Pola stoljeća međunarodnog okvira borbe za prava i slobode

Dva ključna međunarodna dokumenta, koji čine okosnicu zaštite i promicanja ljudskih prava, usvojena su prije točno 50 godina. Riječ je o Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima i Međunarodnom paktu o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, koje je Opća Skupština Ujedinjenih naroda usvojila 1966. godine.

Riječ je o pravno obvezujućim dokumentima, koji su po prvi put u povijesti obvezala države stranke da poštuju, štite i sustavno poduzimaju aktivnosti u cilju ostvarivanja ljudskih prava, koja su univerzalna, urođena, neotuđiva i međusobno povezana. Kako bi obilježili ovu značajnu obljetnicu u Hrvatskoj, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora na inicijativu pučke pravobraniteljice Lore Vidović održao je 24. studenog 2016. tematsku sjednicu pod nazivom “Provedba međunarodnih paktova UN-a u Republici Hrvatskoj: 50. obljetnica“.

„Vjerujem da u trenucima kada se svijet suočava s mjerama štednje, koje imaju direktan utjecaj na jednakost u društvima, s porastom ekstremizma i ksenofobije te dugotrajnom migrantskom krizom, međunarodni paktovi imaju transformativni utjecaj na živote ljudi“, rekla je pravobraniteljica Vidović. Dodala je i kako se Ured pučke pravobraniteljice u svom radu uvelike oslanja na međunarodne paktove i mišljenja Odbora za ljudska prava i odbora za gospodarska, ekonomska i socijalna prava UN-a. Stoga i preporuke, mišljenja, prijedlozi i upozorenja koje Ured upućuje nadležnim tijelima, kao i Godišnje izvješće, ukazuju na nedostatke u sustavu zaštite i promicanja ljudskih prava u odnosu na međunarodni okvir, uključujući i paktove.

„Kao što i znate, naš Ured je ujedno nacionalni mehanizam za zaštitu ljudskih prava sa statusom A, u skladu s odlukom Globalnog saveza nacionalnih institucija za ljudska prava. To znači da je jedna od naših uloga i djelovati kao most između civilnog društva i države, kao i između nacionalne i međunarodne arene“, izjavila je pravobraniteljica Vidović te je izrazila posebno zadovoljstvo što na tematskoj sjednici sudjeluju i predstavnici ministarstava odgovornih za implementaciju paktova u RH te organizacije civilnog društva koje aktivno prate izazove u njihovoj provedbi.

Posebno je istaknula potrebu da Hrvatska dostavi Drugo periodično izvješće o provedbi obveza iz Međunarodnog Pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, a što je trebala učiniti prije više od 10 godina, još 2006., te Deveto i deseto periodično izvješće Odboru za ukidanje svih obila rasne diskriminacije, što je trebala učiniti 2011. „To ističem i zbog drastično različitih uvjeta života nas koji živimo u Zagrebu i stanovnika ruralnih područja, kao i otoka, gdje su zdravstvene i socijalne usluge često nedostupne, mreža javnog prijevoza neadekvatna, nedostaju odgovarajuće mogućnosti zapošljavanja, a mnoga naselja nemaju pristup vodi ni struji, u što smo se i sami uvjerili na terenu, obilazeći županije, gradove i općine“, upozorila je Vidović.

Furio Radin posebno je istaknuo ulogu saborskoga Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, kojim predsjeda, u praćenju izvješćivanja Hrvatske pred Vijećem za ljudska prava i implementacije preporuka Vijeća. „Prema podacima Interparlamentarne unije, Hrvatski sabor je jedan od rijetkih parlamenata koji je uključen u taj proces“, podsjetio je Radin.

Davorin Lapaš, profesor na Katedri za međunarodno pravo, istaknuo je kako „poštivanjem međunarodnih paktova država poštuje vlastiti pravni poredak“.

Zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter istaknula je kako je preduvjet funkcioniranja procesa izvještavanja da svi imamo potrebno znanje i informacije, a onda da svatko od ključnih dionika vrši svoju ulogu u kontekstu procesa izvještavanja što je moguće bolje. „Potrebno nam je dodatno promicanje ljudskih prava i dodatno obrazovanje o dokumentima koji donose prava i obveze – kroz obrazovni sustav, ali posebice kroz edukaciju profesija usmjerenih na njihovu primjenu: sudaca, državnih odvjetnika, policijskih službenika – zbog prevencije, ali i sankcioniranja povreda“. Navela je i kako je potrebno paktove prevesti i objaviti na internetskim stranicama resornih ministarstava, ali i prevesti preporuke koje je Hrvatska dobila, a što bi olakšalo njihovu primjenu. „Izvještavanje prema paktovima poput ovih možemo promatrati kao sistematske preglede ljudskih prava u državi. I dok nije svatko uvijek sretan čuti dijagnozu, dobro je znati s čime se borimo i onda raditi na tome“, zaključila je zamjenica Šimonović Einwalter.

Odbor je na kraju sjednice zaključio kako je potrebno da Vlada uključi nadležna radna tijela Sabora u praćenje izvještavanja Republike Hrvatske o provedbi međunarodnih dokumenta. Također, smatra Odbor, treba osnažiti koordinacijsko tijelo za izvještavanje po konvencijama, kao i poboljšati suradnju između tijela nadležnih za izradu izvješća i ispunjavanje preporuka po pojedinim konvencijama. Na kraju, pozvali su Vladu da pristupi izradi periodičnih izvješća koji se odnose na provedbu Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima.