Zaštita prava građana, uključujući osobe lišene slobode, u policijskom postupanju 

Pritužbe pučkoj pravobraniteljici

Tijekom 2019. postupali smo u 122 predmeta na temelju pritužbi i po vlastitoj inicijativi, vezano uz propuste u obavljanju policijskih poslova, neprofesionalno i neetično ponašanje prema građanima, kao i prekoračenje u primjeni ovlasti u postupcima u kojima se koristi tjelesna snaga i koji rezultiraju oduzimanjem slobode.

Iz pritužbi proizlazi da je prekoračenje uporabe sredstava prisile najčešće u trenutku uhićenja i savladavanja otpora, a sukladno praksi ESLJP u takvim je slučajevima potrebno provesti učinkovitu i neovisnu istragu, pri čemu je osobito važna uloga državnog odvjetništva, koje treba istražiti sve navode te odlučiti o njenom pokretanju. Učinkovita istraga treba se provesti i kada dođe do nanošenja teških tjelesnih ozljeda prilikom korištenja vatrenog oružja, poput ranjavanja iregularnih migranata, kada je ŽDO započelo istragu i obavilo očevid na mjestu događaja. Osim učinkovite istrage, potrebno je kontinuirano upozoravati i educirati policijske službenike na primjenu pravila sigurnosti pri korištenju vatrenog oružja, kako ne bi došlo do slučajnog ispaljivanja i ugrožavanja ljudskih života.

Osim neovisne istrage koju provodi DORH kada postoje navodi o prekoračenju policijskih ovlasti čime su ostvarena obilježja kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti, radi ispitivanja pritužbenih navoda protiv policije, važna je uloga unutarnje kontrole koja se provodi u dva stupnja.

Prva provjera, koju vrši PU, nedvojbeno treba obuhvatiti ispitivanje svih strana i nepristranih svjedoka, kako bi ocjena bila objektivna i utemeljena, dok drugu provjeru provodi Služba za unutarnju kontrolu na temelju daljnjeg prigovora. Svrha provjere je nepristrano utvrđivanje činjenica, jer se jedino tako mogu poduzimati odgovarajuće mjere i argumentirano izvijestiti podnositelje. Međutim, pritužila nam se građanka koja se prethodno obratila Službi za unutarnju kontrolu zbog nerazmjerne uporabe sredstava prisile i uskraćivanja prava pri zadržavanju u PP, kao i zbog načina provjere navoda od strane PU, koji nije obuhvatio uzimanje njezine izjave, a nije ni obaviještena o mogućnosti podnošenja prigovora. Unatoč odgovoru PU kako nije bilo potrebe uzimati njenu izjavu, jer ju je navela u pritužbi, radi nepristranog utvrđivanja činjenica potrebno je ispitati sve strane i nepristrane svjedoke te upoznati građane s pravom prigovora koji im omogućuje Zakon.

Zaprimili smo i pritužbu građanina prema kojem su policijski službenici primijenili tjelesnu snagu i sredstva za vezivanje te su ga priveli u policijsku postaju radi neopreznog upravljanja biciklom, dok on tvrdi kako je samo upozorio policijske službenike, koji su bili   u   civilnoj   odjeći   i  vozilu   bez službenih  oznaka, da  su  prošli  kroz raskršće dok je na semaforu bilo crveno svjetlo i da je do njihovog postupanja došlo samo zato što nisu mogli podnijeti njegovu reakciju. Da je razlog policijskog postupanja doista neoprezno upravljanje biciklom, protiv njega je trebao biti pokrenut postupak zbog kršenja Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Umjesto toga, pokrenuti su postupci prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira, zbog njegove reakcije na neprofesionalno postupanje te Zakonu o osobnoj iskaznici, pa se stječe dojam kako su oni zapravo pokrenuti da bi se našlo opravdanje što je do spornog postupanja policijskih službenika uopće i došlo. U ovom slučaju, protiv policijskih službenika je proveden disciplinski postupak zbog nerazmjerne uporabe sredstava prisile, no i dalje nije jasno što je bio inicijalni razlog njihovog postupanja, koje je rezultiralo lišenjem slobode. Stoga smo građanina uputili na obraćanje državnom odvjetniku radi donošenja ocjene jesu li prilikom policijskog postupanja ostvarena obilježja kaznenog djela.

Unatoč našoj preporuci u Izvješću za 2018. MUP-u i Ravnateljstvu policije, da sukladno Zakonu o kaznenom postupku (ZKP) sve kaznene prijave prosljeđuju Državnom odvjetništvu radi procjene radi li se o kaznenim djelima koja se progone po službenoj dužnosti, i nadalje građani ukazuju da policijski službenici ne žele zaprimati kaznene prijave, tvrdeći da se ne radi o djelima za koje se progoni po službenoj dužnosti, pa čak i da se uopće ne radi o kaznenim djelima, unatoč tome što ZKP propisuje da se kaznena prijava podnosi nadležnom državnom odvjetniku, a ako je podnesena policiji, ona će ju primiti i odmah mu proslijediti. Također, Protokol o zajedničkom radu policije i Državnog odvjetništva tijekom prethodnog i kaznenog postupka (Protokol) propisuje da , ako je nadležna ustrojstvena jedinica policije primila kaznenu prijavu za kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prijedlog za progon, dostavit će ih bez odgode nadležnom državnom odvjetniku, a ako je policija nakon saznanja o počinjenom kaznenom djelu započela s provođenjem izvida, treba o tome obavijestiti državnog odvjetnika istog ili sljedećeg dana. Ukoliko se to ne u čini, državnom odvjetniku je onemogućeno nadziranje provođenja izvida te nalaganje provedbe radnji ili mjera policiji za koje smatra da ih je potrebno provesti.

Pritužbe građana odnosile su se i na neučinkovitost policijske istrage, odnosno propuste da se u skladu s mjerama utvrđenim ZKP-om, otkriju počinitelji kaznenih djela. Pritužitelj s prebivalištem u Sarajevu u dva je navrata zatražio zaštitu svojih prava od načelnika PGP, a pri trećem je pritužbu uputio i pučkoj pravobraniteljici, jer je zbog načina ophođenja policijskih službenika zaključio kako neće ostvariti svoje pravne interese. Naime, u prijavama je ukazivao da mu se za vrijeme odsutnosti, na vikendici u RH namjerno oštećuju i otuđuju stvari, povodom čega su policijski službenici formalno- pravno primijenili pojedine policijske ovlasti iz ZPPO-a, pri čemu prvotno nisu utvrdili radnje s obilježjima prekršajnih ili kaznenih djela. Međutim, PU je u postupku nadzora zakonitosti postupanja i primjene policijskih ovlasti utvrdila propuste, jer su policijski službenici olako donosili zaključke, bez saslušanja svih osoba na koje je postupak ukazivao, da bi se dodatnim radnjama identificirali i stvarni počinitelji, zbog čega su podnijeli posebno izvješće državnom odvjetniku. S tim u vezi, preporukom smo ukazali  na važnost  dosljedne primjene ZKP-a,  koji  propisuje  prava  i  dužnosti policije  u pronalasku i identificiranju počinitelja.

Pritužbom nam se obratila i novinarka i komentatorica koju su policijski službenici na radnom mjestu legitimirali, uz objašnjenje kako to čine na traženje susjedne PU, vezano uz zahtjev odvjetnika privatne osobe, što je ona shvatila kao zastrašivanje u obavljanju svog posla. Nakon analize izvješća Glavnog ravnatelja policije o pravnoj osnovi i razlozima policijskog postupanja, ut vrdili smo kako je u ovom slučaju postojao drugi zakonski način da potencijalni privatni tužitelj (osobno ili putem opunomoćenika) prikupi podatke o osobi za koju smatra da je povrijedila njegovo pravo. Dodatno, utvrđeno je i da policija ima različite kriterije i nejednako postupa u usporedivim situacijama. Naime, u ovom je slučaju provjeravala identitet novinarke kako bi osobne podatke, prije podnošenja tužbe sudu, dostavila opunomoćeniku privatne osobe, dok je u drugom slučaju , u kojem smo također postupali povodom pritužbe, policija dostavu osobnih podataka vezala uz podnošenje odgovarajuće tužbe i zahtjev suda. U konkretnom slučaju, temeljem ZKP-a, potencijalni privatni tužitelj mogao je podnijeti privatnu tužbu kaznenom sudu, koji bi prethodno ispitao postoji li dovoljno dokaza da je okrivljenik osnovano sumnjiv za djelo koje je predmet optužbe. U slučaju da privatna tužba nije propisno sastavljena, primjerice radi nedostatnih osobnih podataka okrivljenika, bila bi vraćena privatnom tužitelju da ju zakonskom roku ispravi pa nakon toga ne bi bilo zapreka da on, na osnovi poziva suda, podnese zahtjev policiji za ustupanje potrebnih osobnih podataka. Tada bi policija mogla poduzeti odgovarajuće radnje, sukladno ZPPO-u i Pravilniku o načinu postupanja policijskih službenika, cijeneći okolnost da je sud proveo ispitivanje postojanja elemenata iz ZKP-a, odnosno, da je vjerojatno da je okrivljenik povrijedio pravo privatnog tužitelja. Svako drugačije postupanje ne jamči da će potencijalni privatni tužitelj, nakon što mu policija ustupi podatke druge osobe, uopće pokrenuti sudski postupak. Samim time, ovakvo postupanje policije pravno je upitno jer iz njega proizlazi, zbog nepostojanja zaštitnog mehanizma, mogućnost za zlouporabu podataka druge osobe.

Odgovor Glavnog ravnatelja policije kako se u svakom konkretnom slučaju razmatra mogućnost dostave osobnih podataka tražitelju, što ovisi o vrsti događaja, sudionicima, tijelu koje je podatke zatražilo, razlozima dostave podataka i drugome, ukazuje na arbitrarno i neujednačeno postupanje policije koje se temelji na proizvoljnom tumačenju ZPPO-a, uz zanemarivanje ZKP-a. Zbog toga smo upozorili policiju da je pri dostavi osobnih podataka dužna postupati nearbitrarno i na način koji za posljedicu neće imati nejednakost među građanima, s obzirom da se u suprotnom narušava pravna sigurnost, načelo jednakosti pred zakonom te se ugrožava vladina prava. I praksa ESLJP postavlja opći zahtjev da tumačenje i primjena domaćeg prava od nadležnih tijela moraju biti „oslobođeni od samovolje“, te je upravo arbitrarnost čest razlog zbog kojeg ESLJP (Van Kűck protiv Njemačke 2003.) odstupa od općeg pravila nemiješanja u tumačenje i primjenu domaćeg prava država stranaka.

 

Obilasci policijskih postaja i pritvorskih jedinica 

NPM je tijekom 2019. obišao 23 policijske postaja te četiri pritvorske jedinice u PU: šibensko-kninskoj, dubrovačko-neretvanskoj, koprivničko-križevačkoj i varaždinskoj. Pritom su obilasci u PU šibensko- kninskoj i dubrovačko-neretvanskoj bili kontrolni, radi utvrđivanja provedbe upozorenja i preporuka danih ranije.

 

Redovni obilasci

Uvjeti smještaja

U redovitim obilascima u 12 policijskih postaja utvrđeno je djelomično ispunjavanje CPT standarda. Većina ih je dovoljno prostrana, imaju dnevnog i umjetnog svjetla, ugrađena je ventilacija i grijanje te se u njima nalaze drvena postolja, gumirani madraci i deke. Međutim, u nekima nema sustava za dojavu i nije postavljen video nadzor nad cjelokupnim prostorom u kojem se kreću osobe lišene slobode, čime se povećava rizik od nepravodobnog reagiranja kod incidenata tijekom policijskog zadržavanja. Iako u većini postaja video nadzor ne zahvaća sanitarni čvor, u nekima se on nadzire čime se ugrožava pravo privatnosti uhićene ili zadržane osobe.

PGP Varaždin nema svoje prostorije te za smještaj iregularnih migranata koristi prostorije PP Ivanec, koje su nedostatne za velike grupe, a ni Pritvorska jedinica PU varaždinske nema svoje prostorije te najčešće koristi one PP Varaždin i drugih postaja unutar uprave. Međutim, prostorije u PP Varaždin nisu primjerene veličine te se u njima osjeti neugodan miris fekalija.

Pritvorska jedinica PU koprivničko-križevačke ima tri prostorije koje su u urednom stanju, međutim na podu se nalaze pločice koje se mogu razbiti, što je suprotno Standardima. Opremljene su betonskim postoljem, gumiranim madracem i dekama te se unutar njih nalazi sanitarni čvor bez neposrednog pristupa pitkoj vodi. Osobama pritvorenim u PU koprivničko-križevačkoj omogućuje se korištenje tuša, a oko zgrade se nalazi prostor za boravak na svježem zraku.

Dio PP nema vozila za prijevoz osoba lišenih slobode ili koriste stara, koja nemaju ispravni sustav ventilacije i grijanja. Prema CPT standardima, sva transportna vozila trebaju biti čista, dovoljno osvjetljena i ventilirana te odgovarajuće zagrijana.

 

Prava osoba lišenih slobode

Pristup proceduralnim jamstvima u prvim satima policijskog lišavanja slobode važan je jer osigurava pravično suđenje u skladu s člankom 6. EKLJP, a istovremeno je i najučinkovitiji način sprječavanja mučenja i drugih oblika nasilja. Prema CPT standardima, uključuju pravo na branitelja, liječnika i obavijest člana obitelji ili treće strane, a imajući u vidu njihov značaj, mišljenje o Prijedlogu izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku dostavili smo Odboru za ljudska prava.

Izmijenjeni ZKP sada predviđa privremenu BPP svim uhićenicima, ali ne i svim osumnjičenicima, već samo onima za kaznena djela s propisanom kaznom zatvora težom od pet godina, što nije u potpunosti u skladu s Direktivom 2016/1919/EU i mišljenjem koje smo uputili. Direktiva zahtjeva omogućavanje BPP svima uz mogućnost dodatnih provjera samo glede imovinskog stanja, odnosno da osobe doista nisu u mogućnosti snositi troškove odvjetnika. Tijekom obilazaka, prije stupanja na snagu izmjena ZKP-a, utvrđeno je da uhićene osobe rijetko pozivaju odvjetnika te da se većina odriče prava na branitelja tijekom policijskog postupanja.

ZKP i nadalje predviđa samo pravo na hitnu medicinsku pomoć (HMP) zbog čega su, unatoč dobroj suradnji, neke PU dužne platiti dolazak HMP kada se utvrdi da se nije radilo o hitnom slučaju. Iako PP osiguravaju pravo na pristup liječnika tijekom policijskog zadržavanja, nije dobro kada prvu procjenu hitnosti obavljaju policijski službenici. Sukladno CPT standardima, pravo na liječnički pregled više je od pružanja hitne medicinske pomoći, a obuhvaća pravo na liječničku pomoć bez ograničenja, uskraćivanja ili diskrecijske odluke policije je li medicinska skrb doista potrebna. Jednako tako, UN Načela zaštite svih osoba koje su pritvorene ili zatvorene, propisuju da će se svakoj osobi u što kraćem roku ponuditi odgovarajući besplatan liječnički pregled, a po potrebi i odgovarajuća medicinska skrb.

Prilikom obilazaka izvršen je i uvid u evidencije. Sukladno našoj preporuci u obrascu Izvješće o uhićenju razdvojen je upis postupanja s uhićenom osobom te eventualno kasnije dovođenje u pritvorsku jedinicu, što je doprinijelo lakšem i jednostavnijem ispunjavanju dokumentacije. Iako većina PP uredno ispunjava evidencije, neke i dalje ne evidentiraju vrijeme puštanja na slobodu, pa tako PP Varaždin ne upisuje vrijeme prekida izvršenja naredbe o smještaju, iako ova mjera može trajati najviše 12 sati.

 

Kontrolni obilasci

Tijekom 2019. provedeni su kontrolni obilasci PU šibensko-kninske i dubrovačko-neretvanske, kako bi se utvrdio stupanj provedbe preporuka danih nakon redovitih obilazaka 2015. i 2016.

Kontrolnim obilaskom PU šibensko-kninske je utvrđeno da je devet preporuka provedeno u cijelosti,  pet djelomično,  a  sedam  ih  nije provedeno. Još uvijek nije započela izgradnja pritvorske jedinice te se pritvorenici smještaju u prostorijama koje za to nisu primjerene. Većina PP i dalje nema uvjete smještaja sukladno CPT standardima, no primjer dobre prakse su PP Knin i Drniš koji su opremili prostorije podlogama za ležaj i ugradili zvono za poziv.

Evidencije se uredno ispunjavaju, a ocjena opravdanosti i zakonitosti uporabe sredstava prisile donosi se u zakonskom roku. U kontrolnom obilasku PU dubrovačko-neretvanske je utvrđeno da je deset preporuka provedeno u cijelosti, a osam djelomično, no nisu provedene one koje se odnose na uvjete smještaja. Većina PP nije provela preporuku iz 2016. o vođenju posebne evidencije preslika formulara Izvješća o uhićenju i Potvrde o upoznavanju s razlogom uhićenja. Primjer dobre prakse je PP Metković koja vodi poseban registar preslika ovih obrazaca, u kojemu se može provjeriti pristup pravima tijekom lišenja slobode.

 

Postupanje s uhićenim i privedenim osobama

Tijekom redovitih i kontrolnih obilazaka obišli smo zatvore u Šibeniku, Dubrovniku i Varaždinu radi provjere postupanja prema uhićenim i pritvorenim osobama prije dolaska u istražni zatvor.

U razgovoru s medicinskim osobljem te uvidom u medicinsku dokumentaciju je utvrđeno da tijekom 2019. u Zatvoru u Šibeniku nije bilo zaprimljenih osoba s vidljivim ozljedama, dok su u Zatvoru u Varaždinu dvije osobe medicinskom osoblju izjavile da su ozljede nastale tijekom policijskog postupanja. Iako nije bilo izravnih pritužbi na prekoračenje policijskih ovlasti, nego samo upisanih ozljeda u medicinsku dokumentaciju, izvršen je uvid u policijske predmete te je utvrđeno da je u oba slučaja došlo do uporabe sredstava prisile, omogućen je liječnički pregled, a uhićene osobe nisu izjavile prigovor tijekom zadržavanja u policijskim postajama.

Tijekom obilaska Zatvora u Dubrovniku obavljeni su razgovori s medicinskim osobljem, izvršen je uvid u medicinsku dokumentaciju i proveden razgovor s istražnim zatvorenikom koji se žalio na postupanje policije, međutim on nije dao primjedbu tijekom uhićenja zbog, kako je naveo, nejasne upute. Uvidom u dokumentaciju PU dubrovačko-neretvanske nije utvrđeno prekoračenje policijskih ovlasti, međutim imajući u vidu navode zatvorenika, radi bolje zaštite osoba lišenih slobode potrebno je davati jasnije upute.

 

PREPORUKE:

1. Ministarstvu unutarnjih poslova i Ravnateljstvu policije, da se uporaba sredstava prisile koristi samo razmjerno i nužno da bi se osobe koje se ponašaju nasilno, dovele pod kontrolu;

2. Ministarstvu unutarnjih poslova i Ravnateljstvu policije, da provode kontinuiranu edukaciju policijskih službenika o primjeni pravila o uporabi vatrenog oružja;

3. Ministarstvu unutarnjih poslova i Ravnateljstvu policije, da se u postupku ispitivanja pritužbi građana na postupanje policije izjave uzimaju i od samih pritužitelja te drugih svjedoka konkretnog događaja, u cilju osiguravanja učinkovitosti ispitnog postupka;

4. Ministarstvu unutarnjih poslova i Ravnateljstvu policije, da se u odgovorima na pritužbe koje se dostavljaju strankama navodi pravo podnošenja prigovora Službi za unutarnju kontrolu MUP-a;

5. Ministarstvu unutarnjih poslova i Ravnateljstvu policije, da osiguraju uvjete smještaja u prostorijama za osobe lišene slobode sukladno međunarodnim i domaćim standardima;

6. Ministarstvu unutarnjih poslova i Ravnateljstvu policije, da uspostave video nadzor u svim prostorijama gdje se nalaze i kreću osobe lišene slobode, koji treba biti dostupan pritvorskim nadzornicima u operativno-komunikacijskim centrima.

 

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2019. pronađite ovdje, a više informacija o povezanim temama o kojima u njemu pišemo pronađite klikom na neku od poveznica niže.

Zatvorski sustav

Statusna prava građana

Tražitelji međunarodne zaštite i iregularni migranti