* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2023. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji.
Više o problemima diskriminacije možete doznati i u (pod)poglavljima: Diskriminacija pri zapošljavanju i na radu, Diskriminacija temeljem dobi, Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja, Diskriminacija temeljem rasnog ili etničkog podrijetla, Diskriminacija temeljem vjere i sloboda vjeroispovijedi i Statistički podaci o postupanju pučke pravobraniteljice povodom diskriminacije.

Broj pritužbi na diskriminaciju našoj instituciji postepeno raste kroz godine, pri čemu je izuzetak bio veliki skok u 2021. godini, kada su građani ukazivali na diskriminaciju u kontekstu epidemije koronavirusa. Iako smo u protekloj godini zaprimili 376 pritužbi, diskriminacija se prijavljuje manje nego što je ima, što potvrđuju i OCD-i.

Da je neprijavljivanje u velikoj mjeri prisutno potvrdilo je i naše istraživanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji provedeno u 2022. godini. Radi se o periodičkom istraživanju kojim smo po četvrti puta (2009., 2012., 2016. i 2022.) ispitali razinu predrasuda i stereotipa, upoznatost sa zakonodavnim i institucionalnim okvirom, percepciju prisutnosti te osobno iskustvo diskriminacije.

Istraživanje je pokazalo da 28% ispitanih građana smatra da su bili diskriminirani jednom ili više puta unatrag pet godina, što je najviše do sada. Kao područje u kojem su doživjeli diskriminaciju najčešće navode rad i zapošljavanje. Pri tome je broj onih koji su nešto poduzeli pao u odnosu na 2016. godinu, odnosno samo 40% ih je poduzelo neke korake.

I dalje je glavni razlog neprijavljivanja diskriminacije stav kako prijava ne bi ništa promijenila, što je odraz nepovjerenja u sustav. Gotovo četvrtina ih diskriminaciju nije prijavila zbog straha da će se situacija pogoršati, a isto toliko je smatralo kako je postupak kompliciran i dug.

Među onima koji jesu nešto poduzeli, najviše ih navodi da su dali otkaz ili otišli u mirovinu, a značajno se smanjio broj onih koji su pokrenuli privatnu tužbu. Nažalost, malo građana spominje da su se obratili našoj instituciji, iako nas često navode kada odgovaraju na pitanje kome bi se obratili da dožive diskriminaciju. Također, četvrtina građana još uvijek ne zna kome se obratiti.

Istraživanje je pokazalo da građani i nadalje percipiraju rad i zapošljavanje kao područje u kojem je diskriminacija najčešća, a ujedno upravo iz tog područja primamo najviše pritužbi na diskriminaciju. Potom ističu pravosuđe, medije i postupanje policije. Među karakteristikama zbog kojih se diskriminacija češće događa (diskriminacijskim osnovama) građani navode nacionalnu pripadnost i podrijetlo, političko uvjerenje, vjersku pripadnost, spolnu orijentaciju te socijalno podrijetlo i imovno stanje.

Kao skupinu koja se najčešće susreće s diskriminacijom navode Rome, zatim LGBT osobe te potom osobe s invaliditetom, žene i siromašne osobe. Kao najčešće diskriminatore građani vide razna javnopravna tijela, druge fizičke osobe te potom privatne poslodavce.

