* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2021., koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2022. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji.

[pullquote]

Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:
– Stanovanje
– Energetsko siromaštvo
– Vodne usluge
– Stambeno zbrinjavanje[/pullquote]

 

Stanovanje

Pravo na adekvatno stanovanje podrazumijeva dom kao temelj stabilnosti i sigurnosti pojedinca i obitelji, okosnicu društvenog i emocionalnog života, ali sve češće i radno mjesto, a koliko je važan postalo je posebno jasno za vrijeme epidemije. Ovo pravo odnosi se i na osiguranje zaštite od nezakonitih deložacija, a povezano je i s dostupnošću zdravstveno ispravne vode za ljudsku potrošnju te s pristupom sustavu odvodnje te energiji. Ono ne znači obvezu države da svakome dodijeli stan ili kuću, već se radi o obvezi osmišljavanja mjera kojima se pomaže u osiguranju dostojnog stanovanja, uključujući i subvencije i olakšice, dostupnost infrastrukture i slično na nediskriminatoran način te kako bi se preveniralo beskućništvo.

Stoga, u ovom poglavlju obrađujemo probleme vezane uz stanovanje i korištenje nekretnina, nedonošenje novele Zakona o najmu, socijalno stanovanje i stanovanje u kriznim situacijama, energetsko siromaštvo te pristup vodnim uslugama (javnoj vodoopskrbi i odvodnji), kao i pitanje stambenog zbrinjavanja. Navodimo i specifične pojave vezane uz mirno uživanje vlasništva narušeno nekontroliranim kretanjem domaćih životinja.

I u 2021. veliki dio građana je zbog epidemije bolesti COVID-19 morao u izolaciju, radio od kuće ili je pomagao djeci u školskim on-line aktivnostima, što je izrazito zahtjevno ukoliko nemaju uvjetnog prostora. Dio građana si dostojanstveno stanovanje ne može priuštiti zbog niskih primanja ili žive u područjima bez potpune infrastrukture, u loše sagrađenim i bespravnim objektima. Mnogima je dom uništen u potresima. U medijima se često ističe kako na tržištu manjka uvjetnih i cijenom pristupačnih nekretnina za dugoročni, ali i javni najam.

Dok se s jedne strane ukazuje na manjak stambenog prostora u odnosu na potrebe, s druge strane prvi rezultati Popisa stanovništva 2021. pokazuju kako 3.888.529 stanovnika ima 2.350.444 stambenih jedinica. Od toga se 2.015.364 koristi za stalno stanovanje, a ostalo su privremeno nenastanjene ili napuštene jedinice, kao i one za obavljanje djelatnosti, što sve dodatno ukazuje na potrebu promišljanja i povezivanja stambene politike s gospodarskom, demografskom i socijalnom politikom.

Na razini javnih politika i dalje se primarno potiče kupnja nekretnina, a dio građana koji za to ispunjavaju zakonske uvjete odlučuje se za stambeno zbrinjavanje kroz programe POS-a ili putem subvencioniranja stambenih kredita. Od početka realizacije programa POS-a 2001. pa do prosinca 2021. godine izgrađen je 7.451 stan, najviše u Zagrebu, Splitu, Šibeniku, Zadru i Osijeku. Lani je započeta gradnja još njih 403, uglavnom na obali. Iz APN-a navode da su epidemija i potres povećali troškove gradnje i doveli do kašnjenja radova.

U svibnju 2021. Ustavni je sud Odlukom U-I-4019/2019 ukinuo čl. 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji zbog zabrane retroaktivne primjene propisa. Naime, novelom i čl. 8. propisana je zabrana otuđenja i davanja u najam POS stanova i to 10 godina od dana sklapanja ugovora o kupoprodaji.

Ukinutim se čl. 12. zabrana primjenjivala retroaktivno, odnosno i na ugovore koji su sklopljeni prije njezina stupanja na snagu. Ciljalo se sankcionirati korištenje POS stanova suprotno namjeni te situacije u kojima su oni umjesto za stanovanje, korišteni za turistički najam i zaradu. S obzirom da je POS pokrenut kako bi se omogućilo rješavanje stambenog pitanja po uvjetima znatno povoljnijim od tržišnih, a ne dodatna zarada pojedincima, te da su uložena javna sredstva, trebali bi postojati i učinkoviti mehanizmi za sprečavanje zlouporabe, na što smo ukazali još u Izvješću za 2018. godinu.

APN provodi i Programe subvencioniranja stambenih kredita kojima država pomaže u otplati dijela kredita za kupnju stana ili kuće, odnosno za izgradnju kuće, u trajanju od najmanje pet godina. APN-a navodi da je svrha ove politike poticanje demografske obnove, urbana regeneracija naselja i smanjenje iseljavanja. U pet godina odobreno je 22.009 kredita, od čega 2021. godine 4.626, s prosječnim mjesečnim anuitetom oko 378 EUR od čega subvencija iznosi 125 EUR i prosječnom životnom dobi korisnika od 32 godine.

Istodobno su sve češći prigovori da se subvencioniranjem i politikom poticanja kupnje vlastite nekretnine dodatno utječe na rast cijena nekretnina i posljedično na zaduženost kupaca, pri čemu rast cijena ne prati rast prihoda. Prema podatcima Eurostata u Hrvatskoj su u razdoblju 2010. – 2021. cijene nekretnina porasle 26%, a najamnine 13%.

Većina mladih, ali i svi oni koji rade u nestalnim oblicima rada, ne mogu kupiti stan na tržištu, dok je pravo na subvencioniranje ograničeno na one koji nisu stariji od 45 godina. Stoga bi trebalo više poticati javni najam i izgradnju objekata u tu svrhu.

