Kako bi zbilja došlo do društvene i gospodarske revitalizacije ovih krajeva, važno je identificirati i realno razmotriti brojne probleme, mnoge od kojih traju već dugi niz godina.

To je potrebno učiniti uz uvažavanje i uključivanje perspektive ljudi koji tamo žive, kao i u konzultaciji sa stručnjacima za različita područja kako bi se strateški pristupilo odgovaranju na identificirane izazove.

„Program bi trebao biti što konkretniji, a koraci revitalizacije planirani u fazama. Nije realno očekivati brzu revitalizaciju godinama zapuštenog osiromašenog kraja i da neke veće investicije zahtijevaju vrijeme za planiranje i za provedbu. Ali važno je u programu adekvatno predvidjeti i ostvariti žurne prioritetne korake za najpogođenije i najranjivije, kao i planirati neke lakše izvedive korake, kako bi barem dio rješenja bio implementiran brzo, tako da ljudi koji tamo žive čim prije vide opipljivu promjenu koja budi nadu – i daje perspektivu povratka života u kraj u kojem se i prije potresa teško živjelo“, ističe pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.   

Upravo smo s tim ciljevima dali niz komentara na prijedloga Programa društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom, dokumenta koji bi trebao usmjeravati ovaj iznimno složen i sveobuhvatan proces. Naše komentare možete pronaći u nastavku.

Radna skupina ključna za kvalitetan Program

Iako predloženi Program obiluje podacima, njime ipak nisu obuhvaćene neke važne informacije.

Primjerice, nedostaju podaci o samom načinu izrade Programa, kao i u kojoj je mjeri u njegovoj izradi sudjelovala Radna skupina i u kojem sastavu. Upravo je njezin sastav, kako je predviđeno i Odlukom Vlade RH o pokretanju postupka izrade Programa iz siječnja, trebao obuhvatiti predstavnike velikog broja državnih tijela (ministarstava i državnih ureda), jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, akademske i gospodarske zajednice, uz mogućnost uključivanja i drugih organizacija i dionika u njezin rad, što bi jamčilo da će biti predložena rješenja za najširi mogući spektar izazova s kojima se suočavaju stanovnici ovog kraja.

Isto tako, Program trenutno ne sadrži niti nositelje ni sudionike provedbe predloženih mjera, projekata i ostalih provedbenih aktivnosti, što bi svakako trebalo čim prije dodatno uvrstiti.

Uključiti sve jedinice lokalne samouprave i podatke o stanju u njima

Iako Program analizira opće stanje u SMŽ, ne donosi pregled stanja u pojedinim jedinicama lokalne samouprave. Osim, primjerice, mjestimičnog izdvajanja nekih JLS poput Siska, Kutine i Petrinje, druge JLS se gotovo ni ne spominju, a na njihovom području (Glina, Hrvatska Kostajnica, Dvor, Sunja) planiran je i vrlo mali broj značajnih gospodarskih i infrastrukturnih projekata.

Također, nije prepoznata ni uloga razvojnih agencija – one Sisačko-moslavačke županije SIMORA-e osnovane 2018., čije su aktivnosti vezane uz koordinaciju i poticanje regionalnog razvoja, pripremu i provedbu projekata te privlačenje potencijalnih ulagača.

Važna uloga organizacija civilnog društva

Značajan dio podrške stanovništvu nakon potresa, ali i svih proteklih godina, pružile su organizacije civilnog društva. To se posebno odnosi na ruralna područja u kojima žive pretežito starije osobe, gdje cijelo ovo vrijeme od potresa nadalje ove organizacije ne pružaju samo materijalnu, već i psihosocijalnu pomoć i njegu, poput Hrvatskog crvenog križa, ADRE, IKSA, PGP-a Sisak i mnogih drugih.

Upravo civilno društvo ima velik potencijal u razvoju i provedbi potrebnih usluga i poboljšanja kvalitete života stanovništva, posebice ranjivih skupina i onih do kojih pomoć inače teško dolazi. Zbog toga bi svakako bilo pozitivno da ovaj važan postojeći resurs koji može znatno doprinijeti društvenoj revitalizaciji Županije bude prepoznat i Programom.

Pristup zdravstvenim uslugama

Iako Program navodi da je prestanak rada opće bolnice u Sisku zasigurno ugrozio zdravlje velikog broja pacijenata, ne sadrži konkretne podatke o tome. Nedostaju i podaci o trenutnom načinu pružanja i primanja zdravstvenih usluga, a nije istaknuto ni pružanje psihološke i psihijatrijske podrške stanovništvu, a što je itekako važno s obzirom na posljedice koje je potres ostavio na mentalno zdravlje građana

Nedostupnost zdravstvenih usluga u ruralnim područjima, uključujući i Sisačko-moslavačku županiju poseban je izazov s kojim se građani suočavaju već godinama. Na njega  kroz godišnja izvješća Hrvatskom saboru ukazujemo godinama, uz preporuke nadležnim institucije u pogledu ovog problema.

Nikako se ne smije zaboraviti na građane u kontejnerskim naseljima

Iako su kontejnerska naselja predviđena kao privremeni smještaj za građane čiji su domovi nakon potresa neupotrebljivi za stanovanje, Programom se trenutno nedovoljno prepoznaju aktualne potrebe tih osoba, često višestruko ranjivih. Imajući u vidu sporost dosadašnje obnove, kao i specifičnu ranjivost ovog dijela stanovništva, važno je hitno osmisliti strateške mjere kako ova skupina građana ne bi dugo ostala izostavljena iz društvenog života i procesa revitalizacije.

Najugroženiji stariji od 65 koji žive sami

Ovim je Programom nužno adresirati i pitanje stope siromaštva, posebno u kontekstu značajnih i velikih razlika između hrvatskih regija. Gledajući nacionalne prosjeke, najugroženija skupina u riziku od siromaštva su jednočlana kućanstva, kod kojih stopa rizika od siromaštva iznosi 45%. Među jednočlanim kućanstvima koja čine starije osobe (65 godina i starije) stopa rizika od siromaštva iznosi 50%, gotovo tri puta više od prosjeka za opću populaciju (18%).

Nažalost, upravo u SMŽ, kao jednoj od najsiromašnijih županija s izrazito niskim BDP-om po stanovniku i ograničenjima u pružanju usluga (dostupnost zdravstvene skrbi, pitke vode i sl.) ovaj je problem dodatno naglašen. Stoga je iznimno važno da proces revitalizacije kao jedan od svojih posebnih ciljeva prepozna i ublažavanje utjecaja potresa na siromašne i druge ugrožene građane .

Prilika za rješavanje dugotrajnih problema i oživljavanje SMŽ

Područje SMŽ-a teško je stradalo i tijekom rata, a unatoč poslijeratnoj obnovi, stanovnici se desetljećima suočavaju s mnogim gospodarskim, demografskim i drugim razvojnim problemima, a velik dio županije svrstan je u potpomognuta područja i ovisan o pomoći središnje države. Međutim, revitalizacija nakon potresa mogla bi ujedno biti i prilika da se napokon riješe i neki od ranijih problema. To bi u određenoj mjeri ipak omogućilo i ponovno oživljavanje kraja iz kojeg se od završetka rata uglavnom iseljavalo i koji je, nažalost, bio prepušten propadanju. Hoće li se ta prilika uistinu i iskoristiti, ostaje za vidjeti, no svakako je važno da se za to omoguće što bolji i kvalitetniji preduvjeti, uključujući i ovaj Program.

Posljedice potresa i ljudska prava

Potres je ekstremna prirodna katastrofa, no reakcija na njega pitanje je zaštite ljudskih prava – prvenstveno prava na dostojno stanovanje i socijalnu sigurnost, ali i na zdravstvenu zaštitu, rad, vodu i druga.

Velik broj stanovnika nije u svojim domovima već na raznim drugim mjestima, uključujući i kontejnerima, a oni koji i jesu boje se novih podrhtavanja u oštećenoj kući ili stanu. U tim uvjetima i velikoj neizvjesnosti dočekat će i zimu, kao i prvu obljetnicu potresa. Osim na kućama i zgradama, potres je uzrokovao ogromnu materijalnu štetu i na zdravstvenim i brojnim drugim ustanovama i institucijama koje pružaju različite javne usluge građanima.

Sve to negativno utječe na cijeli niz ljudskih prava stanovnika Sisačko-moslavačke županije, a više informacija o ovoj temi i našem radu u kontekstu potresa možete pronaći ovdje.