* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2023. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Više o temama vezanima uz pravo na čist, zdrav i  održiv okoliš možete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvješća, u popisu na dnu ove stranice.

Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:

U 2022. godini je Opća skupština UN-a kao novo univerzalno ljudsko pravo priznala pravo na čist, zdrav i održiv okoliš, čije ostvarivanje prati posebni izvjestitelj za okoliš i ljudska prava. U 2022. godini imenovan je i prvi posebni izvjestitelj za branitelje okoliša, za situacije u kojima su suočeni ili izloženi neposrednoj prijetnji od kažnjavanja, progona ili uznemiravanja pri pokušaju ostvarivanja prava iz Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhuška konvencija). Pritom, Ustav RH jamči pravo na zdrav život i zdrav okoliš 32 godine te RH svrstava u skupinu od preko 150 zemalja u čijim je nacionalnim sustavima od ranije zaštićeno ovo ljudsko pravo. Praktično ostvarivanje ovog prava ovisi o nizu čimbenika, između ostaloga i o razini primijenjenih ekoloških standarda i zaštite ljudskih prava te načinu nošenja s novim izazovima poput klimatskih promjena.

Sve teže se upravlja rizicima klimatskih promjena i istovremeno se događaju višestruke opasnosti poput suša, poplava i toplinskih valova. Kontinuirano raste razina mora te se smanjuje proizvodnja i dostupnost hrane. Nakon 2040. godine rizici će višestruko porasti, ovisno o razini globalnog zatopljenja i kratkoročnim mjerama ublažavanja i prilagodbe koje se sada poduzimaju, ukazuje Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) u Izvješću „Klimatske promjene 2022.: Učinci, prilagodba i ranjivost. Doprinos Radne skupine II Šestom izvješću o procjeni IPCC-a“.

Prema ocjeni Državnog hidrometeorološkog zavoda, temperatura zraka u 2022. je prešla višegodišnji prosjek pa je na sjeveru Hrvatske i širem makarskom području bilo vrlo toplo, dok je u gotovo čitavoj Hrvatskoj bilo ekstremno toplo. Oborinske prilike bile su normalne do sušne u okolici Križevaca i Puntijarke, Istri, dijelovima Cresa i Raba te sjevernog Velebita, većem dijelu sjeverne Dalmacije, dijelu srednje i većem dijelu južne Dalmacije, te vrlo sušne na Lošinju, Korčuli i Lastovu te većem dijelu srednje Dalmacije.

Hrvatska vatrogasna zajednica je do studenoga zabilježila 7.764 požara raslinja (što čini većinu svih požara) i pet smrtno stradalih osoba. Broj požara na otvorenom veći je za 50% nego prethodne godine, a najugroženija je Jadranska obala s otocima zbog lako zapaljive vegetacije pogodne za nastanak i širenje požara za vrijeme dugotrajnih suša i velikih vrućina. Prema podatcima MUP-a, do listopada su inspektori za zaštitu od požara podnijeli 652 prekršajne prijave, najčešće zbog neodržavanih poljoprivrednih površina, šumskih i evakuacijskih puteva te divljih odlagališta.

Gubitak bioraznolikosti i promjene u ekosustavima ključni su globalni rizici, i nužno je učinkovito očuvati 30% do 50% kopna, slatkovodnih i oceanskih područja, tvrdi IPCC. Trenutno se u zaštićenim područjima nalazi do 15% kopna, 21% slatkih voda i 8% oceana, a kako bi se smanjila šteta i povećala otpornost na klimatske promjene njima bi se trebalo učinkovitije upravljati. U Globalnom okviru za bioraznolikost do 2030., dogovorenom u okviru Konvencije o biološkoj raznolikosti (COP15), definirani su ključni ciljevi, između ostaloga zaštita 30% svjetskog kopna i mora te restauracija 30% degradiranih kopnenih, slatkovodnih i morskih ekosustava.
Zajedno s drugim europskim nacionalnim institucijama za zaštitu ljudskih prava kroz ENNHRIxxvi zagovaramo donošenje pravno obvezujućeg instrumenta na razini VE koji će priznati pravo na čist, zdrav i održiv okoliš kroz dodatni protokol EKLJP-u ili Europskoj socijalnoj poveljixxvii, sukladno Preporuci 2211 (2021) Parlamentarne skupštine VE (PACE).
Posebno Izvješće pučke pravobraniteljice o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u RH (2013.-2020.) usvojeno je u lipnju 2021. godine, no većina od njegovih 19 preporuka nije provedena počevši od prve koju smo dali Hrvatskom saboru da po uzoru na Europski parlamentxxviii proglasi klimatsku i ekološku krizu te time osnaži predanost ustavnim vrednotama zaštite očuvanja prirode i okoliša, pravu na zdrav život i održivom razvoju. Ne provode se ni druga ni treća preporuka iz posebnog izvješća jer Vlada RH ne uključuje OCD-e i predstavnike mladih u planiranje i razvoj svih javnih politika iz područja zaštite okoliša i održivog razvoja te ne zaustavlja planiranje i realizaciju projekata koji koriste fosilna goriva te projekte koji nisu u skladu s održivim razvojem.

Preporuka 123. (ponovljena)
Vladi Republike Hrvatske, da kroz zakone i druge propise dodatno razradi ustavno pravo na zdrav život i zdrav okoliš

Postupanje po pritužbama

U 2022. smo postupali u 282 predmeta iz područja zaštite okoliša, što je porast od 18,5% u odnosu na 2021. godinu kada smo postupali u 243 predmeta. Građani, građanske inicijative i OCD-i prituživali su se na onečišćenje svih sastavnica okoliša i prirode, na nepropisno gospodarenje otpadom, svjetlosno onečišćenje, neionizirajuće zračenje i prekomjernu buku, a postupali smo i na vlastitu inicijativu.

Postupanje po pritužbama – zaštita zraka i tla

Industrijska postrojenja i drugi zahvati koji emitiraju onečišćujuće tvari u okoliš, najčešće u zrak, istovremeno utječu na zdravlje građana koji borave u njihovoj blizini. Godinama ističemo da sustav zaštite okoliša nije dovoljno učinkovit i da nije uspostavljen mehanizam za sustavnu zaštitu zdravlja na ovim lokacijama. Mjestimično se provode studije nakon već prijavljenih zdravstvenih teškoća, poput Studije HZJZ-a o utjecaju ekoloških čimbenika na zdravlje građana Slavonskog Broda ili Ekološke studije utjecaja CGO Marišćina na zdravlje mještana Marčelja i okolice.

Više je zabilježenih slučajeva neizvršene sanacije, a MGOR u 2022. godini nije proveo niti jedan sanacijski program putem treće osobe, temeljem ovlasti iz čl. 198. Zakona o zaštiti okoliša. Najproblematičnije su crne točke – lokacije u okolišu visoko opterećene otpadom koji je zaostao nakon dugotrajnog neprimjerenog gospodarenja proizvodnim (tehnološkim) otpadom. Niti jedna od osam crnih točaka iz Odluke o donošenju Izmjena Plana gospodarenja otpadom RH 2017. – 2022. godine nije sanirana, a FZOEU je u 2022. godini uložio sredstva u sanaciju jedne crne točke – jame Sovjak.

Pratimo postupak sanacije crne točke: Odlagalište kamenog agregata („crno brdo“) – Biljane Donje, gdje odložena troska stoji nepokrivena na tlu od 2010. godine. MGOR navodi da je tu trosku moguće koristiti s drugim materijalima u gradnji, no predmet je u veljači 2023. EK ponovno uputila Sudu EU, jer RH trosku ne klasificira kao otpad te nije u potpunosti postupila po presudi Suda iz 2019. (C-250/18). Presuda je primjenjiva i na druge slučajeve odloženog otpada u RH jer Sud smatra da do uništavanja okoliša dolazi već zbog postojanja otpada na odlagalištu bez obzira na njegovu narav (presuda od 15. ožujka 2017., Komisija/Španjolska, C-563/15, t. 28.) zbog čega je nužno poduzeti mjere kako bi se osiguralo da otpad bude zbrinut, a da se pritom ne ugrožava zdravlje ljudi i ne nanosi šteta okolišu.

Preporuka 124.
Ministarstvu zdravstva, županijama i zavodima za javno zdravstvo, da na lokacijama centara za gospodarenje otpadom, crnih točaka, industrijskih postrojenja i drugih zahvata s emisijama onečišćujućih tvari u okoliš, izrade program zaštite zdravlja mještana i provode kontinuirani biološki monitoring lokalnog stanovništva

Nije sanirano ni područje bivše tvornice ferolegura u općini Dugi Rat, gdje troska stoji odložena i nepokrivena na obali od 2011. godine. Nakon dva pokušaja sanacije u tijeku su pripremne radnje za novu sanaciju te je također bitno prikupiti podatke o utjecaju odložene troske na zdravlje mještana.