RH još uvijek nema Stambenu strategiju, a državnim stanovima upravljaju različita tijela sukladno različitim propisima: MPUGDI, SDUOSZ, MUP i dr. Interes za državne stanove postoji, no sukladno Zakonu o upravljanju državnom imovinom njima bi se trebalo raspolagati na javnim natječajima, iznimno izravnom pogodbom i uz naknadu koja ovisi o procjeni tržišne vrijednosti te pod zakonskim uvjetima koje mnogi ne ispunjavaju. U srpnju 2021. godine donesena je Odluku o prodaji stanova u vlasništvu odnosno suvlasništvu RH, o kojoj više pišemo u dijelu o stambenom zbrinjavanju, o čemu je građanima dostavljana pisana obavijest jer nemaju svi pristup digitalnim tehnologijama, što je svakako pohvalno jer se vodilo računa o posebnim kategorijama.

No, ta je obavijest u nekih izazvala potrebu da nam se jave zbog straha od iseljenja ako ne kupe stan, a što zbog niskih primanja ne mogu. Stoga smo postupajući po pritužbi Državnim nekretninama d.o.o. i MPUGDI predložili da se prilikom komuniciranja pojasni o zadržavanju statusa najmoprimca, no u ovom trenutku nemamo informacije je li mjera prihvaćena.

Zbog stalno rastućih potreba, ali i zbog važnosti dobrog upravljanja javnom imovinom kojim bi se trebalo pokušati vratiti povjerenje javnosti u institucije, veliki će izazov predstavljati rješavanje situacije dugogodišnjih bespravnih stanara u gradskim i državnim nekretninama, od kojih je tek dio na rubu egzistencije i zaslužuje solidarnost i pomoć.

Tako na primjer, iz Grada Zagreba navode da su suočeni s velikim nerazmjerom između broja potrebitih i dostupnih stanova, da je 2013. godine bilo razdoblje „sveobuhvatne“ legalizacije statusa, kada je svim bespravnim korisnicima bilo omogućeno podnošenje zahtjeva za davanje stana u najam. No sada je legalizacija statusa moguća tek za određene kategorije i na iniciranje najma od strane Gradskog ureda za branitelje ili Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.

Postupke i uvjete za legalizaciju statusa bespravnih korisnika Grad Rijeka predviđa još od 2014. godine, dok neki gradovi ne predviđaju legalizaciju, poput Poreča i Dubrovnika koji redovito revidiraju svoj stambeni fond.

[pullquote]

Preporuka 53.
Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, da pripremi Stambenu strategiju i u njenu izradu uključi širok krug tijela koja se bave pitanjem stanovanja i prava pojedinih skupina, kao i drugih dionika[/pullquote]

Proteklih smo godina ukazivali na potrebu donošenja Stambene strategije, o čemu pišemo i u poglavlju Socijalna skrb i ljudska prava. Pravo na stanovanje različitih skupina regulirano je posebnim propisima, primjerice posebno za hrvatske branitelje, žrtve obiteljskog nasilja, osobe pod međunarodnom zaštitom ili za najsiromašnije (tzv. socijalno stanovanje) i u nadležnosti je različitih razina vlasti.

Strategija bi trebala adresirati potrebe različitih skupina, kao i prepoznati važnost izgradnje nekretnina u javnom vlasništvu za najam te poticati ovaj način zbrinjavanja za široki krug građana, ne samo ranjivih skupina. Stoga ohrabruju informacije da je MPUGDI izradilo Analizu stanja stambenog fonda u RH kao dio aktivnosti na izradi krovnog dokumenta Stambene strategije RH. S obzirom na široki dijapazon problema te potrebnih mjera za njihovo rješavanje, koje bi Strategijom trebalo adresirati, preporučamo da se u izradi Stambene strategije uključi širok krug tijela koja se bave pitanjem stanovanja i prava pojedinih skupina, poput MRMSOSP-a, MHB-a, SDUOSZ-a, ULJPPNM-a, gradova, kao i OCD-a i stručnih komora i udruženja.

Zbog nedonošenja novele Zakona o najmu obraćali su nam se i zaštićeni najmoprimci i vlasnici stanova u kojima oni žive, pri čemu dominiraju pritužbe vlasnika. Vlasnici ukazuju da im država ne dopušta slobodu uživanja vlasništva kao temeljnog ljudskog prava te se pozivaju na presudu ESLJP Statileo protiv RH iz 2014. koja ukazuje na strukturalne probleme: neodgovarajuću visinu zaštićene najamnine, restriktivne uvjete za otkaz zaštićenog najma i nepostojanje vremenskog ograničenja sustava zaštićenog najma.

S druge strane, zaštićeni se najmoprimci žale na nejednak položaj u odnosu na bivše nositelje stanarskog prava na stanovima u društvenom vlasništvu koji su ih otkupljivali po povoljnim uvjetima. Dio zaštićenih najmoprimaca nije ni pokušavao na drugi način riješiti stambeno pitanje jer te stanove smatraju svojim domovima. Često se ističe da se radi o osobama starije životne dobi i slabijeg imovnog stanja, no iz pritužbi proizlazi kako u tim kategorijama ima i vlasnika stanova.

Mjere izvršenja presude Statileo su pod nadzorom Odbora ministara Vijeća Europe te je zakonodavac 2018. pokušao riješiti probleme postupnim povećanjem zaštićene najamnine i vremenskim određenjem prestanka zaštićenog najma, istodobno propisujući mjere za olakšanje rješavanja stambenog pitanja zaštićenih najmoprimaca, no Odlukom Ustavnog suda U-I-3242/2018 i dr. od 14. rujna 2020. one su ukinute.

I potresi su dodatno zakomplicirali situaciju objema stranama. Mnogi vlasnici nisu željeli ulagati u obnovu stanova za koje im se plaća zaštićena najamnina koja je višestruko niža od tržišne i ne znaju kada će im se vratiti u posjed. Zaštićeni najmoprimci nisu ni mogli podnositi zahtjeve, a pojedini su zbog oštećenja bili prisiljeni napustiti posjed stana i nalaze se drugdje, neki u Hostelu Arena.

Na probleme smo ukazali MPUGDI i Gradu Zagrebu u lipnju 2021. godine. Novela Zakona o obnovi ne predviđa sufinanciranje obnove od strane vlasnika čime bi oni mogli postati zainteresiraniji za obnovu. Istovremeno, u Gradu Zagrebu pokrenuli su postupke za žurno zbrinjavanje stradalnika potresa, uključivo i zaštićenih najmoprimaca u gradske stanove.

U lipnju 2021. u predmetu Skelin-Hrvoj i Đuričić ESLJP je ponovno ukazao na nerazmjeran i prekomjeran teret nametnut vlasnicima stanova, naglašavajući da naknada materijalne štete treba pokriti razliku između zaštićene i odgovarajuće najamnine. Prvoj je podnositeljici, uz troškove, dosuđen iznos od 54.200 eura, a drugom podnositelju 95.100 eura materijalne te 5.000 nematerijalne štete. Radi se o značajnim iznosima za državni proračun, a prema informacijama iz medija, DORH pokreće sklapanje nagodbi s drugim vlasnicima kako bi se prevenirali daljnji postupci.

Jasno je kako se obje strane desetljećima nalaze u teškoj situaciji mimo svoje volje, pa MPUGDI preporučamo žurno upućivanje u zakonodavnu proceduru novele Zakona o najmu vodeći se praksom ESLJP-a te Ustavnog suda RH. U osmišljavanje rješenja treba uključiti obje zainteresirane strane, a posebnu pažnju pri tome posvetiti ranjivim skupinama.

„Riješila se Hrvatska Kostajnica, rješava se potres, a rješavat će se i poplava kod Vrgorca, a mi koji čekamo Odluku Vlade RH i koji smo stradali davne 2014.godine m ožemo čekati i dalje i nadati se čudu.“

Izdvajamo i pritužbu oko stambenog zbrinjavanja nakon klizišta u Gornjem Knegincu 2014. godine, u kojem je 85 obitelji ostalo bez doma, uključujući i našu pritužiteljicu. Radi se o samohranoj majci kojoj je u prosincu 2021. prijetilo iseljenje iz privatne kuće u kojoj je od tada bila smještena. Organiziranog stambenog zbrinjavanja još uvijek nema, za razliku od primjerice aktiviranja klizišta na brdu Djed u Hrvatskoj Kostajnici 2018. godine, kada je nakon godine dana obnovljeno sedam nekretnina, a dvjema obiteljima osigurana novčana naknada.

Zbrinjavanje po Zakonu o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima nije moguće jer Općina Gornji Kneginec ne ulazi u potpomognuta područja. Da bi se primijenio model zbrinjavanja isti ili sličan onome u Hrvatskoj Kostajnici, treba donijeti Program zbrinjavanja stanovnika zgrada i uklanjanja ostataka porušenih obiteljskih kuća i drugih stambenih zgrada koje su uništene ili oštećene zbog klizanja tla na području RH, te osigurati financijska sredstava.

Iz MPUGDI-a navode kako je rad na Programu usporen zbog epidemije i potresa, no ne bi se smjelo zbog novih katastrofa zaboraviti stare, jer i obitelji iz Gornjeg Kneginca od države očekuju solidarnost i pomoć. U tom smislu ohrabruju najave iz MPUGDI o rješavanju ovog problema, no kako nemamo informacija o pomacima preporučamo žurnu izradu i donošenje predmetnog Programa.

[pullquote]

Preporuka 55.
Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, da žurno izradi Program zbrinjavanja stanovnika zgrada i uklanjanja ostataka porušenih obiteljskih kuća i drugih stambenih zgrada koje su uništene ili oštećene zbog klizanja tla na području RH
Preporuka 56.
Državnom inspektoratu Republiku Hrvatske, da u slučajevima nekontroliranog kretanja stoke provodi inspekcijske nadzore[/pullquote]

Mirno i dostojanstveno stanovanje ovisi o kvaliteti objekta, prostornom položaju, infrastrukturi, prometnoj povezanosti i dostupnosti različitih usluga. Pritužbe pokazuju da građani sve više vode računa i o komunalnom redu u kontekstu mirnog uživanja vlasništva.

Na problem nekontroliranog višegodišnjeg kretanja domaćih životinja i štetu koju im pritom uzrokuju požalili su nam se stanovnici Otišića. MUP je tijekom 2020. godine zaprimio 35 prijava o kravama bez nadzora koje su se pet puta našle i na državnoj cesti, što navodi na zaključak da se ne radi o izoliranom slučaju jednog zalutalog goveda, već o sumnji na nepravilno držanje stoke. Osim MUP-a sa situacijom su upoznati i u Gradu Vrlici te DIRH-u, no između njih postoji prijepor oko nadležnosti pa tako veterinarska inspekcija ističe da je briga o izgubljenim i napuštenim životinjama u nadležnosti JLS, dok se Grad poziva na odredbe o nadzoru oko držanja, uzgoja, prometa i premještanja životinja, što je u nadležnosti DIRH-a.

Sličnih situacija ima i drugdje, primjerice u Lici ili dolini Neretve gdje se čak predlagao odstrel umjesto zbrinjavanja životinja. Stanovnici mogu sudskim putem štititi posjed i vlasništvo, no uglavnom se radi o osobama starije životne dobi s niskim prihodima, pa će se bez organiziranog djelovanja lokalne i državne vlasti teško riješiti problem. Stoga preporučamo DIRH-u da u slučajevima nekontroliranog kretanja stoke provodi inspekcijske nadzore. Između JLS, DIRH-a, MUP-a, MP-a te ULJPPNM-a nužan je dogovor kako postupati u ovim situacijama.

 

Energetsko siromaštvo

Tijekom 2021. godine nastavili smo zaprimati pritužbe vezano uz dostupnost energenata i probleme s podmirivanjem računa, odnosno uz dostupnost mreže. RH nema definiciju energetskog siromaštva, a njegovim se suzbijanjem i posljedicama pristupa međusektorski u okviru politika i propisa o energetici, gradnji i socijalnoj skrbi, što mnogima otežava snalaženje i ostvarivanje prava.

Energetsko siromaštvo je situacija u kojoj kućanstva nemaju mogućnosti pristupa osnovnim energentima za osiguravanje topline, hlađenja, rasvjete te energije potrebne za napajanje kućanskih uređaja. Ove usluge smatraju se osnovnima i neophodne su za fizičko i mentalno zdravlje, socijalnu uključenost, rad i obrazovanje, što je bilo posebno vidljivo u vrijeme epidemije. Energetski su siromašna i ona kućanstva kojima, nakon što podmire troškove utrošene energije, ne ostaje dovoljno sredstava za zadovoljenje drugih životnih potreba.

[pullquote]

Preporuka 57.
Vladi RH i nadležnim ministarstvima, da usvoje definiciju energetskog siromaštva, izrade međusektorsku analizu postojećih mjera te uspostave sustav njegova praćenja
Preporuka 58.
Vladi RH, da izradi vodič za građane o pravima vezanima uz suzbijanje energetskog siromaštva[/pullquote]

Potrebno je donošenje definicije energetskog siromaštva, izrada međusektorske analize postojećih mjera te uspostava sustava njegova praćenja. Također, potrebno je izraditi i vodič za građane o pravima vezanima uz suzbijanje energetskog siromaštva (mogućnostima energetske obnove obiteljskih kuća/višestambenih zgrada, naknadi za ugroženog kupca energenata, troškovima stanovanja i dr.).

O problemima nedostupnosti mreža na PPDS-u izvještavali smo proteklih godina. Revitalizacija SMŽ nakon potresa, ali i drugih područja, poput Like, osim gradnje klasične infrastrukture trebala bi uključivati i druge modele za osiguranje dostupnosti energije, primjerice korištenje obnovljivih izvora, što smo istaknuli u mišljenju na Nacrt prijedloga Zakona o tržištu električne energije. Iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOE) navode da je tijekom 2021. u suradnji s HEP ODS-om nastavljen pilot projekt elektrifikacije kućanstava izvan mreže HEP ODS-a za pet kućanstava, kao i da se osmišljava model šireg programa u sljedeće dvije godine, što ohrabruje.

Zbog života u neuvjetnim domovima, niskih prihoda te rasta cijene energenata na međunarodnom tržištu, problem energetskog siromaštva zahvaća i širi krug potrebitih, a ne samo najsiromašnije -primatelje ZMN-a, na što smo ukazali pri donošenju Zakona o socijalnoj skrbi. Koncept ugroženih kupaca može uključivati udio rashoda za energiju u općem dohotku kućanstva, energetsku učinkovitost ili ovisnost o električnoj opremi koja se koristi iz zdravstvenih razloga, na što ukazuju i propisi iz područja energetike.

Smatramo i kako bi se postupci za priznavanje prava na naknade vezane uz pristup energiji trebali voditi i po službenoj dužnosti, jer se često radi o starijim samcima, u prometnoj izolaciji, koji se ne služe Internetom. Predložili smo i da se kroz naknadu za ugroženog kupca energenata (NUKE) omogući i podmirivanje troškova plina, toplinske energije i ogrjeva, a ne samo za struju, kao do sada, i to širem krugu korisnika, imajući u vidu imovinske prilike i geografske specifičnosti određenog područja.

Iz MRMSOSP-a najavljuju da će primjedbe vezane uz NUKE razmotriti pri donošenju Uredbe o mjesečnom iznosu naknade za ugroženog kupca energenata, načinu sudjelovanja u podmirenju troškova energenata korisnika naknade i postupanju nadležnih tijela.

Tijekom 2021. godine isplaćeno je 16.365.506,62 kuna na ime NUKE za 63.529 korisnika (2020. godine 58.304). Pohvalno je što su brojni gradovi pomagali građanima oko grijanja, najčešće financirajući troškove stanovanje, poput Vinkovca, potom troškova za kupnju bojlera, peći i slično u Sisku, dok u Koprivnici pripremaju povećanje iznosa i proširenje kriterija za pomoć u suzbijanju energetskog siromaštva.

Rast cijene energenata utječe na troškove života, a na problem je upozorila i EK ističući da se države trebaju fokusirati na mjere zaštite potrošača odnosno kućanstava s niskim prihodima te malih poduzeća kroz izravnu pomoć ugroženima, na privremeno smanjenje poreza (što smo predlagali 2018. prilikom novele Zakona o PDV-u), na omogućavanje odgode plaćanja računa i drugo.

Što se tiče obustava usluga, iz HEP-Toplinarstva d.o.o. navode da su tijekom 2021. godine od cca 123.000 krajnjih kupaca iz kategorije kućanstva zbog neplaćanja računa izvršili jednu obustavu (tijekom 2020. bilo ih je pet), kao i da prije pokretanja ovršnog postupka šalju opomene s razumnim rokom za podmirenje obveza. Navode i da nude mogućnost prolongiranja plaćanja i obročne otplate, što pozdravljamo.

HEP Elektra navodi kako je 2021. godine privremena obustava isporuke električne energije zbog duga izvršena na oko 26.200 mjernih mjesta, no nemaju informacije radi li se i o ugroženim kupcima.

Gradska plinara Zagreb navodi kako kupcima šalju opomene pred isključenje, a ukoliko im se povratno ne jave za sklapanje sporazuma o obročnoj otplati ili ne plaćaju, od distributera se traži obustava. Zbog neplaćanja je bilo 2.759 zahtjeva za obustavom, što je 1% ukupnog broja kupaca kućanstava, 336 sporazuma o obročnoj otplati i 1.500 odgoda plaćanja. Iz Gradske plinare navode i da na području Zagreba, Koprivnice i Rijeke postoje kupci za koje CZSS podmiruje dio, odnosno cijeli račun za plin.

[pullquote]

Preporuka 59.
Vladi RH, da proširi krug korisnika na naknadu za ugroženog kupca energenata te njome obuhvati i troškove plina, toplinske energije i ogrjeva[/pullquote]

Slijedom navedenog i u cilju suzbijanja energetskog siromaštva Vladi RH preporučamo kontinuirano praćenje situacije na tržištu energenata i poduzimanje mjera za potpore građanima. U tom kontekstu preporučamo proširenje ovlaštenika na NUKE i omogućavanje podmirivanja troškova za plin, toplinsku energiju i ogrjev.

Za ublažavanje energetskog siromaštva, osim novčanih naknada, potrebno je i podizati energetsku učinkovitost objekata. U 2020. godini je po prvi put osigurano 32 milijuna kuna za financiranje energetske obnove kuća za ranjive skupine građana koje su u opasnosti od energetskog siromaštva. Zaprimljeno je 115, a prihvaćeno 88 prijava i do kraja siječnja 2022. godine završeno je 59 projekata.

Pozitivnim ocjenjujemo nastavak Programa energetske obnove obiteljskih kuća u 2021. koje nisu oštećene u potresu i nisu vezane uz ranjive skupine. Ukupno je zaprimljeno 8.495 zahtjeva čija je obrada u tijeku. Na ovaj javni poziv nismo zaprimili pritužbe, za razliku od onoga iz 2020. godine kada su se građani žalili na način prijave i radi čega smo inicirali postupanje upravne inspekcije, ali je i dalje sporno postojanje učinkovitog i neovisnog nadzora nad javnim pozivima.

U prosincu 2021. godine Vlada RH je donijela paket programa kojima se definiraju pravila energetske obnove za razdoblje do 2030. godine. U paketu je i Program energetske obnove višestambenih zgrada koji obuhvaća obnovu kako onih neoštećenih tako i zgrada oštećenih u potresu, a što smo predlagali u postupku donošenja Zakona o obnovi.

 

Vodne usluge

Nastavili smo zaprimati pritužbe vezane uz javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju, koje su se odnosile na moguću obustavu isporuke vodnih usluga zbog nepodmirivanja računa, kao i na poteškoće s priključenjem na komunalno vodne građevine. Pratimo i dostupnost vode nakon potresa, o čemu pišemo u poglavlju o potresima, dok o važnosti očuvanja vodnog okoliša i pitke vode od različitih onečišćenja pišemo u dijelu o okolišu.

Javni isporučitelji vodnih usluga (JIVU) ovlašteni su zbog nepodmirivanja računa obustaviti uslugu pod zakonskim pretpostavkama, ali uz obvezu isporuke vode za ljudsku potrošnju od najmanje 50 litara po članu kućanstva dnevno, u vremenu od najmanje osam sati, na način i u mjestu koje je određeno općim uvjetima, vodeći računa o socijalno ugroženim korisnicima.

Mogućnost priključenja na sustave javne vodoopskrbe ima 94% stanovništva, dok se ostali vodom opskrbljuju iz bunara ili lokalnih vodovoda, kojih je oko 200 i na koje je priključeno 63.037 stanovnika. Lokalni vodovodi s javno-zdravstvenog aspekta predstavljaju najveći rizik jer se voda potrošačima isporučuje bez ikakve obrade pa i bez dezinfekcije. Često je riječ o građevinama starim nekoliko desetljeća koje je stanovništvo samo izgradilo, a ima i onih iz doba Austro-ugarske.

Reforma u sektoru vodnih usluga je u tijeku, a nakon donošenja Uredbe o uslužnim područjima u prosincu 2021. godine trebalo bi doći do okrupnjavanja JIVU i stjecanja uvjeta za učinkovitije provedbe investicija, s ciljem ravnomjernog razvoja vodnih usluga i osiguranja socijalno priuštive cijene vode građanima, koja ne bi prelazila 3% neto raspoloživog dohotka kućanstva godišnje. Pored toga, lokalni vodovodi bi trebali biti preuzeti u javni sustav što je važno za očuvanje zdravlja, a provedba reforme je uvjet za povlačenje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.

Ukazivalo se i na probleme s priključenjem na javnu odvodnju. Po podatcima MINGOR-a oko 43% ukupne populacije nije priključeno na sustave, već imaju (ili bi trebali imati) individualne sustave ili sabirne jame. Funkcionalan sustav javne odvodnje nužan je za očuvanje zdravlja ljudi i zaštitu okoliša pa bi njegov razvoj, posebno u turističkim područjima, trebao biti prioritetan.

 

Stambeno zbrinjavanje

Zakonodavne inicijative iz područja stambenog zbrinjavanja

Iako je prema Planu Vlade RH glede zakonodavnih aktivnosti za 2021. godine, za četvrti kvartal bilo planirano donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, do njega nije došlo. Sudjelovali smo u e-savjetovanjima povodom donošenja dvije izmjene i dopune Zakona o obnovi. Prilikom donošenja zadnje izmjene i dopune je SDUOSZ, koji se unatrag više desetljeća bavi obnovom i stambenim zbrinjavanjem te za to ima stručan kadar, uključen u Stručni savjet i u provedbu Zakona o obnovi, što je bila i naša preporuka. O Zakonu o obnovi više pišemo u poglavlju o potresima.

U postupku donošenja Nacionalnog plana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. pozdravili smo najavu da će se stambeno zbrinjavanje proširiti i na otoke, što će se dalje urediti kroz izmjene i dopune ZSZPP-a. Istovremeno smo ukazali da nije jasno hoće li se obuhvat Zakona proširiti na sve otoke na kojima se može živjeti ili na samo neke, kao i prema kojim kriterijima.

Tijekom 2021. godine donesena je nova Odluka o otkupu stanova u vlasništvu RH (Odluka/21), iako u postupku njezina donošenja nije provedeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. U odnosu na prethodno važeću Odluku o otkupu stanova u vlasništvu RH (Odluka/13), Odlukom/21 unaprijeđen je postupak otkupa stanova. Tako je formula izračuna otkupne cijene stana povoljnija, posebice kod kupnje jednokratnom isplatom, jer je popust 20%, dok je ranije bio 15%. Značajno je i što se dokumentacija za kupnju stana pribavlja po službenoj dužnosti, dok ju je ranije bio dužan priložiti najmoprimac/kupac stana.

Nadalje, otvoreni su i novi rokovi za otkup stanova i to šest mjeseci od stupanja Odluke/21 na snagu. Za bivše nositelje stanarskog prava koji izvan područja posebne državne skrbi koriste stanove kojima upravlja SDUOSZ te koji nisu imali sklopljen ugovor o najmu tih stanova, rok je šest mjeseci od sklapanja ugovora. Posebice je značajno što se omogućuje otkup stana i veće kvadrature od one koja kupcu pripada prema broju članova domaćinstva, no razliku kvadrata otkupljuje prema tržišnim uvjetima po procjeni ovlaštenog sudskog vještaka.

„Postavlja se pitanje osnove po kojoj se mene kani oštetiti i u kojoj mjeri, zbog činjenice da je moja baka, koja je bila starija žena, neupućena u pravnu praksu, propustila prijaviti Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje moj boravak u stanu te sam time izgubila formalno pravo da budem upisana u ugovor o najmu stana. Niti ona to nije učinila s namjerom da meni nanese štetu! Da li je legitimno da mi se zbog toga uskrati moje pravo na dom.“

Tako smo postupali po pritužbi bivšeg nositelja stanarskog prava koji je imao problem oko otkupa stana jer je pravo na stambeno zbrinjavanje zajedno s članovima svoje obitelji ostvario na stanu od 76,76 m2, koliko im je u vrijeme donošenje odluke o ostvarivanju prava na stambeno zbrinjavanje pripadalo.

[pullquote]

Preporuka 60.
Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, da Pravilnik o darovanju građevnog materijala uskladi sa člankom 3. stavkom 1. Zakona o općem upravnom postupku[/pullquote]

Međutim, terenskom provjerom utvrđeno je kako se njime koristi samo podnositelj zahtjeva, jer mu je supruga u međuvremenu preminula, a djeca su se odselila. Stoga bi, sukladno još uvijek važećoj Uredbi o utvrđivanju statusa bivših nositelja stanarskih prava i članova njihovih obitelji te uvjetima i postupku njihovog stambenog zbrinjavanja (Uredba), pritužitelj imao pravo na stambenu površinu od 35 m2, uz propisano odstupanje od +20m2, odnosno do maksimalne veličine od 55 m2. Pritužitelj je podnio zamolbu za otkupom viška kvadrata po tržišnoj cijeni, ali je odbijen, jer prethodno važeća Odluka/13 to nije omogućavala, dok mu je nakon stupanja na snagu Odluke/21 omogućen otkup viška kvadrata po tržišnoj cijeni.

Nažalost i dalje nije prihvaćen prijedlog da se stavci 1. i 2. članka 6. Pravilnika o darovanju građevnog materijala (Pravilnik) usklade sa stavkom 1. članka 3. ZUP-a. Prema navedenoj odredbi ZUP-a, on se primjenjuje u postupanju u svim upravnim stvarima, a samo se pojedina pitanja upravnog postupka posebnim zakonom mogu urediti drukčije, ako je to nužno te ako nije protivno njegovim temeljnim odredbama i svrsi. Kako je Pravilnik podzakonski akt njime se procesna pitanja ne mogu uređivati drugačije.

 

Međuresorna suradnja

Tijekom 2021. godine potpisana su tri sporazuma o međusobnim pravima i obvezama u provedbi programa međuresorne suradnje i to s gradovima Kninom i Benkovcem te s Općinom Topusko. Za višestambenu zgradu u Benkovcu u tijeku je projektiranje, a za Grad Knin u tijeku je natječaj za izbor projektanta. U Općini Topusko u tijeku je natječaj za izgradnju višestambenih zgrada kroz program obnove od potresa koji se financira europskim sredstvima. U pogledu realizacije ranije potpisanih sporazuma, izdana je građevinska dozvola te je u tijeku natječaj za izvoditelja radova u Drnišu, dok je u tijeku projektiranje višestambene zgrade u Novskoj.

Ovakva suradnja i sporazumi doprinose bržem rješavanju stambenog pitanja korisnika na područjima gdje SDUOSZ ne raspolaže stambenim jedinicama, kao i privlačenju kadrova koji su deficitarni u pojedinim JLS-ima, pa bilo bi dobro da ih je više.

Stoga je važno da Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje nastavi s jedinicama lokalne samouprave sklapati sporazume o međusobnim pravima i obvezama u provedbi programa međuresorne suradnje, napose s onima u kojima bivši nositelji stanarskog prava duže vrijeme nakon ostvarenog prava na stambeno zbrinjavanje, čekaju dodjelu stambenog objekta.

Tijek stambenog zbrinjavanja i poteškoće prilikom ostvarivanja prava

Dinamika rješavanja prijava za stambeno zbrinjavanje godinama je problem, a 2021. godine dodatno je usporena zbog pandemije. Značaj ovoga problema ilustrira gore navedeni citat iz pritužbe hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Drniša.

Prema podatcima SDUOSZ-a, početkom 2021. godine bilo je ukupno 7. 934 podnesenih prijava po svim modelima stambenog zbrinjavanja iz ZSZPP-a i to kako novih zahtjeva, tako i prenesenih iz ranijeg razdoblja. Tijekom 2021. riješeno je 472 predmeta, što je 62 manje nego 2020. godine. Kao i prethodnih godina, dinamika rješavanja predmeta uvjetovana je diskrepancijom između broja podnesenih prijava u odnosu na broj raspoloživih stambenih jedinica te iznosom financijskih sredstava osiguranih za stambeno zbrinjavanje.

„Hrvatski sam branitelj, dragovoljac Domovinskog rata, RVI, s 1140 dana borbenog sektora. Imam 57 godina i još uvijek nemam riješeno stambeno pitanje. Od 1998. g. se prvi puta pojavljujem u zahtjevu za obnovu, kojeg je podnijela moja supruga, ali joj je zahtjev odbijen. Javljam se 2011. g. za dodjelu građevinskog zemljišta i osnovnog građevinskog materijala, ali
ni tu nisam ostvario prava.

Napokon sam se 2015. g. prvi put pojavio na stambenoj listi. Napominjem da smo nebrojeno puta posjećivali nadležne u rede u Šibeniku i Kninu, ali bez ikakvog uspjeha.

Djelatnici su se mijenjali, papirologija stalno tražila, prešućivalo što je i kad potrebno, slušala obećanja, gledalo i podnosilo neprofesionalno , bahato, neodgovorno i nezainteresirano ponašanje djelatnica, ali ja niti nakon punih 19 godina traženja do dana nisam ostvario svoja prava.“

Iako je prema podatcima SDUOSZ-a plan donošenja rješenja po svim modelima stambenog zbrinjavanja ispunjen sa 70,24%, jer ih je od planiranih 672 doneseno 472, prava slika se dobiva tek kada se usporedi broj prenesenih predmeta iz ranijih godina i novopodnesenih prijava s brojem riješenih predmeta.

Najviše prijava za stambeno zbrinjavanje (3.272) bilo je po modelu darovanja građevnog materijala za obnovu, dogradnju/nadogradnju i završetak izgradnje obiteljske kuće u vlasništvu korisnika (model E), a riješeno ih je 344 ili 10,52%. Slijedi davanje u najam stana u državnom vlasništvu (model C) sa 3.093 prijave, kojih je riješeno svega 98 ili 3,17%. Potom najam obiteljske kuće u državnom vlasništvu (model A), za kojeg su bila zainteresirana 943 podnositelja, a doneseno je svega 2 rješenja ili 0,21%.

Prema modelu D, odnosno za darovanje građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu i građevnog materijala za izgradnju obiteljske kuće podneseno je 313 prijava, a doneseno je samo jedno rješenje ili 0,32%. Naposljetku po modelu B, odnosno za stambeno zbrinjavanje darovanjem neuseljive obiteljske kuće u državnom vlasništvu i građevnog materijala za njezinu obnovu ili rekonstrukciju također je bilo 313 prijava, a riješeno ih je 27 ili 8,63%. Dakle, po svim modelima stambenog zbrinjavanja, od 7.934 riješeno je samo 472 predmeta, što znači da udio riješenih predmeta iznosi 5,95%. Usporedbe radi, 2020. godine je od 7.690 prijava riješeno 534 ili 6,94%.

Slijedom toga, ponavlja se preporuka Vladi RH, da osigura dodatna sredstva i stambene jedinice za korisnike koji se zbrinjavaju kroz liste prvenstva; a nadležnim prvostupanjskim tijelima da ubrzaju dinamiku rješavanja prijava za stambeno zbrinjavanje.

I dalje ostaju neriješeni problemi bivših nositelja stanarskog prava kojima je pravomoćnim i izvršnim rješenjima priznato pravo na stambeno zbrinjavanje davanjem u najam stana u državnom vlasništvu (najčešće) na području primorskih županija, koji se nisu mogli provesti u praksi. SDUOSZ se opravdava time što je u suradnji s APN-om proveo Javni natječaj za kupnju stambenih jedinica sukladno planu potreba za stambeno zbrinjavanje korisnika na tim područjima, ali da ne može utjecati na odaziv pri njihovoj kupnji.

S obzirom na epidemiju postupak nakon objavljenog Javnog poziva za prikupljanje ponuda te obilazak ponuđenih stambenih jedinica privremeno je bio onemogućen, zbog čega traje dulje no inače. Na taj su način korisnici stambenog zbrinjavanja dovedeni, ne svojom krivnjom, u tešku i neizvjesnu situaciju, a pravomoćna i izvršna rješenja kojima im je priznato pravo ostaju „mrtvo slovo na papiru“.

Stoga smo u više prethodnih Izvješća preporučili SDUOSZ-u da ovim korisnicima ponudi mogućnost ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje na drugim dijelovima potpomognutih područja ili izvan njih, odnosno po drugom modelu. Iako je SDUOSZ ovu preporuku prihvatio i proveo ju u nekoliko slučajeva, još uvijek nisu riješeni problemi svih nositelja stanarskog prava koji su nam se ranije obratili, kao i nekih novih.

[pullquote]

Preporuka 62.
Prvostupanjskim tijelima, da ubrzaju dinamiku rješavanja prijava za stambeno zbrinjavanje
Preporuka 63.
Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, da provodi otpis potraživanja najma stambenih jedinica u vlasništvu RH, bez uvjetovanja retroaktivnog podmirenja najamnine za razdoblje od 1. listopada 2014. do sklapanja ugovora o najmu stana[/pullquote]

Tijekom 2021. godine manje su nam se obraćali građani s pritužbama glede otpisa potraživanja zbog neplaćenih najamnina, no ova je problematika i dalje aktualna. Naime, otpisivana su samo potraživanja starija od tri godine, koja su sukladno članku 229. Zakona o obveznim odnosima ionako zastarjela, dok je zahtijevano retroaktivno podmirenje potraživanja unutar zastarnog roka i njime uvjetovano sklapanje ugovora o najmu. To je u suprotnosti s člankom 10. stavkom 10. Pravilnika o najmu stambenih jedinica prema kojem najmoprimcu teče obveza od datuma sklapanja ugovora o najmu, bez obzira od kada se stranka nalazi u stambenom objektu.

Osim toga dosadašnja pogrešna praksa SDUOSZ-a i njegovih pravnih prednika glede nesklapanja ugovora sa svim korisnicima stambenog zbrinjavanja prije ulaska u posjed stambenog objekta, što je pravni temelj za naplatu najamnine, ne bi smjela ići na štetu korisnika.

Tijekom 2021. godine SDUOSZ je putem Područnih ureda proveo 4.317 terenskih kontrola zakonitosti korištenja stambenih jedinica, što je rezultiralo izdavanjem 281 prve opomene te 264 druge opomene zbog nepravilnog korištenja. Iako je neosporno da SDUOSZ ima pravo, u skladu s Godišnjim planom kontrole, provoditi kontrole korištenja stambenih jedinica kojima upravlja u ime RH, prema nama dostupnim informacijama neke se korisnike, ujedno pripadnike srpske nacionalne manjine, više puta godišnje kontrolira što im, kako navode, stvara nelagodu te ih nepotrebno ograničava u ustavom zajamčenoj slobodi kretanja, o čemu pišemo i u poglavlju o  Diskriminaciji temeljem rasnog ili etničkog podrijetla.

[pullquote]

Preporuka 64.
Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, da izmjenama i dopunama Pravilnika o darovanju građevnog materijala produlji rokove za ugradnju darovanog građevnog materijala[/pullquote]

Postupali smo i po pritužbama građana koji su ostvarili pravo na stambeno zbrinjavanje po modelu darovanja građevnog materijala za obnovu, dogradnju/nadogradnju i završetak izgradnje obiteljske kuće na građevinskom zemljištu u vlasništvu podnositelja zahtjeva. Problem se pojavio nakon što je korisnicima isporučen građevni materijal, jer su ga u relativno kratkim rokovima iz članaka 8. i. 9. navedenog Pravilnika nakon isporuke bili dužni ugraditi u skladu s projektom, odnosno s aktom za građenje.

Naime, građevni materijal se isporučivao u etapama, a dužnost korisnika je bila da ga ugrade u roku od 60 dana po isporuci. Krajnji rok za ugradnju svog građevnog materijala je 120 dana od zadnje isporuke, a korisnici su odgovarali i za preuzimanje, skladištenje, čuvanje i namjensko korištenje, iako ga često nisu imali gdje pravilno skladištiti te je postojala i realna opasnost od otuđenja. Kako se radi o mahom starijim i financijski ugroženijim korisnicima, oni to iz različitih razloga nisu bili u stanju učiniti u propisanim rokovima.

 

Regionalni program stambenog zbrinjavanja

Tijekom 2021. godine nastavljeno je s projektom Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja (RHP) u okviru kojeg je u RH do sada odobreno devet potprojekata, kao i financijska potpora za sufinanciranje operativnih troškova provedbene strukture. Njima je do kraja godine zbrinuta 341 obitelj koja ispunjava kriterije socijalne ranjivosti, što je 19 obitelj više nego prethodne godine. Kroz sve odobrene potprojekte RHP-a planira se zbrinuti ukupno 402 obitelji, odnosno još 61 obitelj. Nastavljeno je stambeno zbrinjavanje najranjivijih skupina prema kriterijima ranjivosti kroz četiri potprojekta – HR6, HR7, HR8 i HR9.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021.:

„Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava“, „Socijalna skrb: Siromaštvo i ljudska prava“, „Prava starijih osoba”,  „Diskriminacija temeljem rasnog ili etničkog podrijetla“, „Prava nacionalnih manjina“ i „Graditeljstvo“.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2021. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu