Prava hrvatskih branitelja i civilnih stradalnika iz Domovinskog rata

* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2024. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji.

Prava hrvatskih branitelja

Slično kao i prethodnih godina, pritužbe branitelja najviše su se odnosile na (ne)priznavanje statusa hrvatskog branitelja i hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, dužinu trajanja postupka, utvrđivanje njihovih materijalnih i ostalih prava, probleme pri stambenom zbrinjavanju, socijalnu ugroženost branitelja i članova njihovih obitelji te ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju.

Dio branitelja još nije riješio status, o čemu govore 3.472 nova zahtjeva za ostvarivanje statusa hrvatskog branitelja podnijetih MORH-u 2023. godine, od kojih je 2.207 usvojeno, dok su MUP-u podnijeta 407 zahtjeva, kojih je 74 usvojeno. Pri tome pojedini pritužitelji navode kako upravna tijela kada odlučuju o statusa branitelja gramatički tumače čl. 3. st. 2. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (ZOHBDR).

Prema podacima upravnih odjela županija i Grada Zagreba u 2023. godini zaprimljeno je 929 novih zahtjeva za priznanje statusa HRVI, od kojih je 433 usvojeno. MHB je kao drugostupanjsko tijelo u postupku ostvarivanja statusa HRVI tijekom 2023. godine zaprimilo 1.452 žalbenih predmeta, od čega je 338 usvojeno.

Ustavni sud RH je tijekom 2023. usvojio gotovo sve od nešto više od 270 podnesenih ustavnih tužbi bivših pripadnika HVO-a koji imaju status ratnih vojnih invalida u BiH te pripadajuća prava, a u RH ostvaruju pravo na mirovinu, ali ne ostala prava koja imaju HRVI te su sudski postupci slijedom odluka Ustavnog suda u tijeku.

Dio branitelja i članova njihovih obitelji i dalje se nalazi u teškoj ekonomskoj i socijalnoj situaciji i svakodnevno se suočavaju s problemima u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba. Stoga su upravna tijela županija te upravno tijelo Grada Zagreba 2023. godine donijela 4.300 rješenja za jednokratnu novčanu pomoć socijalno ugroženim hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji. Za izvanrednu jednokratnu novčanu pomoć, koju MHB dodjeljuje zbog teže bolesti, smrti, prirodne nepogode, pri naglašenoj socijalnoj isključenosti i ugroženosti za život i zdravlje, odobreno je 4.527 zahtjeva.

MHB je 2023. godine dodijelilo 76 stana, 152 stambena kredita i 301 financijsku potporu te je nastavilo sa sanacijom starih i derutnih stanova, kao i s organiziranom stambenom izgradnjom. No potrebe za stambenim zbrinjavanjem nadilaze postojeće mogućnosti te je još neriješen 9.181 zahtjev za dodjelu stambenih kredita te za financijske potpore.

Pojedine JLS u slučajevima dodjele stambenih kredita braniteljima za izgradnju obiteljske kuće u mjestima njihova prebivališta, ne ustupaju bez naknade građevinska zemljišta i komunalno opremanje sukladno obavezi propisanoj čl. 87. ZOHBDR-a. Veliki broj JLS urbanističkim planovima uopće ne predviđa zemljišta za ovu svrhu, a problem predstavljaju i neriješeni imovinsko pravni odnosi na zemljištima.

„…ispunjavao sam sve propisane uvjete i imao pravo prednosti pri zapošljavanju, a unatoč tome primljen je drugi kandidat jer u objavljenom natječaju nije bilo navedeno spomenuto pravo prednosti pri zapošljavanju…”

Pravo prednosti branitelja i članova njihovih obitelji pri zapošljavanju u praksi se i dalje teško ostvaruje, između ostalog i jer branitelji i članovi njihovih obitelji nisu uvijek dovoljno informirani o svojim pravima i načinu njihova ostvarivanja. MHB navodi kako su i tijekom godine dostavljali informacije  vezano uz mogućnost ostvarivanja prava. Pri tom, MHB nema informacija o tome koliko je osoba iskoristilo to pravo tijekom 2023. godine jer obveznici primjene odredbi Zakona koji regulira prednost pri zapošljavanju nemaju obvezu izvješćivanja MHB o navedenome.

Potrebe za programima psihosocijalne podrške branitelja i dalje postoje, pa je tijekom 2023. godine u centrima za psihosocijalnu pomoć provedeno 103.743 intervencija za ukupno 89.682 korisnika. Na lokalnoj odnosno županijskoj razini djeluju i mobilni timovi koji odlaze u žurne posjete domu i obitelji branitelja u slučajevima pro-suicidalnih izjava korisnika, pokušaja suicida, suicida, smrti, izrazito lošeg socio-ekonomskog i/ili zdravstvenog stanja, stambenih izvida u cilju ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje ili izvida radi procjene mogućnosti ostvarivanja materijalnih prava.

U kontekstu osnaživanja te podizanja kvalitete življenja branitelja i civilnih stradalnika pozitivno je što su u sklopu provedbe projekta Uspostave veteranskih centara u RH otvoreni veteranski centri u Sinju, Petrinji i Daruvaru, koji će doprinijeti podizanju kvalitete življenja branitelja i članova njihovih obitelji, pomoći u društvenom uključivanju, usvajanju novih znanja i vještina, jačanju samopouzdanja te podizanju kvalitete života. Usluge ovih centara, kao i ranije otvorenog Veteranskog centra u Šibeniku te Doma hrvatskih veterana, tijekom 2023. godine koristilo je više od 4.000 korisnika. Ovakvi projekti su napredak u razvoju sustava brige i skrbi za branitelje utemeljen na priznanju njihovog doprinosa i  njihovim stvarnim potrebama.

S obzirom na činjenicu starenja branitelja i sve veću učestalost pobolijevanja od kroničnih i malignih bolesti, Vlada je usvojila Programa preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata za 2023. godinu, u sklopu kojega je pregledano ukupno 15.867 hrvatskih branitelja.

S time u vezi, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji koji je stupio na snagu 1. siječnja 2024. poboljšana su materijalna i radna prava te skrb za hrvatske branitelje. U vezi sa zdravstvenim problemima i starenjem braniteljske populacije, osobito u kontekstu jednočlanih kućanstva, radi pomoći braniteljima koji nemaju osiguran smještaj ili se zbog svog zdravstvenog ili materijalnog stanja ne mogu sami brinuti o sebi, niti imaju članove obitelji koji im mogu pomoći u tome, izmjenama se predviđa osnivanje posebne ustanove za hrvatske branitelje kojima je potrebna institucionalna pomoć u obliku trajnijeg smještaja. Također su povećane, invalidnine za HRVI nakon više od 20 godina, kao i povećane naknade za nezaposlene, mirovinska prava i mogućnosti rada uz zadržavanje mirovine te proširenja prava za HVO invalidske mirovine i vraćanje ranije oduzetog postotka mirovine.

Civilni stradalnici iz Domovinskog rata

Prema uvjetima iz Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata (ZOCSDR) civilni stradalnici mogu ostvariti prava po osnovi oštećenja organizma (osobna invalidnina, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, posebni dodatak, pravo na naknadu troška prilagodbe osobnog automobila i profesionalna rehabilitacija), prava po osnovi gubitka iii nestanka člana obitelji (obiteljska invalidnina, povećana obiteljska invalidnina, uvećana obiteljska invalidnina, obiteljska invalidnina nakon smrti civilnog invalida iz Domovinskog rata I. do IV. skupine i novčana naknada u iznosu obiteljske invalidnine, povećane i uvećane obiteljske Invalidnine) te ostala prava (novčana naknada, pravo na jednokratnu novčanu pomoć, dodatak za pripomoć u kući, pravo na besplatne udžbenike, pravo na stipendiju, prednost pri smještaju u učeničke odnosno studentske domove, pravo na prednost pri zapošljavanju i popunjavanju radnog mjesta, prednost pri smještaju u ustanove socijalne skrbi, pravo na korištenje usluga veteranskih centara, pravo na psihosocijalnu pomoć, pravo na pravu pomoć, posebni staž, oslobađanje plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta, oslobođenje od plaćanja sudskih, upravnih i javnobilježničkih pristojbi i pravo na troškove prijevoza i ukopa posmrtnih ostataka ekshumiranih i identificiranih civilnih osoba nestalih u Domovinskom ratu na području RH).

Prema podacima upravnih odjela svih županija i Grada Zagreba, u 2023. godini zaprimljeno je 184 zahtjeva za priznavanje statusa civilnog stradalnika iz Domovinskog rata, od čega je 156 osoba i ostvarilo ovaj status. Trajna prava (osobna invalidnina, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, obiteljska invalidnina, dodatak za pripomoć u kući, novčana naknada i poseban dodatak) tijekom 2023. godine koristilo je 2.512 korisnika.

O zahtjevima u prvom stupnju rješavaju nadležna upravna tijela u županijama, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, a MHB je nadležno za rješavanje po žalbama protiv prvostupanjskih rješenja.

OCD-i koji aktivno prate provedbu ZOCSDR-a u kontaktu s civilnim žrtvama i njihovim obiteljima, upozoravaju na probleme koje su uočili tijekom provedbe ZOCSDR-a, a prije svega na dužinu postupaka rješavanja po zahtjevima, odnosno dugotrajnost u njihovu rješavanju, potraživanje naknadne dokumentacije, ispitivanje dodatnih svjedoka, nepriznavanje medicinske i druge dokumentacije izdane od nadležnih tijela drugih zemalja, te odbijanje zahtjeva prema članku 5. Zakona.

Člankom 5. ZOCSDR-om je, između ostalog, propisano kako status civilne žrtve ne mogu ostvariti pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na Republiku Hrvatsku i svi koji su na bilo koji drugi način pomagali neprijatelju, kao ni članovi njihovih obitelji temeljem njihova stradavanja. I prema podatcima upravnih odjela u županijama veliki broj predmeta nalazi se na Povjerenstvu za provjeru postojanja zapreke iz čl. 5. ZOCSDR-a.

Sukladno Pravilniku o načinu ostvarivanja statusa i prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata propisano je da prvostupanjsko tijelo po pribavljanju dokaza iz čl. 9. i 10. ZOCSDR-a spis predmeta dostavlja Povjerenstvu MHB-a, koje nakon utvrđivanja postoji li zapreke, predmet vraća prvostupanjskom tijelu na daljnji postupak. Povjerenstvo, sukladno Pravilniku, od nadležnih tijela pribavlja podatke o podnositelju zahtjeva radi utvrđivanja zapreke iz članka 5. stavka 1. točke 1. ZOCSDR-a. OCD-i ističu i kako pri odlučivanju o podnesenim zahtjevima prvostupanjsko tijelo u svojim rješenjima samo navodi da je Povjerenstvo dalo mišljenje da u pogledu pojedine osobe postoji zapreka iz članka 5. ZOCSDR-a, bez dodatnih obrazloženja.

Ukazujemo kako presuda ESPLJ-a u predmetu F.S. protiv Hrvatske iz prosinca 2023. ukazuje kako nedostatak kratkog pregleda činjenica koje su poslužile kao osnova za zaključak onemogućuju podnositelja zahtjeva da primjereno izloži svoje argumente tijekom sudskog postupka u kojem osporava negativno rješenje drugostupanjskog tijela.

U slučajevima u kojima nije tvrđeno da postoji zapreka iz čl. 5. ZOCSDR-a, predmet se dostavlja na vještačenje uzroka i postotka oštećenja organizma nadležnom liječničkom vijeću sukladno Pravilniku o načinu imenovanja i metodologiji rada liječničkih vijeća u postupku ostvarivanja prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata.

U vezi informiranja o pravima civilnih žrtava iz Domovinskog rata, pozitivno je da su upravna tijela u županijama na mrežnim stranicama učinila dostupnim i jasnije vidljivijima obrasce za pokretanje postupka za priznavanje statusa, u skladu sa preporukom iz Izvješća za 2022. godinu, kao i da se sukladno Zakonu o općem upravnom postupku prihvaćaju zahtjevi stranaka koji nisu dostavljeni na propisanom obrascu.

„…nikada nismo dobili nikakvu obavijest da li su posmrtni ostaci pronađeni u lipnju 1998. godine, posmrtni ostaci oca te više ne znam kome se obratiti kako bi dostojno pokopala oca…”

Pitanje sudbine nestalih i nasilno odvedenih osoba u Domovinskom ratu i dalje je osobito teško otvoreno pitanje posljedica rata u RH jer obitelji nestalih imaju pravo znati istinu o sudbini svojih najbližih. Prema posljednjim službenim podacima iz 2023. godine, RH još uvijek traži 1.409 nestale osobe te 394 posmrtna ostatka. Prema očitovanju MHB najveću prepreku bržem i učinkovitijem pronalasku nestalih osoba predstavlja izostanak suradnje Republike Srbije, pa tako niti u ovom izvještajnom razdoblju nije postignut bitniji napredak u rješavanju pitanja nestalih osoba u Domovinskom ratu.

Unatoč statističkim podacima DORH-a i navodima da kontinuirano rade na predmetima ratnih zločina i da statistički podaci ne pokazuju stagnaciju , dojam je žrtava i dijela javnosti da nema bitnijeg napretka u procesuiranju ratnih zločina. Prema podatcima Izvješća glavnog državnog odvjetnika RH o radu državnih odvjetništava u 2022. godini, predstavljenog HS-u 2023. godine broj osoba (36) protiv kojih je doneseno rješenje o provođenju istrage nešto je veći nego 2021. godine (27), dok je broj optuženih osoba u uobičajenim okvirima kao i zadnjih nekoliko godina unatoč otežanom prikupljanju dokaza kod ovih kaznenih djela s obzirom na sve veći protek vremena od njihova počinjenja. Stoga je potrebno pojačati institucionalne napore u procesuiranju ratnih zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata te poboljšati regionalnu suradnju u procesuiranju ratnih zločina.

U prosincu 2023. donesena je Odluka Vlade RH  o otpisu parničnih troškova žrtvama rata po presudama donesenima na temelju Zakona o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija i Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata, na potrebu čega smo ranije ukazivali. Istovremeno, na temelju iste Odluke doći će do povrata sredstava pravomoćno osuđenim ratnim zločincima koje je tijekom godina država od njih regresno naplatila na ime podmirenja odštete žrtvama, što je kod žrtava te dijela javnosti izazvalo osjećaj nepravde.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji.