Osiguravanje podrške najranjivijim članovima našeg društva nije trošak, već ulaganje u suzbijanje siromaštva i nejednakosti, no takve mjere moraju biti ciljane. Zaključak je to online rasprave koju je pučka pravobraniteljica Lora Vidović organizirala povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, o utjecaju epidemije koronavirusa na socijalna prava građana.

Vidović je upozorila kako „krvna slika“ socijalne podrške nije dobra jer su socijalne usluge u brojnim područjima nedostupne, izdvajanja za socijalne naknade ne odgovaraju na stvarne potrebe, a djelatnici u sustavu su preopterećeni. Na to upozorava u godišnjim izvješćima Hrvatskom saboru i daje preporuke čiji je cilj odgovoriti na ove probleme. Upravo u smjeru tih preporuka ide i priprema novog Zakona o socijalnoj skrbi, pa je tako državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marija Pletikosa najavila kako će se njime mijenjati iznosi i obuhvat socijalnih naknada, povećati dostupnost trenutačnih socijalnih usluga, ali i kreirati nove, što se posebno odnosi na područja pogođenima siromaštvom.

„Postojeće nejednakosti dodatno su produbljene ovom krizom, a ranjive skupine postale su još ranjivije, što je i hrvatsko i globalno iskustvo“, rekla je dr.sc. Olja Družić Ljubotina s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Istaknula je kako bi štednja na najranjivijima bila potpuna pogreška i da je posljednji put dovela do još većeg socijalnog jaza i nejednakosti. Ulaganjem u najranjivije, s druge strane, država dugoročno smanjuje izdavanja jer prevenira još veću materijalnu i socijalnu deprivaciju.

Kao primjer dobre prakse koju Hrvatska može preuzeti, Višnja Fortuna iz Matice umirovljenika Hrvatske navela je kako su mnoge zemlje uvele tzv. korona dodatak za starije, odnosno jednokratni godišnji iznos koji im može pomoći osigurati maske, dezinfekcijska sredstva i slične osnovne potrebe. Sunčica Brnardić iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske navela je kako se tijekom epidemije tržište rada dodatno polariziralo na one koji imaju sigurnost ugovora na neodređeno vrijeme i one koji rade na određeno, što su najčešće mladi i žene. Zato SSSH zagovara izmjene Zakona o radu koje bi omogućile smanjenje udjela rada na određeno i poticale sindikalno udruživanje radnika, kako bi se uspješnije mogli izboriti za svoja prava.

„Prihvatilišta i prenoćišta, dnevni boravci i stambene zajednice za beskućnike i dalje nisu dio mreže socijalnih usluga niti su na e-mail listama nadležnih institucija, stoga nas zaobilaze informacije, ali i donacije zaštitne opreme te ovisimo i dobroj volji lokalnih stožera“, ispričala je Đordana Barbarić, predsjednica udruge Most. Nedostatni prostor ili oprema, slabi Internet signal ili roditelji koji ne mogu pomoći djeci u učenju dio su prepreka s kojima su se tijekom online nastave suočila djeca u romskim naseljima, o čemu je govorio je Milan Mitrović, predsjednik Romske organizacije mladih Hrvatske. Zato su organizirali instrukcije za učenike nižih razreda osnovnih škola, s čime planiraju nastaviti, kako bi im pomogli nadoknaditi zaostatke i tako povećali šanse za uspješno praćenje daljnje nastave. Branka Bakšić Mitić iz inicijative Ljudi za ljude, koja pruža podršku građanima bez osnovnih životnih uvjeta u ruralnim područjima, upozorila je kako sustav mora biti otporan na krize, i zaključila kako u takvim trenucima pomoć onima kojima je ona najpotrebnija često ne dolazi.

Online rasprava „Utjecaj koronavirusa na najranjivije – kako zaštititi socijalna prava“ ujedno je bila i prva #KavaZaLjudskaPrava, koje pravobraniteljica Vidović organizira kako bi građani, stručnjaci i nadležne institucije imali priliku na otvoren, konstruktivan i uključiv način razgovarati o problemima vezanima uz ljudska prava i načinima njihova rješavanja.

Snimku cijelog događanja pronađite ovdje.