* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2023. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji.
Prava hrvatskih branitelja
„Lijepo Vas molim termin za pravnu pomoć. Hrvatski sam branitelj. Želio bih osobno iznijeti svoju sadašnju životnu situaciju s kojom se teško nosim ja i moja obitelj. Borio sam se za pravnu državu koja će biti jednaka prema svima.“
Kao i prethodnih godina, pritužbe branitelja odnosile su se na (ne)priznavanje statusa hrvatskog branitelja i hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, dužinu trajanja postupka utvrđivanja njihovih materijalnih i ostalih prava, ostvarivanja prava prednosti pri zapošljavanju, probleme pri stambenom zbrinjavanju, kao i socijalnu ugroženost branitelja i članova njihovih obitelji.
Određeni dio branitelja još uvijek nije, ili nije na odgovarajući način, riješio svoj status i pripadajuća prava, o čemu govori i 3.725 novih zahtjeva za ostvarivanje statusa hrvatskog branitelja podnijetih MORH-u 2022. godine, dok su MUP-u podnijeta 359 zahtjeva. Pri tome pojedini pritužitelji navode kako upravna tijela koja odlučuju o statusa branitelja jako restriktivno i gramatički tumače pojam obrane suvereniteta RH iz čl. 3. st. 2. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (ZOHBDR). Primjerice, obratila nam se osoba koja je tijekom Domovinskog rata bila predsjednik Kriznog štaba te imala brojne dužnosti u obrambenim pripremama i u obrani općine. Pri tome navodi da su osobe koje su bile u istoj poziciji ostvarile status hrvatskog branitelja, no njemu status nije priznat iako je zahtjev podnosio četiri puta te dva puta pokretao upravni spor.
Dio branitelja i članova njihovih obitelji i dalje se nalazi u teškoj ekonomskoj i socijalnoj situaciji i svakodnevno se suočavaju s ozbiljnim problemima u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba. Stoga su upravna tijela županija te upravno tijelo Grada Zagreba 2022. godine donijela 3.795 rješenja za jednokratnu novčanu pomoć socijalno ugroženim hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji, temeljem kojih je isplaćeno više od 5,5 milijuna kuna. Za izvanrednu jednokratnu novčanu pomoć, koja se dodjeljuje zbog teže bolesti, smrti, prirodne nepogode, pri naglašenoj socijalnoj isključenosti i ugroženosti za život i zdravlje, odobreno je 2.535 zahtjeva te je isplaćeno gotovo 6 milijuna kuna.
Iako je MHB 2022. godine dodijelilo 62 stana, 140 stambena kredita i 279 financijskih potpora u vrijednosti više od 37 milijuna kuna te je nastavilo sa sanacijom starih i derutnih stanova, kao i s organiziranom stambenom izgradnjom, potrebe za stambenim zbrinjavanjem nadilaze institucionalne mogućnosti jer je još neriješeno 8.116 zahtjeva za dodjelu stambenih kredita te 1.580 za financijske potpore.
Pojedine JLS u slučajevima dodjele stambenih kredita braniteljima za izgradnju obiteljske kuće u mjestima njihova prebivališta, ne ustupaju bez naknade građevinska zemljišta i komunalno opremanje sukladno obavezi propisanoj čl. 87. ZHB-a, a veliki ih broj u urbanističkim planovima uopće ne predviđaju zemljišta za ovu svrhu, kao niti među ostalim i radi neriješenih imovinsko pravnih odnosa na zemljištima u vlasništvu države, koja se nalaze na njihovom području.
Pravo prednosti branitelja pri zapošljavanju u praksi se i dalje teško ostvaruje, između ostalog i jer branitelji i članovi njihovih obitelji nisu uvijek dovoljno informirani o svojim pravima i načinu njihova ostvarivanja.
Potrebe za programima psihosocijalne podrške branitelja veće su od postojećih kapaciteta, osobito uzevši u obzir i da se u Centrima za psihosocijalnu pomoć pruža podrška i za civilne stradalnike iz Domovinskog rata. No, u kontekstu osnaživanja te podizanja kvalitete življenja branitelja i civilnih stradalnika tijekom 2022. pozitivno je što je u sklopu provedbe projekta Uspostave veteranskih centara u RH s radom počeo Veteranski centar u Šibeniku, kojega je tijekom studenoga 2022. posjetila i pučka pravobraniteljica. U 2023. godini očekuje se otvorenje centara u Daruvaru, Sinju i Petrinji, što će uz već postojeći Dom hrvatskih veterana u Lipiku, kojega smo također posjetili tijekom 2022. godine, doprinijeti podizanju kvalitete življenja branitelja i članova njihovih obitelji, pomoći u društvenom uključivanju, usvajanju novih znanja i vještina, jačanju samopouzdanja te podizanju kvalitete života. Ovakvi projekti su napredak u razvoju sustava brige i skrbi za branitelje utemeljen na priznanju njihovog doprinosa, društvenoj solidarnosti te njihovim stvarnim potrebama.
Preporuka 86.
Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, da u prostornim planovima osiguraju građevinska zemljišta bez naknade i komunalno opremanje sukladno obvezi iz Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
Civilni stradalnici iz Domovinskog rata
Proteklu godinu obilježio je početak primjene Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata (ZOCSDR), na čiju smo potrebu donošenja kontinuirano upozoravali proteklih godina kroz preporuke u godišnjim izviješćima S obzirom da civilni stradalnici i 20-ak godina nakon Domovinskog rata nisu uopće ili nisu na zadovoljavajući način riješili svoj status i pripadajuća prava.
Prema dostupnim podacima UDU u županijama i Grada Zagreba od stupanja na snagu ZOCSDR-a, odnosno od 31. srpnja 2021. do konca 2022. ukupno je pozitivno riješeno 888 zahtjeva u vezi sa priznavanjem statusa i prava, a od toga je priznato 178 statusa civilnog stradalnika iz Domovinskog rata. Pri tome, ne raspolažemo s podatkom o broju podnesenih zahtjeva za ostvarivanje statusa civilnog stradalnika iz Domovinskog rata. Prije donošenja ovog Zakona OCD-i su procjenjivali da je broj civilnih stradalnika između 4.000 i 8.000. Ukazuje se i da neki problemi i dalje nisu riješeni, da je dokazni postupak za stjecanje statusa zahtjevan i dugotrajan, a prema podatcima UDU u županijama veliki broj predmeta nalazi se na Povjerenstvu za provjeru postojanja zapreke MHB-a iz čl. 5. ZOCSDR-a. Naime, sukladno Pravilniku o načinu ostvarivanja statusa i prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata propisano je da prvostupanjsko tijelo po pribavljanju dokaza iz čl. 9. i 10. ZOCSDR-a spis predmeta dostavlja navedenom povjerenstvu MHB-a, koje nakon utvrđivanja postoji li zapreke, predmet vraća prvostupanjskom tijelu na daljnji postupak. Ukoliko je utvrđeno da ne postoji zapreka iz čl. 5. ZOCSDR-a, predmet se dostavlja na vještačenje uzroka i postotka oštećenja organizma nadležnom liječničkom vijeću sukladno Pravilniku o načinu imenovanja i metodologiji rada liječničkih vijeća u postupku ostvarivanja prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata.
Osim toga, civilni stradalnici iz Domovinskog rata nisu dovoljnoj mjeri informirani o svojim pravima te mogućnostima njihovog ostvarenja. Pravilnik o načinu ostvarivanja statusa i prava civilnih stradalnika iz domovinskog rata kao provedbeni propis određuje da se postupak za priznavanje statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata te drugih prava pokreće na zahtjev osobe na propisanom obrascu koji se podnosi nadležnom upravnom tijelu u županiji odnosno nadležnom upravnom tijelu Grada Zagreba prema mjestu prebivališta podnositelja, no sva ta tijela nisu još uvijek te obrasce učinila javno dostupnima na svojim mrežnim stranicama, dok ih je na nekim stranicama teško pronaći.
Pitanje sudbine nestalih i nasilno odvedenih osoba u Domovinskom ratu i dalje je najteže otvoreno pitanje posljedica rata u RH jer obitelji nestalih imaju pravo znati istinu o sudbini svojih najbližih. Prema posljednjim službenim podacima iz 2022. godine RH još uvijek traži 1.816 nestalih osoba, od čega je 1.423 nestalih, a 393 posmrtnih ostataka. Unatoč statističkim podatcima DORH-a i navodima da kontinuirano rade na predmetima ratnih zločina i da statistički podaci ne pokazuju stagnaciju već suprotno, dojam je žrtava, ali i dijela javnosti, kako nema bitnijeg
napretka u procesuiranju ratnih zločina. Stoga je nužno pojačati institucionalne napore u procesuiranju svih ratnih zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata te poboljšati regionalnu suradnju u procesuiranju ratnih zločina i pronalasku nestalih osoba.
Preporuka 87. (ponovljena)
Ministarstvu hrvatskih branitelja, da osmisli i provede kampanju s ciljem boljeg informiranja civilnih stradalnika rata o njihovim pravima
Preporuka 88. (ponovljena)
Upravnim tijelima u županijama, da na mrežnim stranicama učine dostupnim i jasnije vidljivim obrasce za pokretanje postupka za priznavanje statusa civilnog stradalnika iz Domovinskog rata
Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022.:
Pravo na rad, Socijalna skrb: Siromaštvo i ljudska prava i Pravo na adekvatno stanovanje.
Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.
Novosti
- Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
- Sastanak Mreže neovisnih institucija nadležnih za pritužbe na policiju
- Rasprava o važnosti antikorupcijskih politika
- Direktiva EU o održivom poslovanju – uloga poslovne zajednice u zaštiti ljudskih prava i okoliša
- Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti
- Javni natječaj za prijam u državnu službu na neodređeno vrijeme u Ured pučke pravobraniteljice