Upravo je u protekloj godini u pritužbama koje smo zaprimili, ali i u javnosti, bilo mnogo primjera diskriminacije počinjene u tzv. privatnom sektoru, pri zapošljavanju ili kod pružanja usluga, gdje su pojedinci mislili da se zabrana diskriminacije odnosi samo na javni sektor pa su objavljivali oglase s diskriminatornim kriterijima. O ovim slučajevima pišemo više u poglavljima o diskriminaciji temeljem rasnog ili etničkog podrijetla te slobodi izražavanja i govoru mržnje, no važno je podsjetiti kako ZSD zabranjuje diskriminaciju svima, što dakako uključuje i privatne poslodavce i pružatelje usluga. S ciljem podizanja razine svijesti o zabrani diskriminacije, tijekom 2022. godine ULJPPNM je nastavio pružati edukacije za poslodavce, na kojima smo i mi sudjelovali. Također, bilo bi korisno pobliže istražiti koliko su pružatelji usluga informirani o zabrani te znaju li građani da se zabrana diskriminacije odnosi na sva područja, uključujući na pristup dobrima i uslugama, što je trebalo ispitati istraživanjem predviđenim još Akcijskim planom za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije 2017.–2019. Koliko nam je poznato, ULJPPNM je 2021. godine krenuo s pripremama, no samo istraživanje nije provedeno.

Preporuka 168.
Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, da provede istraživanje o prisutnosti diskriminacije u području pristupa dobrima i uslugama

Među rezultatima našeg istraživanja ističu se i pozitivni pomaci u dijelu socijalne distance, manja je u odnosu na LGBT osobe, azilante i osobe starije dobi. No, prema nekim je skupinama razina stereotipa porasla, prvenstveno prema Romima, ali više osoba podržava o stereotipni stav o nejednakosti žena i muškaraca u društvu.

Osim toga, građani i dalje diskriminaciju smatraju velikim problemom u društvu te raste razumijevanje ovog pojma kao postupanja uvjetovanog nekom diskriminacijskom osnovom. Međutim, 44% ih i dalje ne zna za zakonsku zabranu diskriminacije, a ne znaju niti koja institucija je nadležna za njeno suzbijanje.

Zbog toga i dalje postoji potreba za obrazovanjem i informiranjem, počevši od toga da različitost ne smije biti razlog nepovoljnom postupanju do toga da je nejednako postupanje temeljem nekih osnova Zakonom zabranjeno te kome se mogu obratiti građani koji dožive diskriminaciju. U borbi protiv predrasuda i diskriminacije, ali i u pružanju podrške žrtvama značajnu ulogu imaju OCD-i te je nužno osigurati financijska sredstva s kojima će moći nastaviti takve aktivnosti.

Također, s obzirom na mnoge identificirane poteškoće, ali i činjenicu da građani u čak 32 % slučajeva smatraju da je država ta koja diskriminira, suzbijanje diskriminacije je nužno planirati sveobuhvatno i dugoročno. U protekloj je godini istekla provedba Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije 2017.-2022., a kako nikada nije pripremljen Akcijski plan za period od 2020. do 2022. nema javno dostupnih podatka o uspješnosti i učincima provedbe mjera.

Preporuka 169.
Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, da kontinuirano informira javnost o zabrani diskriminacije i mehanizmima zaštite
Preporuka 170.
Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, da nastavi s edukacijama stručne javnosti o pojavama diskriminacije u skladu sa specifičnim interesima i potrebama pojedinih ciljanih grupa

S obzirom da je strateški dokument za borbu protiv diskriminacije istekao, a dokumenta za zaštitu ljudskih prava nema već šest godina, krajem godine ULJPPPNM je proveo javno savjetovanje o Nacionalnom planu zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije 2022.-2027. te akcijskim planovima za zaštitu ljudskih prava i za suzbijanje diskriminacije. Izrada ovih dokumenta traje već duže vrijeme te smo, kao i OCD-i, u nju bili formalno uključeni kao dio Radne skupine, no ona se nije redovito sastajala. Zbog toga smo u e-savjetovanju, na sjednici Savjeta za ljudska prava Vlade RH i skupu koji je organizirao niz OCD-a iznijeli niz prijedloga za doradu dokumenata.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021.:

Diskriminacija pri zapošljavanju i na radu, Diskriminacija temeljem dobi, Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja, Diskriminacija temeljem imovnog stanja, Diskriminacija temeljem rasnog ili etničkog podrijetla, Diskriminacija temeljem vjere i sloboda vjeroispovijedi i Statistički podaci o postupanju pučke pravobraniteljice povodom diskriminacije.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.