenja otpadom trenutno se ne provodi sanacija, dok FZOEU navodi da se u konkretnom slučaju radi o administrativno složenoj situaciji u kojoj  je došlo do preklapanja različitih nadležnosti koje je potrebno uskladiti na nivou MUP-a, MPUGDI-a i MMPI-a, te je MMPI predloženo za koordinatora aktivnosti.

Crna točka „Tvrtka DIV d.o.o. – mazut u sklopu tvornice vijaka TVIK u Kninu“ u naravi predstavlja lagunu uz tvornicu, onečišćenu mazutom koji je iscurio iz spremnika bivše tvornice TVIK, oštećenog u Domovinskom ratu, neobrađenim tehnološkim vodama iz tvornice DIV d.o.o. te oborinskim i gradskim sanitarnim otpadnim vodama. Područje nije označeno ni ograđeno, a uzak nasip odvaja lagunu od rijeke Orašnice. Uslijed jačih kiša ranije je dolazilo do izlijevanja sadržaja iz lagune, što je u više navrata uzrokovalo onečišćenje rijeka Orašnice i Krke. Prema podacima iz Plana gospodarenja otpadom u izradi je dokumentacija za sanaciju.

Crna točka „Lokacija praonice i dezinsekcijske stanice u Botovu“ nije označena niti ograđena. Na ovoj se lokaciji do prije 20-ak godina prala unutrašnjost vagona cisterni za prijevoz kemikalija te se pralo i dezinficiralo stočne vagone. Prema Planu gospodarenja otpadom, obveza sanacije je na pravnom slijedniku onečišćivača, no prema podacima MINGOR-a podjelom trgovačkog društva onečišćivača osnovana su nova društva među kojima je potrebno odrediti obveznika sanacije.

Crna točka „Odlagalište fosfogipsa – Petrokemija Kutina“ nalazi se na lokaciji koja je u privatnom vlasništvu, označena je kao „deponija fosfogipsa“ i ograđena je. U Planu gospodarenja otpadom navodi se kako se otpadna voda obrađuje sukladno okolišnoj dozvoli za rad odlagališta. Crna točka se nalazi u blizini Parka prirode Lonjsko polje pa je potrebno voditi računa da u vrijeme poplava ne dođe do ugoze okoliša.

Crna točka „Odlagalište kamenog agregata („crno brdo“) – Biljane Donje“ u Benkovcu nije označena ni ograđena. EK je u veljači 2023. godine uputila Sudu EU predmet protiv RH jer nije u potpunosti postupljeno po presudi od 2. svibnja 2019. godine. Vlada RH je u kolovozu 2023. godine zadužila MINGOR da donese odluku o sanaciji, a FZOEU da osigura sredstva i provede sanaciju u roku dvije godine.

Crna točka „Jama Sovjak kod Rijeke“ onečišćena je katranom, kiselim muljem, otpadnim uljima i drugim vrstama otpada. Označena je i ograđena te je jedina crna točka koja se trenutno sanira. Prema podacima iz medija izvode se završni betonski radovi prve etape, a do konca ožujka 2024. godine su planirane doprema i ugradnja postrojenja za obradu otpadne vode te postrojenja za kondicioniranje plutajućih ugljikovodika i mekog katrana.

Dugotrajni postupci sanacije povećavaju rizik za zdravlje okolnog stanovništva, zbog čega bi se sanaciji trebalo pristupiti stručno i žurno. U međuvremenu bi ove po zdravlje i sigurnost opasne lokacije, koje još uvijek kao takve nisu označene, trebalo žurno označiti i ograditi.

Prema podatcima MINGOR-a iz veljače 2024. godine, tijekom 2023. godine MINGOR nije proveo niti jedan sanacijski postupak putem treće osobe na trošak i odgovornost operatera temeljem ovlasti iz Zakona o zaštiti okoliša, a što je značajno i za sve druge lokacije onečišćene otpadom o čemu pišemo dalje u tekstu.

Gospodarenje otpadom, zrak i tlo

U 2023. godini smo postupali u više slučajeva vezanih za gospodarenje otpadom, požare u kojima je gorio otpad te onečišćenje zraka, tla i drugih sastavnica okoliša.

EK je u studenome 2023. godine uputila Sudu EU predmet protiv RH (INFR(2020)0437) jer nije obavijestila o mjerama kojima se u nacionalno zakonodavstvo prenosi Direktiva (EU) 2018/852 o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu.

Ustavni sud RH je u travnju 2023. godine donio Odluku U-II-845/2019 i U-II-2160/2019 kojom je utvrdio da je Odluka o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta (NN 3/19. i 17/19.) u razdoblju od 21. prosinca 2018. do 9. siječnja 2019. godine bila nesuglasna s čl. 90. st. 1. Ustava, jer je stupila na snagu prije nego što je objavljena u Narodnim novinama.

Od listopada 2023. godine na snazi je Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta koja je usmjerena na smanjenje količina miješanog komunalnog otpada te je predviđeno sufinanciranje nabave opreme i uređaja za obradu komunalnog otpada od strane FZOEU, kao i sufinanciranje troškova nužnog povećanja kapaciteta odlagališta koji će se koristiti do početka rada CGO-a.

U listopadu 2023. godine zaprimili smo više pritužbi građana zbog neugodnih mirisa iz CGO-a Kaštijun. Prema podatcima DIRH-a u 2023. godini je obavljeno devet redovitih i izvanrednih inspekcijskih nadzora u kojima nisu utvrđene nepravilnosti. Ispitni postupak je još u tijeku te je kao i kod CGO-a Marišćina potrebno provoditi biološki monitoring građana koji žive u blizini CGO-a Kaštijun, radi pravovremenog otkrivanja, odnosno prevencije mogućih štetnih utjecaja na život i zdravlje ljudi.

Potrebno je nastaviti biološki monitoring građana u blizini CGO-a Marišćina jer je Ekološka studija utjecaja CGO-a Marišćina na zdravlje mještana Marčelja i okolice potvrdila određene utjecaje iz okoliša na plućne funkcije mještana.

Godinama ukazujemo na potrebu uspostavljanja učinkovitog mehanizma za sustavnu prevenciju i zaštitu zdravlja na lokacijama na kojima se obavljaju djelatnosti koje onečišćuju okoliš. Pojedinačne studije, poput Ekološke studije utjecaja CGO Marišćina na zdravlje mještana Marčelja i okolice ili Studija HZJZ-a o utjecaju ekoloških čimbenika na zdravlje građana Slavonskog Broda, nisu dovoljne i ne služe svrsi ukoliko se njihovi pokazatelji i rezultati dugoročno ne prate i ocjenjuju.

Prema podacima FZOEU-a, u 2023. je započeo s radom CGO Bikarac te su od planiranih 11 u radu bila tri CGO-a: Marišćina, Kaštijun i Bikarac. CGO-i Biljane Donje, Babina Gora, Lećevica, Lučino Razdolje i Piškornica su u izgradnji, dok su CGO-i Šagulje, Orlovnjak i Zagreb u postupku pripreme dokumentacije.

Zaprimili smo veći broj pritužbi građana Zagreba na odlagalište Jakuševec/Prudinec zbog neugodnih mirisa, a osobito nakon odrona smeća. Prema podatcima Grada Zagreba, u pripremi je sanacija obje plohe odlagališta, a prema podacima na mjernoj postaji Jakuševec neposredno nakon odrona nisu zabilježena prekoračenja satnih niti dnevnih vrijednosti parametara mjerenja. Dodatna mjerenja odlagališnih plinova provedena u zoni urušavanja također nisu pokazala povećane koncentracije plinova.

Nastavljamo provoditi ispitni postupak u kojem smo od DIRH-a tražili podatak o razini onečišćenosti zraka i mjerama poduzetim radi sprečavanja širenja neugodnih mirisa. Grad Zagreb je predstavio plan izgradnje CGO-a na području Resnika, čijim otvaranjem bi se zatvorilo odlagalište Jakuševec/Prudinec.

Pokrenuli smo ispitni postupak zbog požara u tvornici za preradu plastike Drava International u listopadu 2023. godine u Osijeku.  Inspekcijskim nadzorima utvrđene su povrede Zakona o gospodarenju otpadom, Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o zaštiti zraka, Zakona o vodama, Zakona o Državnom inspektoratu, Zakona o radu i Zakona o strancima.

Analize akreditiranih zavoda i laboratorija pokazale su da nema značajnog kratkotrajnog utjecaja na zdravlje ljudi, iako je u nekoliko uzoraka vode i jednom uzorku kupusa broj čestica mikroplastike bio viši od dozvoljenoga, u tri uzorka paprike utvrđena je koncentracija kadmija iznad dopuštene, kao i količina zbroja dioksina i DL-PCBa u jednom uzorku jaja.

Postupamo i zbog požara koji je također u listopadu 2023. godine izbio u tvrtki za gospodarenje otpadom Eko flor u Oroslavlju za koju je inspekcija zaštite okoliša utvrdila da je radila protivno dozvoli za gospodarenje otpadom.

Pratimo postupanje s baliranim otpadom koji je 18 godina odložen u Brezju. Vlada RH je u prosincu 2023. godine donijela Odluku o sanaciji zatvorenog odlagališta neopasnog otpada na toj lokaciji u Varaždinu te će u cijelosti snositi troškove sanacije, za koju je zadužen FZOEU. U veljači 2024. godine započelo se s odvozom bala, no u vrijeme izrade Izvješća nemamo službene informacije na koju lokaciju se bale odvoze.

Nastavili smo postupati zbog više tisuća tona otpada koji je prije više od tri godine uvezen iz Italije i protuzakonito odložen u bivšoj tvornici Istraplastika u Pazinu. Otpad je odložen u prostoru bez uporabne dozvole za tu namjenu, u kojem se ne provode mjere zaštite od požara, nije provedena revizija procjene ugroženosti i plana zaštite od požara, niti je uspostavljeno vatrogasno dežurstvo. DIRH i MINGOR različitog su stajališta oko načina zbrinjavanja otpada te ovaj problem još nije riješen.

Izneseni primjeri ukazuju da neke tvrtke krše Zakon o gospodarenju otpadom i druge povezane propise, pri čemu nadležna tijela nerijetko utvrđuju nepravilnosti, izriču prekršajne novčane kazne koje tvrtke uglavnom plaćaju, a problem se ne rješava. Poslovni model kojim se krši zakon i plaćaju kazne jer je to financijski isplativije nego zakonito poslovati, prepreka je ostvarivanju ustavnog prava na zdrav život i zdrav okoliš.

„Izgleda da naše nadanje djelomično se ostvarilo oko ‘razvedravanja’ u Hrvatskoj vezano za alarmantno onečišćenje visokim koncentracijama lebdećih čestica PM2.5. Do određenog ‘razvedravanja’ je došlo u cijeloj Hrvatskoj, nažalost ne i u Slavonskom Brodu (https://iszz.azo.hr/iskzl/index.html). Slavonski Brod je još od jučer od popodne, evo (skoro) 24 sata u LJUBIČASTOM (ekstremno onečišćen zrak) i to već 5. (peti) put ove jeseni-zime!!! Da, postaja na Jelasu (SB-1), gdje je sinoć i noćas 8 sati kontinuirano mjerena koncentracija lebdećih čestica PM2.5 iznad 110 µg/m3, pa i od 182 µg/m3, od jučer od 18 sati u LJUBIČASTOM, dok postaja kod Stadiona kraj Save (SB-2) je u ŽARKO CRVENOM (jako onečišćen zrak)!“

Nakon 2018. godine ponovno su nam se obratili građani Slavonskog Broda zbog onečišćenja zraka, nakon  objave Europske agencije za okoliš (EEA) da je Slavonski Brod na posljednjem, odnosno 375. mjestu gradova EU po kvaliteti zraka s koncentracijom lebdećih čestica PM2.5 od 28 µg/m3. Prema NZJZ BPŽ-u, objedinjujuća analiza s rezultatima o utjecaju ekoloških čimbenika na zdravlje građana Slavonskog Broda za razdoblje od 2016. do 2020. godine nije izrađena jer se projekt nastavlja, a do sada prikupljeni podaci su nekonzistentni.

Grad Slavonski Brod je krajem 2022. godine usvojio drugi po redu Akcijski plan za poboljšanje kvalitete zraka, čije mjere je bitno dosljedno provoditi, za to osigurati sredstva te međuresornu suradnju proširiti i na NZJZ BPŽ te MZ. MZ, u suradnji s HZJZ-om, MINGOR-om i drugim tijelima, planira uspostaviti kontinuirani mehanizam biološkog monitoringa te su u državnom proračunu za 2024. osigurana sredstva za nastavak projekta „Utjecaj onečišćenja zraka na biomarkere izloženosti i učinka u populaciji ljudi u Slavonskom Brodu“ nositelja NZJZ BPŽ-a, uz analizu podataka rutinske zdravstvene statistike. Izrada objedinjujuće analize podataka iz svih godina, nije u planu.

Mještani Vranjica okupljeni u inicijativi Mjesto koje hoće živjeti, redovito ukazuju na onečišćenja kojima su izloženi. Osim crne točke „Obalni dio nasuprot tvornice Salonit d.d. u stečaju – Kosica“ onečišćene azbestom, izloženi su štetnim utjecajima više onečišćivača. Sukladno odluci Grada Solina u tijeku su mjerenja posebne namjene zbog onečišćenja zraka emisijama prašine koja nastaje obavljanjem raznih djelatnosti na području Vranjičko-solinskog bazena.

U Izvješću za 2022. godinu smo MINGOR-u preporučili da u suradnji sa Splitsko-dalmatinskom županijom te gradovima Solinom i Splitom donese program praćenja stanja i zaštite svih sastavnica okoliša na području Vranjičko-solinskog bazena. Prema našim saznanjima stanje tla se ne prati, a zaštitu mora i obalnog područja je potrebno unaprijediti zbog učestalih ekoloških incidenata na moru i obali.

Preliminarni izvještaj NZJZ SDŽ-a o ispitivanju kvalitete zraka s mjernih postaja Grada Splita iz siječnja 2024. godine, evidentirao je onečišćenje arsenom u 9 od 60 dana na mjernim postajama Brda1 i Brda2. Prekoračenja srednje gornje granične vrijednosti ukupne taložne tvari (UTT) izmjerena su u pojedinim mjesecima na sve tri postaje (Brda1, Brda2 i Brda3) dok su u većini mjeseci izmjerena prekoračenja srednje godišnje granične vrijednosti arsena u UTT-u. U ožujku je izmjereno prekoračenje srednje godišnje granične vrijednosti nikla na postajama Brda1 i Brda2.

Također, pratimo sanaciju područja bivše tvornice ferolegura u Dugom Ratu, za koju su pripremne radnje u tijeku. Prema podatcima MINGOR-a iz siječnja 2024. godine, u tijeku je postupak jednostavne nabave za analizu odložene troske jer o njezinu sastavu ovisi način sanacije. Potrebno je prikupiti podatke o utjecaju odložene troske na zdravlje mještana te pratiti njihovo zdravstveno stanje.

Osim Ekološke studije utjecaja CGO Marišćina na zdravlje mještana iz 2021. godine, nije nastavljen daljnji monitoring zdravlja na ovoj lokaciji niti su inicirani novi monitorinzi utjecaja onečišćenja iz okoliša na zdravlje građana na sličnim lokacijama, što je potrebno učiniti.

Zaštita mora, voda i prirode

Prema podatcima MMPI-a, lučke kapetanije su tijekom 2023. godine postupale u 34 slučaja po dojavama o onečišćenju mora, a u sklopu nadzora u 12 slučajeva je utvrđeno onečišćenje mora. Pokrenut je projekt uspostave i razvoja Nacionalnog sustava za suzbijanje onečišćenja mora velikih razmjera – EAS HR kroz nabavu specijalizirane opreme koja će biti uskladištena u tri nacionalna logističko-skladišna centra.

EK je u veljači 2024. godine dostavila Republici Hrvatskoj obrazloženo mišljenje nakon što je u veljači 2023. godine dostavila službenu opomenu zbog nedostavljanja revidiranog i dopunjenog programa mjera kojima će se postići ili održati dobro stanje okoliša u morima i osigurati praćenje provedbe tih mjera, za što je rok bio do 31. ožujka 2022. godine temeljem Okvirne direktive o morskoj strategiji Europskog parlamenta (ODMS) i Vijeća od 17. lipnja 2008. (2008/56/EZ).

Pratili smo sanaciju na području luke posebne namjene Brodosplit zbog curenja mazuta iz cjevovoda oborinskih i mješovitih voda, koja je prema podatcima MMPI-a završena u siječnju 2023. godine. Sanacija u Kostreni zbog curenja lož ulja iz kanalizacije uslijed kvara na pumpaoni TE Rijeka i dalje traje, a veći dio zahvaćenog područja je saniran. Postupali smo i zbog onečišćenja mora otpadnim sanitarnim vodama iz sustava odvodnje restorana u jednoj uvali na splitskom području.

Pratimo i postupak sanacije plinske platforme IVANA D investitora INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. koja je krajem 2020. godine potonula u Sjevernom Jadranu. U rujnu 2021. godine energetski inspektor za naftno rudarstvo naredio je sanaciju bušotine i povezane infrastrukture te njezino uklanjanje s morskog dna u roku godine dana. IVANA D je najmanja od 20 odobalnih eksploatacijskih objekata u hrvatskom dijelu Jadranskog mora te do sada nije uklonjena.

MINGOR-u smo u travnju 2023. godine preporučili potpunu sanaciju IVANE D, odnosno njezino uklanjanje s morskog dna te odvoženje njezine opreme na kopno radi ponovnog korištenja, što do sada nije učinjeno. Prethodno je, po narudžbi investitora, IRB u travnju 2022. godine izradio Inicijalnu studiju opravdanosti i izvedivosti djelomične dekomisije potonule plinske platforme, ukazujući na mogućnost da uronjeni dijelovi platforme imaju funkciju umjetnog grebena u zaštićenoj zoni koji bi doprinio biološkoj raznolikosti područja.

U travnju 2023. godine MINGOR je donio rješenje u kojem navodi da za sanaciju IVANE D nije potrebno provesti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu jer da se ista nalazi izvan ekološke mreže i nema utjecaj na nju no da je potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš. Proizlazi da su studija IRB-a u kojoj bi IVANA D kao umjetni greben u zaštićenoj zoni doprinio biološkoj raznolikosti te rješenje MINGOR-a iz travnja 2023., po kojem se ista nalazi izvan ekološke mreže i ne utječe na nju, nekonzistentni.

Ostavljanje IVANE D u moru bilo bi suprotno nalogu energetskog inspektora za njezinim uklanjanjem te stavu MMPI-a, Uprave pomorstva i MINGOR-a, Uprave vodnog gospodarstva i zaštite mora za izvršenje potpune sanacije sukladno preporuci Međunarodne organizacije za zaštitu mora (IMO) za platforme potonule na dubini do 100 metara.

Postupali smo zbog ugroza voda u blizini lokacije crne točke Botovo uz rijeku Dravu, kada je u kolovozu 2023. godine došlo do izlijevanja rijeke i poplavljivanja zemlje natopljene kemikalijama. ZJZ Koprivničko-križevačke županije je analizirao uzorke vode na poplavljenom području te je na lokaciji Drnje svih devet analiza bunarske vode na parametre tzv. „A analize“ bilo zdravstveno neispravno.

Na lokaciji Legrad je provedena jedna analiza bunarske vode i uzorak je bio zdravstveno ispravan, dok je uzorkovanje površinske vode na jezeru Šoderica provedeno na pet lokacija te su analizirani mikrobiološki (E. coli i crijevni enterokoki) i fizikalno kemijski parametri bili uredni.

Ukazujemo i na važnost očuvanja speleoloških objekata, posebice zbog ugroze podzemnih voda koje čine 12% ukupnih količina vode u RH te se najviše koriste za piće i javnu vodoopskrbu, ali i za navodnjavanje. U Katastru speleoloških objekata registrirano ih je 4559 od preko 9000 za sada poznatih, od kojih je prema unesenim podatcima oko 611 onečišćeno otpadom, a 122 minsko-eksplozivnim sredstvima.

Stoga smo nastavili pratiti slučajeve odlaganja otpada u jamama i špiljama kao ekološki i zdravstveni problem, a prema podacima DIRH-a inspekcija zaštite prirode obavila je 17 nadzora speleoloških objekata u kojima nije utvrdila nepravilnosti. Prema podacima speleološke inicijative „Čisto podzemlje“ iz prosinca 2023. godine, svježe odbačen otpad zabilježen je u dvije jame na području SDŽ-a povodom čega postupamo. Na lokaciji špilje u Gornjem Lugu postavljena je kamera i znak zabrane bacanja otpada, što je primjer dobre prakse.

Donesena je i prva nepravomoćna osuđujuća presuda zbog onečišćenja speleološkog objekta. Prema podatcima MINGOR-a, u okviru javnog poziva za neposredno su/financiranje uklanjanja otpada odbačenog u okoliš, kojeg je u lipnju objavio FZOEU, predviđena je izrada plana uklanjanja i čišćenja otpada iz 14 speleoloških objekata te mjera sprečavanja ponovnog odlaganja otpada poput postavljanja ograde, video nadzora, edukativnih tabli i dr.

Nastavili smo postupati po pritužbi zbog višegodišnje devastacije obale i parka Kamenjak bespravnom gradnjom, a prema podatcima DIRH-a, od travnja 2019. do kraja prosinca 2023. godine uklonjeno je 20 nezakonito izgrađenih objekata, 36 ih nije uklonjeno od kojih su četiri u postupku legalizacije, u 24 se provodi prisilno izvršenje izricanjem novčanih kazni, a u ostalima su u tijeku upravni sporovi. Šumarska inspekcija je u veljači podnijela 1 optužni prijedlog zbog sječe nedoznačenih stabala.

Postupali smo i po pritužbi zbog devastacije značajnog krajobraza “Rovinjski otoci i priobalno područje” u okviru kojeg je MINGOR u listopadu 2023. godine poništio dva rješenja Upravnog odjela za održivi razvoj Istarske županije te je predmete vratio na ponovni postupak.

Po pritužbi građanskih inicijativa provodimo ispitni postupak povodom sječe šume na Valkanama te postupanja policije i zaštitarskih službi prema okolišnim aktivistima koji su pokušali spriječiti sječu.

U 2023. godini je zabilježen novi pomor pčela na području Međimurske županije te na području Bjelovarsko-bilogorske županije. U četiri pčelinjaka na području BBŽ veterinarska inspekcija je potvrdila prisutnost pesticida, dok je na većini uzoraka iz MŽ utvrđena zarazna bolest. Poljoprivredna inspekcija je utvrdila povećano uginuće pčela u jednoj međimurskoj općini te nepropisno korištenje insekticida, kao i na području BBŽ i OBŽ, povodom čega je pokrenula prekršajne postupke.

Vlada RH nije provela preporuku o osnivanju javne ustanove za upravljanje Parkom prirode Dinara, no prema podatcima MINGOR-a izrađen je prijedlog Uredbe o njezinu osnivanju.

Zaštita od buke, svjetlosnog onečišćenja i neionizirajućeg zračenja baznih stanica

Građani nam se kontinuirano pritužuju zbog prekomjerne buke, posebice načina i uvjeta njezinog mjerenja, ponekad ukazujući i na zdravstvene tegobe zbog prekomjerne buke. Prema podatcima DIRH-a provedena su 804 nadzora sanitarne inspekcije, pretežno u objektima ugostiteljske i drugih uslužnih djelatnosti (autoservisi, autopraonice i dr.) te obrtničkim i industrijskim postrojenjima.

Doneseno je 196 rješenja kojima je naređeno akustičko mjerenje buke, provedba mjera za zaštitu od buke te zabrana uporabe izvora buke do provođenja prethodno navedenih mjera. Izrečeno je 99 novčanih kazni, izdano je 88 prekršajnih naloga te je podneseno 16 optužnih prijedloga.

U ožujku su na snagu stupila preostala dva pravilnika iz Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja čija su kašnjenja otežavala njegovu primjenu: Pravilnik o mjerenju i načinu praćenja rasvijetljenosti okoliša te Pravilnik o sadržaju, formatu i načinu izrade plana rasvjete i akcijskog plana gradnje i/ili rekonstrukcije vanjske rasvjete.

Izazov u primjeni ovih pravilnika neujednačeno je tumačenje pojedinih JLS-a i DIRH-a o tome jesu li za nadzor nadležni komunalni redari ili inspektori zaštite okoliša. To smo uočili i ranije kod primjene Pravilnika o zonama rasvijetljenosti, dopuštenim vrijednostima rasvjetljavanja i načinima upravljanja rasvjetnim sustavima, pa MINGOR treba rastumačiti tko je nadležan za provedbu nadzora za sva tri pravilnika. Prema podatcima DIRH-a inspekcija zaštite okoliša provela je 19 nadzora u području svjetlosnog onečišćenja.

Postupali smo po 20 pritužbi na bazne stanice mobilnih operatera u kojima se često ističe isključenost građana i JLP(R)S iz sudjelovanja u odlučivanju o njihovom postavljanju te građani ukazuju na strah od utjecaja baznih stanica na zdravlje, kada su postavljene u blizini stambenih i drugih prostora u kojima žive ili rade.

Prema podacima HAKOM-a svih 35 provedenih mjerenja zadovoljila su uvjete iz Pravilnika o zaštiti od elektromagnetskih polja. Prema podatcima DIRH-a građevinska inspekcija je zaprimila 18 prijava, obavila je 16 nadzora, protiv sedam investitora pokrenula je inspekcijski postupak, donijela je četiri rješenja o uklanjanju bazne stanice i podnijela četiri optužna prijedloga zbog korištenja bazne stanice bez uporabne dozvole. I u ovim slučajevima duži niz godina prepoznajemo poslovni model u kojem se krše propisi te plaćaju prekršajne kazne, dok se nepravilnosti ne otklanjaju.

Iskustva OCD-a

Sukladno navodima pojedinih OCD-a, neki izazovi iz ranijih godina se ponavljaju, poput manjkavosti savjetovanja s javnošću pri donošenju propisa iz područja zaštite okoliša i prirode, nepoštivanja načela hitnosti rješavanja okolišnih sporova i povrede načela predostrožnosti, kao i pritisaka na branitelje ljudskih prava, posebice od strane privatnih investitora, koji ih ponekad putem SLAPP tužbi nastoje obeshrabriti u daljnjem djelovanju.

OCD-i smatraju potrebnim pojednostavniti dostupnost informacija i način sudjelovanja u okolišnim postupcima, kao i pristup informacijama o svim pokrenutim postupcima i planiranim zahvatima. Zbog sve većeg interesa građana i građanskih inicijativa za sudjelovanje u postupcima donošenja i izmjena prostornih planova na lokalnoj razini, predlažu zakonodavne izmjene kojima bi se javnosti omogućila aktivna legitimacija za sudjelovanje u postupcima uređenima Zakonom o prostornom uređenju i Zakonom o gradnji, za zahvate za koje se obvezno provode postupci procjene utjecaja na okoliš u ranijoj fazi.

Ističu da često zaprimaju prijave građana zbog izvođenja zahvata za koje se nisu proveli postupci procjene utjecaja na okoliš iako su predviđeni Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš. Nakon što inspekcija obavi nadzor, investitoru se najčešće naredi provođenje odgovarajućeg okolišnog postupka iako je zahvat u okolišu već izveden, posebice u predmetima ilegalnog nasipavanja mora i obale. OCD-i napominju da se takvim postupanjem marginalizira načelo predostrožnosti pa predlažu reviziju mjera u okviru ovlasti inspektora zaštite okoliša koje dozvoljavaju provođenje okolišnih postupaka nakon što je zahvat u okolišu proveden.

OCD-i navode i da jedini natječaj za okolišne organizacije raspisuje FZOEU, no da je neredovit, s velikim udjelom sufinanciranja, limitiranim mogućnostima financiranja, kao i  nejasnim trajanjem postupka procjene projektnih prijedloga.

Pratimo postupanje nadležnih tijela prema okolišnim aktivistima koji su prosvjedovali protiv LNG terminala na Krku. Zbog sve veće ugroze i prijetnji okolišnim aktivistima na području EU uspostavili smo suradnju s posebnim izvjestiteljem za branitelje okoliša u okviru tzv. Aarhuške konvencije, kako bismo razmijenili iskustva o položaju i unaprjeđenju zaštite branitelja okoliša koji su suočeni ili izloženi prijetnji od progona, kažnjavanja ili uznemiravanja pri poduzimanju aktivnosti usmjerenih zaštiti okoliša i prirode.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu: Branitelji ljudskih prava, Graditeljstvo i Javno okupljanje.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.