* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2023. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Više o temama vezanima raseljene osobe iz Ukrajine možete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvješća, u popisu na dnu ove stranice.

S početkom rata u Ukrajini 24. veljače 2022. godine, Vlada RH je bez odgode započela pripreme u cilju osiguravanja prihvata osobama koje bježe od rata te osnovala i Međuresornu radnu skupinu za provedbu aktivnosti s ciljem pružanja humanitarne pomoći, prihvata i zbrinjavanja izbjeglog stanovništva iz Ukrajine, što smo pozdravili. Također su spremnost za pomoć iskazali i građani RH.

Temeljem dosadašnjih postupanja u sličnim kriznim okolnostima žurno smo Vladi RH dostavili preporuke vezane uz organizaciju pružanja podrške raseljenom stanovništvu u cilju zaštite ljudskih prava, poput uspostave sveobuhvatne evidencije, identificiranja i pružanja dodatne podrške osobito ranjivim skupinama, uspostavu središnje kontakt točke za koordinaciju informacija o raseljenim osobama i za njih, kao i središnje točke koordinacije organizacija i pojedinaca koji pružaju pomoć i podršku raseljenim osobama. Velika većina ovih preporuka je uvažena, a u odnosu na neke, osobito vezano uz koordinaciju udruga i organizacija građana koje podržavaju raseljene osobe iz Ukrajine te dostupnost informacija o ovim aktivnostima raseljenim osobama, koje su u najvećoj mjeri smještene u privatni smještaj, bilo je potrebno je uložiti dodatne napore. Isto tako, ukazali smo kako je nužno razvijanje planova dugotrajnog i primjerenog smještaja i stanovanja, održive i redovite distribucije humanitarne pomoći, uključivanja djece u sustav obrazovanja, osiguravanje primarne zdravstvene i učinkovite psihosocijalne zaštite i pomoći te uključivanje na tržište rada. Redovno smo sudjelovali i na sastancima Operativne skupine Ministarstva unutarnjih poslova i ravnateljstva civilne zaštite sa predstavnicima organizacije civilnog društva, međunarodnim organizacijama te predstavnicima javnih institucija i ukrajinskih udruga, koje su se s vremenom prorijedile te koristili i tu priliku za razmjenu informacija i ukazivanje na poteškoće.

Suočeni sa situacijom obilježenom masovnim priljevom raseljenih osoba iz Ukrajine koje se zbog ruske vojne agresije ne mogu vratiti u svoju zemlju ili regiju podrijetla, Vijeće EU je 4. ožujka 2022. godine donijelo Provedbenu odluku 2022/382 koja u smislu članka 5. Direktive 2001/55/EZ ima učinak uvođenja privremene zaštite za te osobe (u daljnjem tekstu: Provedbena odluka o privremenoj zaštiti). Stoga, sukladno čl. 78. st. 4. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (NN 70/15, 127/17, u daljnjem tekstu ZMPZ), Vlada RH je na sjednici 7. ožujka 2022. godine uvela ovaj institut u RH usvajanjem Odluke o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine (u daljnjem tekstu: Odluka Vlade RH o uvođenju privremene zaštite).

S obzirom da je hrvatsko zakonodavstvo u području zdravstvene zaštite i socijalne skrbi bilo neusklađeno s Provedbenom odlukom o privremenoj zaštiti, a razina prava u obrazovanju je bila niža nego za osobe pod međunarodnom zaštitom, predložili smo izjednačavanje prava u ovim područjima, što je prihvaćeno za zdravstvo i socijalnu skrb izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju i zaštiti stranaca i Zakona o socijalnoj skrbi, koje su stupile na snagu 15. travnja 2022., no ne i za obrazovanje (ZMPZ propisuje pravo na osnovno i srednje obrazovanje, ne i na visoko).

Preporuka 105.
Ministarstvu unutarnjih poslova, da proširi privremenu zaštitu na osobe koje su napustile Ukrajinu prije 24. veljače 2022. i koje se zbog oružanih sukoba ne mogu vratiti u Ukrajinu, bez obzira na razloge njezinog napuštanja

Osim toga, Ministarstvu unutarnjih poslova ukazali smo i na zabrinjavajuće pojave mogućih zloupotreba izrazito ranjivog položaja u kojemu se nalaze raseljene osobe iz Republike Ukrajine, a što potencijalno uključuje i počinjenja kaznenog djela trgovanja ljudima, koje predstavlja kršenje brojnih ljudskih prava. U tom smislu je i Skupina stručnjaka za suzbijanje trgovanja ljudima Vijeća Europe (GRETA) zatražila od država članica žurno postupanje kako bi se osnažila koordinacija na graničnim prijelazima i mjestima određenim za prihvat raseljenih osoba te kako bi se osigurala njihova registracija i pristup potrebnoj dokumentaciji, boravišnim dozvolama i osnovnim uslugama. Pri tome je upozorila na ranjivost tih skupina, a posebice žena, djece i djece bez pratnje. Stoga smo ukazali na potrebu što intenzivnijeg rada Ministarstva na sprječavanju mogućih zloupotreba položaja raseljenih osoba, osobito s obzirom na visoku zastupljenost žena i djece te da je većina raseljenih osoba u privatnim smještajima. Na naš upit o tome provode li se provjere pružatelja privatnog smještaja informirani smo da se provode za osobe koje osiguravaju smještaj temeljem Odluke Vlade o financiranju troškova za stambeno zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine u pojedinačnom smještaju od 23. ožujka 2022. godine, no nije nam poznato provode li se provjere i osoba koje nude smještaj putem društvenih mreža.

Naglašavamo da smo iz do sada prikupljenih podatka uočili kako postoje određene poteškoće i nejasnoće pri ostvarivanju prava raseljenih osoba unutar sustava zdravstvene zaštite i sustava socijalne skrbi te je nužna bolja koordinacija dionika na svim razinama kako bi raseljene osobe imale pravovremene informacije i primjeren pristup pravima. Također, potrebno je dodatno usuglasiti propise. Konkretno, iako je ZMPZ u procesu izmjena, za sada nisu prihvaćene naše preporuke, među kojima je i ona da se propiše kako osobe pod privremenom zaštitom imaju pravo i na visoko obrazovanje pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani. Također, smatramo potrebnim izmijeniti i odredbe ZMPZ kojim je propisano da se strancu za vrijeme trajanja privremene zaštite osigurava odgovarajući smještaj ako ne posjeduje vlastita sredstva, kako bi se jasno propisao iznos tih sredstava, kao i eventualni iznos stalnih mjesečnih novčanih primanja, primjerice mirovine. Ove i druge primjedbe uputili smo u postupku javnog savjetovanja.

S obzirom na probleme koji su se do sada pojavljivali u praksi, a vezano uz uključivanje osoba pod međunarodnom zaštitom, smatramo kako će biti potrebno osigurati veći broj prevoditelja, organizirati tečajeve hrvatskog jezika i bolje informirati same pružatelje usluga o opsegu prava koje imaju osobe pod privremenom zaštitom (npr. zdravstvene djelatnike).

Krajem godine zaprimili smo i pritužbe dviju skupina osoba pod privremenom zaštitom koje su od dolaska u RH bile smještene u kolektivnom smještaju na jednoj lokaciji, gdje su se već integrirali u lokalne sredine, nakon čega su obavješteni kako se moraju preseliti u druge JLS-ove.

Dio nezadovoljstva proizašao je i iz nepravodobnog i nepotpunog informiranja o lokacijama za premještaj, a kako je preseljenje najavljeno za siječanj 2023. godine, nastavit ćemo ga pratiti.
Raseljene osobe iz Ukrajine prituživale su nam se i da ne mogu ostvariti privremenu zaštitu iz kojeg razloga smo tražili od MUP-a razjašnjenje na koje osobe se to pravo odnosi. Odlukom Vlade RH o uvođenju privremene zaštite, naime, predviđeno je da će se privremena zaštita odobriti državljanima Ukrajine, članovima njihovih obitelji kao i nekim kategorijama državljana trećih zemalja i osobama bez državljanstva koje su napustile Ukrajinu 24. veljače 2022. godine.

Privremenu zaštitu mogu ostvariti također i državljani Ukrajine i članovima njihovih obitelji ukoliko su je napustili neposredno prije tog datuma, ali nužno je da je to bilo zbog sigurnosnih razloga te da se zbog oružanog sukoba ne mogu vratiti u Ukrajinu. MUP ističe da se u kontekstu RH izričaj “neposredno prije 24. veljače” odnosi na vremensko razdoblje od 1. siječnja 2022. godine.

Time su izuzete osobe koji su napustili Ukrajinu prije 24. veljače 2022. godine, na primjer, zbog posla, studiranja, godišnjeg odmora, posjeta obitelji, medicinskih ili drugih razloga, bez obzira što se u Ukrajinu ne mogu vratiti zbog oružanog sukoba. Iako Provedbena odluka o privremenoj zaštiti ne navodi da te osobe imaju pravo na privremenu zaštitu, u svojim operativnim smjernicamaxvi EK snažno potiče države članice da razmotre proširenje privremene zaštite upravo i na kategoriju osoba koje su pobjegle iz Ukrajine neposredno prije 24. veljače 2022. godine jer su se napetosti povećale ili koje su se našle na području Unije ili druge treće zemlje (npr. na godišnjem odmoru ili iz poslovnih ili obiteljskih razloga) neposredno prije tog datuma i zbog oružanog sukoba ne mogu se vratiti u Ukrajinu. Nadalje se navodi i da se zbog trenutačne situacije te osobe ni u kojem slučaju neće moći vratiti u Ukrajinu kao svoju zemlju podrijetla ili zemlju u koju su izbjegle. Alternativa je omogućiti im neposredan pristup postupcima azila te im dati prioritet jer je tim osobama potrebna neposredna zaštita isto kao Ukrajincima koji od 24. veljače 2022. godine bježe iz zemlje. Također se navodi da bi odobravanje privremene zaštite bilo povoljno i za države članice s obzirom na to da je postupak jednostavan te bi se time dodatno smanjio rizik od preopterećenja sustava azila. Stoga, sukladno operativnim smjernicama EK, čl. 7. st. 1. Direktive 2001/55/EZ te čl. 2. st. 3. Provedbene odluke o privremenoj zaštiti, predlažemo proširiti privremenu zaštitu na osobe koje su napustile Ukrajinu prije 24. veljače 2022. godine i koje se zbog oružanih sukoba ne mogu vratiti u Ukrajinu, bez obzira na razloge njezinog napuštanja.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022.: Diskriminacija temeljem rasnog ili etničkog podrijetla, Pravo na adekvatno stanovanje i Pravo na rad.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.