Društvena kohezija i pluralizam ozbiljno su ugroženi u Hrvatskoj,upozorio je Nils Muižnieks, povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava, na kraju petodnevnog posjeta Hrvatskoj. Zbog svega uočenog, zahtijeva od hrvatskih vlasti da pokrenu otvoreni dijalog sa svim dionicima, s ciljem zaštite pluralizma i sprječavanja daljnje polarizacije društva. Politički vođe, naglašava Muižnieks, moraju poslati nedvosmislenu poruku protiv nasilja, diskriminacije i netolerancije, posebno kada su oni usmjereni prema pripadnicima nacionalnih manjina i novinarima.

Povjerenik je izrazito zabrinut zbog prijavljenog porasta etničke netolerancije, govora mržnje i drugih oblika zločina iz mržnje usmjerenih prema nacionalnim manjinama, posebice Srbima, Židovima i Romima. Istaknuo je kako Hrvatska ima dobar zakonodavni i institucionalni okvir njihove zaštite, koji može služiti kao model, ali posljednje prepreke, uključujući i smanjenje financijske pomoći organizacijama civilnog društva koje se bave nacionalnim manjinama za 11 posto, moraju biti uklonjene.

U pogledu slobode medija, povjerenik je ozbiljno zabrinut zbog neprimjerenog odgovora vlasti na prijavljene slučajeve fizičkih napada, prijetnji smrću i slučajeva zastrašivanja novinara. „Novinari obavljaju važnu ulogu javnog nadzora u demokratskom društvu i sve države moraju osigurati njihovu sigurnost. Na nekažnjavanje zločina čije su žrtve novinari treba ozbiljno odgovoriti, te ih treba adekvatno sankcionirati. Javni diskurs u kojima se opravdavaju napadi na novinare su opasni i narušavaju demokraciju i medijske slobode“, izjavio je povjerenik Muižnieks. Posebnu zabrinutost izrazio je zbog brojnih naglih promjena u vodstvu i uredničkim pozicijama u javnim medijima, uključujući i prijedlog Vlade za okončanjem mandata ravnateljici Agenciji za elektroničke medije. Zahtijeva od vlasti da očuvaju i zaštite pluralizam javnih medija i neovisnost regulatornog tijela za elektroničke medije, kao ključne elemente pluralizma i slobode medija.

Naglasio je i potrebu da Hrvatska učinkovito odgovori na povećan broj neriješenih problema povezanih s ratom tijekom devedesetih, među kojima su nekažnjavanje za ozbiljna kršenja ljudskih prava i povrede međunarodnog humanitarnog prava, osiguranje adekvatnih odšteta svim žrtvama rata, utvrđivanje istine o nestalim osobama i stvaranje nužnih društvenih uvjeta života za održivi povratak izbjeglica. Istaknuo je kako je 2 800 osoba, ponajviše Roma, i dalje bez državljanstva ili u riziku od takvog statusa, zbog čega traži od hrvatskih vlasti da rješavanje ovoga problema postave kao jedan od prioriteta.

Upoznat je s činjenicom da je mali broj osoba zatražio međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj do danas, te od vlasti traži razvoj sveobuhvatnih i dugoročnih politika za integraciju migranata u društvo, posebice u svjetlu obaveza koje je Hrvatska prihvatila unutar EU plana premještanja izbjeglica. Pohvalio je prijedloge izmjena Zakona o strancima u dijelu u kojem se omogućavaju mjere koje su alternativa detenciji, ali je kritizirao dio kojim se kriminalizira humanitarno pomaganje migrantima. Također je naglasio kako je nužno da Hrvatska razmotri i prekine postojeću praksu naplate smještaja i deportacije migrantima u detenciji.

Povjerenik je petodnevni posjet Hrvatskoj započeo susretom s pučkom pravobraniteljicomLorom Vidović, koja ga je detaljnije informirala o stanju ljudskih prava i pojavama diskriminacije u našoj zemlji. Velik dio kritika koje je na kraju svog posjeta uputio hrvatskim vlastima u skladu je s preporukama koje je pravobraniteljica uputila Hrvatskom saboru u godišnjem Izvješću za 2015. godinu.