Godina iza nas pokazala je da je učinkovit sustav zaštite ljudskih prava nužan za stvarnu zaštitu ranjivijih skupina u kriznim vremenima

Iza nas je još jedna #KavaZaLjudskaPrava, na kojoj je pučka pravobraniteljica Lora Vidović ugostila Povjerenicu za ljudska prava Vijeća Europe Dunju Mijatović. Iako se nalazimo u iznimno zahtjevnoj i teškoj situaciji, zajedno su poručile kako je iz nje važno izaći s lekcijama koje će nam pomoći izgraditi snažnije i pravednije društvo, koje će biti otpornije na slične izazove u budućnosti. „Nadam se da ćemo sve što naučimo tijekom krize ugraditi u konkretne politike, a vidimo i da je iznimno važno ulagati u javno zdravstvo, a ne slabiti ga u korist privatnoga“, poručila je pravobraniteljica Vidović.

Pandemija je pogodila sve ranjive skupine i u prvi plan stavila probleme na koje su oni koji se bave zaštitom ljudskih prava do sada upozoravali: „Siromašni su postali još siromašniji, a oni koji su u društvu bili marginalizirani, sada su još i više marginalizirani“, upozorila je Mijatović. Dovela je i do porasta obiteljskog nasilja, dodatnog ugrožavanja prava starijih, osoba s invaliditetom, žena, djece, pripadnika nacionalnih manjina. Razotkrila je i sve slabosti sustava za zaštitu ljudskih prava, no s druge strane, upravo je snažan utjecaj na cjelokupno stanovništvo, a ne samo one najranjivije, kod velikog broja građana u mnogim zemljama ojačao svijest o univerzalnoj vrijednosti ljudskih prava.

„Mnoge zemlje nisu bile spremne za sve izazove pred kojima su se našle, a greške koje su napravljene trebaju svim vladama i institucijama, uključujući i međunarodne organizacije, poslužiti kao smjernice za njihovo uspješno rješavanje u budućnosti“, poručila je Mijatović.

U raspravi je sudjelovao i potpredsjednik Vlade RH Boris Milošević koji je istaknuo posebnu ugroženost ranjivih skupina i opasnost dezinformacija. Vezano za mjere koje su vlade poduzele zbog zaštite ljudskih života, naglasio je da one moraju biti proporcionalne, nediskriminirajuće i ograničenog trajanja.

Govoreći o poduzetim mjerama, Mijatović je dodala i da je koronakriza u nekim zemljama iskorištena i za donošenje zakona kojim se uređuju pitanja koja s njom nemaju veze i zapravo dodatno ugrožavaju ljudska prava. Naglasila je da je suradnja s nacionalnim institucijama za zaštitu ljudskih prava ključna za stvarnu zaštitu onih najugroženijih, što je nužno i za stvarne rezultate na terenu.

Jedna od tema bilo je i korištenje umjetne inteligencije, a zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter rekla je da je pandemija svakako doprinijela njezinom bržem razvoju. Velik broj građana u Hrvatskoj i dalje misli kako se radi o nečem što nas tek očekuje u budućnosti, potpuno nesvjesni činjenice da su takvi sustavi već postali naša svakodnevnica. Povjerenica Mijatović dodala je da je potrebno naći ravnotežu prednosti i potencijalnih ugroza korištenja takvih rješenja, a da odgovor na ta pitanja leži u edukaciji građana, uz potrebno uključivanje i akademske zajednice.

Dekanica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i predsjednica Odbora za regionalne i manjinske jezike Vijeća Europe Vesna Crnić Grotić istaknula je i da je tijekom pandemije aktualiziran i problem nedostatka obrazovanja na manjinskim jezicima, posebno u nastavi organiziranoj online i putem televizijskog programa.

Povjerenica Mijatović govorila je i o obvezi nošenja maski, pravima osoba s invaliditetom i pripadnika romske nacionalne manjine, kao i o navodima o nasilju nad migrantima. Istaknula je da se s tim problemom susreću i druge vanjske zemlje EU poput Španjolske, Italije ili Grčke, no da je ključno sve ih adekvatno ispitati. Pritom je dodala da će upravo odnos prema ovom problemu uvelike odrediti kakva će EU biti za 20 godina – zatvorena „utvrda“ bez pristupa osobama izvan nje ili istinska Europa koja poštuje ljudska prava i poručuje da je to zaista kontinent na kojem se pokušava osigurati život za sve građane s istim pravima. Osnovni vodič, pritom, moraju biti međunarodni pravni standardi, a ne politika, dodala je pravobraniteljica Vidović.

I civilno društvo u razdoblju pandemije odigralo je iznimno značajnu ulogu, ali, nažalost, u mnogim zemljama upravo su se zagovaratelji ljudskih prava, među kojima i novinari, našli na udaru u obavljanju svog posla. Važno je i dodatno ojačati nacionalne institucije za ljudska prava, tijela za jednakost i unaprijediti suradnju s vladama, a iskustva iz pandemije iskoristiti za stvaranje konkretnih politika i alata kojima ćemo spremni dočekati nove izazove u budućnosti. „Država je ključna u osiguravanju sigurnog okruženja za rad civilnog društva i svih onih koji se bave zaštitom ljudskih prava. Nijedna vlada ne može biti uspješna, demokratska i moderna bez neovisnih institucija, koje svoj posao mogu raditi neometano“, zaključila je Povjerenica Mijatović.

Video cijele rasprave pogledajte ovdje: