Hrvatski sabor usvojio je 14. srpnja 2023. godine izmjene i dopune Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima. Pučka pravobraniteljica pozdravlja njegovo donošenje, posebno činjenicu da je velik dio prijedloga koje je predlagala uvažen i unesen u Zakon – dio već kod pripreme novih zakonskih rješenja, dio tijekom javnog savjetovanja, a dio i nakon što je pravobraniteljica izložila argumente na saborskim odborima.

Ovim se izmjenama i dopunama omogućava privremeno stambeno zbrinjavanje i stradalnika potresa koji su smješteni u kontejnerskim naseljima, koja se nalaze izvan potpomognutih područja, i to za vrijeme dok se ne obnove ili izgrade stambene jedinice u kojima su živjeli prije potresa.

Dodatno, zakonski okvir prilagođava se različitim životnim situacijama na koje su nam se građani posljednjih godina prituživali, a koje su im bile prepreka za ostvarivanje prava na stambeno zbrinjavanje.

 

Promjene za stradalnike potresa

Nemali broj stradalnika potresa iz 2020. godine i dalje živi u kontejnerskim naseljima na potpomognutim područjima pa pravobraniteljica pozdravlja svako nastojanje za njihovim zbrinjavanjem u primjerenije objekte. To je i bila preporuka u Izvješćima pučke pravobraniteljice za 2021. i 2022. godinu.

Pri tom, na sugestiju pravobraniteljice propisano je da stradalnici smješteni u kontejnerskim naseljima ne moraju predati zahtjev za stambeno zbrinjavanje, već će im se ono utvrđivati po službenoj dužnosti.

To je svakako bolje rješenje, posebno s obzirom na strukturu i ranjivost korisnika tih naselja. Naime, osobe koje žive u tim kontejnerskim naseljima često su starije životne dobi i korisnici prava iz sustava socijalne skrbi, samci, ne služe se računalom ili se nalaze u drugim ranjivim situacijama. Prilikom posjeta Petrinji, Glini i Sisku stradalnici su nam ukazivali na nedostatak informacija o njihovoj daljnjoj sudbini i smještaju, bio im je nejasan postupak zbrinjavanja, redoslijed i prioriteti.

 

Iznimke za razne životne situacije

Pozitivno je i što su uvaženi prijedlozi pravobraniteljice vezani uz stvarne životne situacije zbog kojih su joj se građani obraćali kada im je prijetilo da će ostati bez prava na stambeno zbrinjavanje ili su ga čak i izgubili.

Tako građani više neće gubiti ovo pravo ako se stambenom jedinicom ne koriste duže od šest mjeseci, ali iz opravdanih razloga – zbog liječenja, obrazovanja, privremenog ili sezonskog ili terenskog rada. Uvjet je i da o tome moraju obavijestiti nadležnu Područnu službu i priložiti odgovarajuću dokumentaciju.

Isto tako, ako Sabor usvoji predložene izmjene, stambeno zbrinjavanje na potpomognutim područjima po prvi će puta biti omogućeno osobi (i članovima njezine obitelji) koja živi i/ili radi u inozemstvu, pod uvjetom da će se nakon priznavanja ovog prava vratiti u Hrvatsku i živjeti u dodijeljenoj stambenoj jedinici.

Nadalje, umjesto da korisnik gubi pravo na stambeno zbrinjavanje ako preinačuje stambenu jedinicu, zajedničke prostorije ili uređaje, to će smjeti činiti ako ima suglasnost Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Takvom odredbom uvažene su stvarne životne situacije u kojima su određene preinake ipak nužne.

Tijekom javnog savjetovanja pravobraniteljica je predložila i da se precizira kada će korisnik izgubiti pravo na stambeno zbrinjavanje – umjesto da to bude ako odbija sklopiti ugovor o najmu dodijeljene stambene jedinice, potrebno je dodati da se to odnosi samo na situacije kada korisnik odbija sklopiti ugovor o najmu dodijeljene useljive stambene jedinice.

Naime, građani su u više pritužbi govorili o izuzetno lošem stanju stambenih jedinica koje su im dodijeljene – iako su bile neuseljive, zbog odbijanja potpisivanja ugovora najavljeno im je da će izgubiti pravo na stambeno zbrinjavanje ili su ga čak i izgubili. Ovaj prijedlog je prihvaćen, kao što je i najavljeno na raspravama na saborskim odborima.

 

Stambeno zbrinuti korisnika sve dok traju okolnosti zbog kojih im je pravo odobreno

Pozitivno je i što će žrtve obiteljskog nasilja moći produžiti trajanje stambenog zbrinjavanja i nakon što isteknu prvotne dvije godine.

No, produženje je moguće tek za dodatne dvije godine, iako je malo vjerojatno da će im se u tom razdoblju imovno stanje značajno promijeniti i da će biti u mogućnosti unajmiti stan po tržišnoj cijeni ili, još manje vjerojatno, kupiti ga. Zato smatramo da bi  ovo pravo bilo potrebno omogućiti sve dok traju okolnosti zbog kojih je stambeno zbrinjavanje i odobreno.

Isto vrijedi i za osobe koje su tijekom korištenja prava na stambeno zbrinjavanje postale žrtve obiteljskog nasilja. Njima bi bilo  potrebno omogućiti trajno stambeno zbrinjavanje u posebnom stambenom objektu, što smo kao preporuku istaknuli i u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022. godinu. Ovi prijedlozi nisu prihvaćeni, uz obrazloženje kako je dugoročno rješenje razvoj strategije stambenog zbrinjavanja žrtava nasilja u obitelji i drugih osjetljivih skupina.

Nije upitno da je potrebno donijeti dugoročno rješenje, kao ni da problematika žrtava obiteljskog nasilja nadilazi mogućnosti jednog zakona, no kako je riječ o gorućem problemu potrebno je ipak razmisliti o ovom, barem privremenom rješenju.

 

Prekratko trajanje javnog savjetovanja

Javno savjetovanje je trajalo svega sedam dana, što zainteresiranoj javnosti ne ostavlja dovoljno vremena za proučavanje prijedloga i davanje mišljenja. Osim toga, prema Zakonu o pravu na pristupu informacijama, tijela javne vlasti dužna su provesti savjetovanje s javnošću u pravilu u trajanju od 30 dana, osim u slučajevima kad se savjetovanje provodi sukladno propisu kojim se uređuje postupak procjene učinaka propisa.

Također, Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja Zakona, drugih propisa i akata propisuje da objava poziva na savjetovanje o nacrtima zakona i drugih propisa treba sadržavati jasno naznačen rok za očitovanja zainteresirane javnosti za koji je poželjno da ne bude kraći od 15 dana.

 

Pročistiti tekst Zakona radi lakšeg korištenja

Kako se radi o izrazito opsežnim izmjenama i dopunama Zakona, nakon njegovog izglasavanja je potrebno da Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine pripremi i pročišćeni tekst Zakona. Ovo je potrebno radi njegove lakše primjene u praksi – kako među onima koji će ga morati provoditi, tako i građanima i udrugama koje im pružaju besplatnu pravnu pomoć.

Ovdje možete pronaći sve naše komentare u Savjetovanju o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima s nacrtom konačnog prijedloga Zakona, kao i odgovore Ministarstva.