Učestalo se ponavljaju ekološki incidenti u Vranjicu, mjestu izloženom dugotrajnom onečišćenju, posebice zraka i mora iz više izvora: s područja bivše tvrtke Salonit, iz Žitnog terminala te iz Sjeverne Luke otkuda se prašina od odloženog ugljena i troske raznosi zrakom, posebice za vrijeme bure. Vranjic ima i crnu točku „Obalni dio nasuprot tvornice Salonit d.d. u stečaju – Kosica“, koja obuhvaća i područje na plaži Kosica. Prema podacima Grada Solina ne radi se o gradskoj plaži, a građani ju samoinicijativno koriste, iako je onečišćena azbestom.

Grad Solin nije donio Odluku o potrebi provedbe mjerenja posebne namjene na području Vranjičko-solinskog bazena s obrazloženjem da Studija o utjecaju na okoliš rekonstrukcije i proširenja Sjeverne luke predviđa mjernu stanicu za onečišćenje zraka. Grad Split je donio Odluku o potrebi provedbe mjerenja posebne namjene (“Službeni glasnik Grada Splita“ broj 27/21) te je početkom ožujka 2023. na području Sjeverne luke Split mjerenje započelo na 2 lokacije na području kotara Brdo. Međutim, mještani smatraju da su mjerne stanice trebale biti postavljene bliže, na Vranjičkom putu ili nekoj drugoj poziciji na udaljenosti do 200 metara od “brda” ugljena i troske na otvorenom.

Prema podatcima DIRH-a, inspekcija zaštite okoliša je uputila devet zahtjeva za provedbu mjerenja posebne namjene JLS, a izvršeno je jedno. Ponovno nam nisu dostavljeni podatci o izrečenim mjerama za uzorkovanje tla pa potičemo inspekciju zaštite okoliša i poljoprivrednu inspekciju koje su ovlaštene izricati ovu mjeru, da to čine u slučajevima koji upućuju na onečišćenje i neplodnost tla.

Od planiranih 11, prema podacima FZOEU-e i MGOR-a, nakon što su otvoreni CGO Marišćina i CGO Kaštijun, otvoren je i treći, CGO Bikarac, dok je CGO Biljane Donje u izgradnji. Sanacija je završena ili je u tijeku na 79% službenih odlagališta.

Državni ured za reviziju je u Izvješću o gospodarenju komunalnim otpadom na području RH utvrdio da se u CGO Marišćina i CGO Kaštijun, suprotno Planu gospodarenja otpadom, povećava odlaganje te se u nedovoljnoj mjeri proizvodi gorivo iz otpada. Ne ostvaruju se ni ciljevi iz Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji.

Zbog prijepora DIRH-a i MGOR-a oko načina zbrinjavanja, još uvijek nije zbrinuto više tisuća tona nepropisno odloženog otpada u bivšoj tvornici Istraplastike u Pazinu. Ugrožena je sigurnost i zdravlje ljudi, posebice jer se koriste prostori u neposrednoj blizini.

Preporuka 125.
Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, da u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te jedinicama lokalne i regionalne samouprave koje na svom području imaju crne točke, propiše obvezu njihovog označavanja te ih po potrebi ogradi
Preporuka 126.
Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, da u suradnji sa Splitsko-dalmatinskom županijom te gradovima Solinom i Splitom izradi i donese Program praćenja stanja i zaštite svih sastavnica okoliša na području Vranjičko-solinskog bazena

 

Postupanje po pritužbama – zaštita mora, voda i prirode

U 2022. godini zabilježili smo porast slučajeva onečišćenja mora, što proizlazi iz podataka MMPI-a, OCD-a te predmeta po kojima postupamo. MMPI je zabilježilo tri onečišćenja mora ugljikovodicima: 1) na području luke posebne namjene Brodosplit zbog curenja mazuta iz cjevovoda oborinskih i mješovitih voda; 2) kod Kostrene zbog curenja lož ulja iz kanalizacije uslijed kvara na pumpaoni TE Rijeka; 3) kod Ližnjana nepoznatog izvora onečišćenja. U sva tri slučaja postupaju nadležna državna odvjetništva te se provodi čišćenje lokacija, nakon čega će se ispitati utjecaj onečišćenja na morski okoliš.

