U povodu Europskog dana prava pacijenata, u četvrtak 18. travnja 2024. u predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj održala se konferencija u organizaciji Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata kojom je ujedno obilježeno i 25 godina njezinog djelovanja.

Uz pučku pravobraniteljicu Tenu Šimonović Einwalter, na panelu o pravima pacijenata sudjelovali su i predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora Željko Krznarić, predstavnica Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) Iva Kuliš, ambasadorica kampanje „Moj glas, moje pravo“ Tatjana Cameron Tajči, Dragan Primorac i Ana Malbaša Major, dok je raspravu moderirala predsjednica Udruge Jasna Karačić Zanetti.

Pravobraniteljica Šimonović Einwalter predstavila je rad institucije u području zaštite prava pacijenata, istaknuvši kako, nažalost, i dalje postoje brojne prepreke u ostvarivanju prava na zdravlje, podsjećajući da se najveći broj pritužbi građana koje zaprima odnosi upravo na područje zdravstva. One pokazuju da brojni građani otežano ostvaruju zdravstvenu zaštitu, primjerice, zbog otežane dostupnosti ili nedostupnosti zdravstvenih usluga, nedostatka liječnika, administrativnih prepreka, ali i da pacijenti prečesto ni ne dobivaju potrebne informacije.

Pravobraniteljica je ukazala i na probleme vezano za postojeći sustav za prituživanje. Naime, trenutni je sustav prituživanja uređen kroz dva zakona, Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o zaštiti prava pacijenata, što samo po sebi građane zbunjuje, pri čemu su dodatno prisutna  dva problema.

Prvi se odnosi na postojeći Zakon o zdravstvenoj zaštiti i činjenicu da nije jasno po kojim kriterijima nadležno Ministarstvo zdravstva prosljeđuje pritužbe građana na stručnost rada liječnika Hrvatskoj liječničkoj komori, a kada zdravstvena inspekcija obavlja nadzor i prema čl. 206. Zakona o zdravstveoj zaštiti imenuje stručnjake koji donose stručno mišljenje, a koje može biti podloga za daljnje postupanje.

Naime, prema nama dostupnim informacijama, temeljem većine pritužbi građana na stručnost rada liječnika, cjelokupna dokumentacija prosljeđuje se HLK radi donošenja stručnog mišljenja, dok u pojedinim slučajevima zdravstvena inspekcija postupa temeljem čl. 206. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. U svakom slučaju, sustav mora osigurati da o pritužbama pacijenata odlučuju stručnjaci po jasno propisanim procedurama, kojima se jamči objektivno i neovisno postupanje i sankcioniranje mogućih  propusta, za što je preduvjet i definiranje jasnih kriterija.

Drugi problem vezan za sustav pritužbi odnosi se na Zakon o zaštiti prava pacijenata prema kojem su osnovana županijska povjerenstva za zaštitu prava pacijenata i koja bi trebala, temeljem utvrđene povrede prava, izdavati prijedloge, preporuke i upozorenja nadležnim državnim i lokalnim tijelima, ali i pravnim i fizičkim osobama, no neka to čine u vrlo malom broju slučajeva.

Jedna od preporuka u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023., kojeg je pravobraniteljica nedavno predala Hrvatskom saboru, bila je upućena nadležnom Ministarstvu zdravstva da dopunom Zakona o zaštiti prava pacijenata definira tijelo nadležno za provedbu nadzora nad radom županijskih povjerenstava za zaštitu prava pacijenata.

Ostali panelisti govorili su i o razvoju personaliziranog liječenja, povredama prava pacijenata zbog liječničkih pogrešaka, značaju sigurne primjene lijekova, ali i ulozi medija u borbi za prava pacijenata, pogotovo u kontekstu nepovjerenja građana u institucije, uključujući i one zdravstvene.

U sklopu konferencije predstavljena je i video kampanja „Moj glas, moje pravo” usmjerena na ukupno 14 prava obuhvaćenih Europskom poveljom o pravima pacijenata u koju su se kao ambasadori uključile i javne osobe.