Slijedom saznanja iz medija, počeli smo pratiti postupak sanacije plinske platforme IVANA D investitora INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. koja je krajem 2020. potonula u Sjevernom Jadranu na dubini od 41 metar. Potonuće je MGOR klasificiralo kao veliku nesreću te je osnovalo Povjerenstvo za provođenje istrage. Prema službenim podatcima, od prosinca 2020. do srpnja 2022. provedeno je 15 nadzora lokacije potonuća u kojima je utvrđeno da plin ne curi, da je objekt u sigurnom stanju i ne ugrožava okoliš. Energetski inspektor za naftno rudarstvo je u rujnu 2021. naredio sanaciju bušotine i povezane infrastrukture te uklanjanje IVANE D s morskog dna unutar godine dana, što nije učinjeno. Iz Informacije MGOR-a o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije IVANE D iz rujna 2022. godine, razvidno je da se Elaboratom zaštite okoliša, kojeg je izradio EKONERG – Institut za energetiku i zaštitu okoliša d.o.o, predviđa „prenamjena iste u umjetni greben koji bi se mogao iskoristiti kao ogledni primjerak za daljnja znanstvena proučavanja bioraznolikosti, monitoring klimatskih promjena, utvrđivanje antropogenog učinka onečišćenja uzorkovanih transportom, za turističke i edukativne svrhe te praćenje pojave invazivnih vrsta, ali i zaštite bioraznolikosti“.

Uz rudarsku inspekciju, i MMPI te MGOR, Uprava vodnog gospodarstva i zaštite mora, smatraju da stvaranje umjetnog grebena može imati negativan utjecaj na sigurnost, zdravlje ljudi i morski okoliš te da je potonulu platformu potrebno ukloniti i njezinu opremu odvesti na kopno u cilju ponovnog korištenja, sukladno preporuci Međunarodne organizacije za zaštitu mora (IMO) za platforme potonule na dubini do 100 metara. Greenpeace upozorava na curenje metana tijekom crpljenja, transporta i skladištenja plina te traži da se ispitaju sve odobalne plinske platforme, eventualno istjecanje metana, uklanjanje otpada iz mora te povratak u prirodno stanje. Stoga nastavljamo pratiti postupak odlučivanja i sanacije obzirom da ova odluka može utjecati i na druge plinske platforme koje se nalaze i planiraju u Jadranu.

Krajem 2022. započela je javna rasprava o Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama. Radi zaštite i očuvanja svih vrsta morskih plaža preporučili smo kontinuiranu uključenost stručnjaka za zaštitu okoliša i prirode u stručnim povjerenstvima za koncesije. Potrebno je unaprijediti i uskladiti zaštitu morskog okoliša koja je uređena i Zakonom o zaštiti okoliša, Zakonom o zaštiti prirode te Pomorskim zakonikom. Problem predstavlja bespravna gradnja na pomorskom dobru, nasipavanje i betonizacija morske obale, što najčešće prijavljuju okolišni OCD-i. Prema podatcima DIRH-a, inspekcija zaštite okoliša je evidentirala tri slučaja nasipavanja morske obale bez prethodne procjene utjecaja na okoliš.

Novoosnovani Institut za vode „Josip Juraj Strossmayer“ je u 2022. počeo provoditi monitoring stanja voda u RH te je zaprimio tri zahtjeva vodopravne inspekcije za pružanje pomoći zbog iznenadnih onečišćenja. U ožujku 2023. na snagu je stupio novi Zakon o vodi za ljudsku potrošnju u okviru kojeg bi ovaj Institut trebao započeti s provedbom monitoringa mikroplastike/nanoplastike koja je uvrštena na indikativni popis osnovnih onečišćujućih tvari na razini EU.

Odlaganje otpada u jamama i špiljama predstavlja ekološki i zdravstveni problem, jer se time, između ostaloga, ugrožavaju podzemne vode. Razmjere onečišćenja na jednoj od lokacija vidjeli smo sudjelovanjem u volonterskoj akciji čišćenja špilje u Gornjem Lugu.

Sukladno preporuci iz Izvješća za 2021. godinu, MGOR je predložio FZOEU-u da godišnje natječaje za čišćenje speleoloških objekata usmjeri ka javnim ustanovama koje upravljaju zaštićenim područjima te da se čišćenja provode u suradnji sa speleološkom zajednicom. Speleološki objekti će se po potrebi ograđivati, postavljat će se video nadzori i oznake zabrane bacanja otpada. Prema podatcima DIRH-a, inspekcija zaštite prirode je obavila 33 nadzora speleoloških objekata te 156 nadzora zahvata vezanih uz procjenu utjecaja na okoliš i ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

Nastaviti ćemo pratiti ispunjenje preporuke iz Izvješća za 2018. godinu da se izradi analiza učinkovitosti mjera zaštite izvorišta pitke vode, kao i zaštite vodocrpilišta i vodoopskrbnih objekata, za koju MGOR navodi da je ostvarena donošenjem odluka o zaštiti izvorišta iz čl. 104. Zakona o vodama. MGOR navodi i da će se potpuna procjena rizika u vodoopskrbnom lancu i cjeloviti sustav nadzora uspostaviti izmjenama i dopunama Zakona o vodama koje su u fazi donošenja te novim Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju (NN 30/23).

Tijekom ljeta 2022. mediji su izvještavali o kupanju posjetitelja u izvoru Cetine (Glavaš ili Veliko vrilo). Budući da se kasni s uspostavom Parka prirode Dinara, koje obuhvaća ovaj izvor, on nije bilo označen ni zaštićen. Vodočuvari su svakodnevno obilazili lokaciju i upozoravali posjetitelje o zabrani kupanja, što je činio i lokalni dužnosnik. Hrvatske vode su u rujnu postavile informativne ploče o zabrani kupanja, a ubrzo je i JLS donijela Odluku o korištenju javnog vodnog dobra „Glavaševo vrelo“ kojom je zabranjeno kupanje, napajanje i pranje stoke, odlaganje otpada i dr.
Važnost uspostave javnih ustanova koje će upravljati zaštićenim područjima vidljiva je i iz najave otvaranja kamenoloma Veliki Siljevec na Ivanščici unutar područja ekološke mreže Natura 2000, za koji je zahvat potrebna Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu. Gotovo istovremeno s najavom otvaranja kamenoloma službeno je pokrenut i postupak zaštite prirodnih vrijednosti Maceljske gore, Ravne gore, Ivanščice i Strahinjščice, temeljem čl. 140. Zakona o zaštiti prirode, pa ovaj slučaj pokazuje kako izostanak ili kašnjenje sa zaštitom dijelova prirode omogućuje poduzimanje radnji koje su (potencijalno) štetne za prirodu, okoliš i ljude.

Nastavili smo postupati po pritužbi građana Premanture zbog višegodišnje devastacije obale i parka Kamenjak. Prema podatcima DIRH-a, do ožujka 2022. utvrđeno je pet slučajeva nezakonite gradnje i jedan prekršaj iz Zakona o šumama te parcelacija privatnih šuma. Postupamo i po pritužbi na devastaciju značajnog krajobraza “Rovinjski otoci i o priobalno područje” te Parka prirode Medvednica. Pratimo i nastavak istrage institucija EU o bespravnoj sječi šuma na području Natura 2000, kako se navodi u Radnom dokumentu osoblja Komisije, Pregled provedbe zaštite okoliša 2022., Izvješće za Hrvatsku.

U Strategiji EU za bioraznolikost do 2030. pčele su navedene kao najznačajniji oprašivači za obnovu ekosustava, stoga ih je nužno učinkovito zaštititi. No, 2022. je zbog nedozvoljene uporabe pesticida došlo do pomora pčela u Međimurju. Unatoč propisanoj obvezi, ni pčelari niti Hrvatski pčelarski savez nisu bili prethodno obaviješteni o korištenju pesticida od strane poljoprivrednika. DIRH i Ministarstvo poljoprivrede precizno su naveli parametre po kojima se uzorkovalo tlo, biljke i pčele, za razliku od pomora pčela 2020. u Virovitičko-podravskoj županiji, kada to nije učinjeno.

Preporuka 127.
Vladi Republike Hrvatske, da osnuje javnu ustanovu za upravljanje Parkom prirode Dinara

 

Postupanje po pritužbama – zaštita od neionizirajućeg zračenja, buke i svjetlosnog onečišćenja

„…Ovim putem Vam se obraćam u ime zabrinutih mještana T. a vezano za postavljanje nove bazne stanice mobilnog operatera (treće po redu) u našem malom selu… Radovi su ubrzanim tempom počeli početkom veljače na zemljištu koje je u vlasništvu fizičkog lica… i nalazi se svega 100m od naših kuća… Smatramo da bi za ovakve projekte koji direktno utiču na zdravlje građana trebalo da postoje stroži zakoni kojih bi se mobilni operateri morali pridržavati i da bi svakako prije bilo kakvih početaka radova trebalo da se obrate i lokalnoj samoupravi i skupa s njima donesu odluku i kompromise koji bi bili na obostranu korist a da se pri tom ne ugrozi zdravlje i životi građana.“

Građani se i dalje pritužuju zbog neionizirajućeg zračenja baznih stanica mobilnih teleoperatera, prekomjerne buke i svjetlosnog onečišćenja, te iskazuju zabrinutost za zdravlje zbog štetnih utjecaja iz okoliša.

Uklonjena je bazna stanica za koju je utvrđeno da nije imala uporabnu dozvolu, vezano uz koju smo postupali od 2018. Prema podatcima DIRH-a, građevinska inspekcija je donijela četiri rješenja o uklanjanju baznih stanica zbog izvođenja radova bez glavnog projekta, a protiv tri teleoperatora je podnijela optužni prijedlog zbog korištenja građevine bez uporabne dozvole.

Povećan je broj pritužbi na buku, pri čemu su glavni problemi način i uvjeti u kojima se provodi mjerenje buke. Sanitarna inspekcija je provela 1.072 nadzora provedbe mjera zaštite od buke, utvrdila je 230 prekršaja, izrekla je 184 kazne i pokrenula 46 prekršajnih postupaka. Vezano za svjetlosno onečišćenje, Inspekcija zaštite okoliša je zaprimila 41 predstavku te ih je 25 proslijedila komunalnom redarstvu. Pravilnik o mjerenju i načinu praćenja rasvijetljenosti okoliša iz Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja bio je u javnom savjetovanju u svibnju i donesen je krajem veljače 2023.

Iskustva okolišnih organizacija civilnog društva (OCD-a)

OCD-i ukazuju na povrede prava na pristup informacijama, sudjelovanja javnosti u odlučivanju i prava na pristup pravosuđu u pitanjima okoliša iz Aarhuške konvencije. Ističu nedostupnost dokumenata vezano uz postupke procjene utjecaja zahvata na okoliš (PUO), ocjene o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (OPUO) i strateške procjene utjecaja zahvata na okoliš (SPUO). Dodatni su problemi i vrlo kratka e-savjetovanja posebice Ministarstva poljoprivrede, primjerice u trajanju od 9 dana za Program za ribarstvo RH za programsko razdoblje 2021.-2027. Ističu i izostanak kvalitetno provedenog nadzora nad odobrenim zahvatima te neprovođenje ublažavanja utjecaja sagrađenih zahvata u praksi. Navode kako ih nadležna tijela upućuju na ostvarivanje prava iz Zakona o pravu na pristup informacijama te da tijela informaciju o okolišu ne tumače sukladno Zakonu o zaštiti okoliša.

OCD-i traže zakonodavne izmjene kojima će im se u ranijoj fazi omogućiti sudjelovanje u postupcima uređenim Zakonom o prostornom uređenju i Zakonom o gradnji za zahvate za koje se obvezno provode postupci procjene utjecaja zahvata na okoliš. Nadalje, traže reviziju mjera u ovlasti inspekcije zaštite okoliša kojima se dozvoljava provođenje okolišnih postupaka nakon što je zahvat proveden. Ukazuju na izostanak primjene načela hitnosti i predostrožnosti u sudskim postupcima jer se nedovoljno koriste privremene mjere zabrane zahvata koji utječu na okoliš ili prirodu.

Preporuka 128. (ponovljena)
Pravosudnoj akademiji, da provodi edukaciju sudaca iz okolišnog prava

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022.: Branitelji ljudskih prava, Pravo na zdravlje, Pravo na dobro upravljanje, Graditeljstvo i Pravo na adekvatno stanovanje.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.