Osobe raseljene iz Ukrajine

* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2024. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji.

Raseljenim osobama je privremena zaštita automatizmom bila produžena do 4. ožujka 2024. godine. Prema podacima MUP-a u RH ih je u 2023. bilo 22.999, od čega 3.961 muškarac, 11.405 žena i 7.633 djece.

Na razini EU-a je u listopadu 2023. odlučeno da se privremena zaštita produlji do 4. ožujka 2025. godine pa je Vlada RH posljedično 29. veljače 2024. godine produljila privremenu zaštitu za raseljene osobe do toga roka.

Tijekom 2023. godine UNHCR je u RH proveo istraživanje među 506 raseljenih osoba (88% ispitanih bile su žene, prosječne dobi 40 godina), iz kojeg je razvidno da se više od polovine nada povratku u Ukrajinu, no nisu sigurni kada. Većina djece u dobi od šest do 15 godina pohađa školu u RH, no četvrtina ih i dalje pohađa ukrajinsku školu na daljinu. Među glavnim motivima dolaska u RH navode obitelj i/ili prijatelje u RH, dostupnost sustava privremene zaštite, osiguran smještaj, jezik sličan ukrajinskom te prilike za zapošljavanje.

Istraživanje je pokazalo da je 50% ispitanika bilo zaposleno, a 22% nezaposlenih je aktivno tražilo posao, dok 10% nije bilo u mogućnosti zaposliti se zbog obiteljskih razloga. 9% ispitanika je bilo u mirovini. Općenito gledajući, osobe raseljene iz Ukrajine su prilike u RH okarakterizirale povoljnima ili boljima nego u drugim EU zemljama.

Udruge raseljenih osoba su nas izvijestile da osobe raseljene iz Ukrajine nisu dovoljno informirane o svojim pravima te su izložene poteškoćama, poput nemogućnosti upisa djece u vrtiće što roditeljima otežava zaposlenje. Naglasili su da po dolasku u RH nije bilo problema s uključivanjem u vrtiće, no sada moraju prolaziti natječaj i ispunjavati uvjete, primjerice imati cijepne knjižice, koje su im ostale u Ukrajini.

Kao poteškoću ističu i izostanak tečajeva hrvatskog jezika za raseljene osobe, kao i nepoznavanje postupka priznavanja vanjskih kvalifikacija i razine obrazovanja, o čemu nas je izvijestila Udruga „Svoja“, koja okuplja Ukrajince raseljene uslijed rata te im pomaže pri zapošljavanju, učenju jezika i integraciji. Poteškoće su prisutne zbog nepoznavanja ostvarivanja prava za osobe koje su teško bolesne, prava na pomoć i naknadu za teške bolesnike (npr. onkološki bolesnici), prava na ostvarenje patronažne skrbi, skrbi pedijatra ili drugih specijalista za djecu.

Pri donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (ZMPZ) ukazali smo na važnost usklađivanja članka 92. ZMPZ-a sa člankom 19. st. 2. Direktive Vijeća 2001/55/EZ od 20. srpnja 2001. godine o minimalnim standardima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i snošenju posljedica prihvata tih osoba, vezano za status osoba pod privremenom zaštitom koje zatraže međunarodnu zaštitu, ako njihov zahtjev bude odbijen.

Dodatno, ukazali smo i na potrebu preciziranja statusa koji ima osoba pod privremenom zaštitom kada zatraži međunarodnu zaštitu. Predložili smo i da se osobama pod privremenom zaštitom osigura pravo na visoko obrazovanje i priznavanje inozemnih i stručnih kvalifikacija kako je to uređeno za azilante i osobe pod supsidijarnom zaštitom te da se izmjenama čl. 88. ZMPZ propiše pravo stranca pod privremenom zaštitom na osnovno, srednje i visoko obrazovanje pod istim uvjetima kao i hrvatskih državljana u skladu s posebnim propisima, no ovi prijedlozi nisu prihvaćeni.

Nadalje, prema informacijama koje smo zaprimili, neke osobe pod privremenom zaštitom koje su koristile zdravstvenu zaštitu izvan mjesta prebivališta suočile su se s problemom ostvarivanja naknade za prijevoz. Iako im je još 2022. godine zajamčena zdravstvena zaštita u istom opsegu kao osiguranima iz obveznog zdravstvenog osiguranja, raseljene osobe nisu uključene među osigurane osobe, što je izvor problema i nedoumica u praksi. Pretpostavljajući da bi se problem nepriznavanja naknade troškova prijevoza za osobe pod privremenom zaštitom (ali i za one pod međunarodnom zaštitom budući da imaju ista prava) mogao pojaviti na razini cijele RH, zatražili smo mišljenje MZ-a, koje nam je tek nakon višestrukih požurivanja odgovorilo da i osobe pod privremenom (i međunarodnom) zaštitom, kada zadovoljavaju druge propisane uvjete, ostvaruju pravo na naknadu za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite.

Pozivajući se na ovaj odgovor, a kako bi se prevenirale i izbjegle nedoumice u praksi i omogućilo nesmetano ostvarivanje ove naknade, preporučili smo HZZO-u da sve ugovorne zdravstvene ustanove i područne ustrojstvene jedinice HZZO-a informira da osobe pod privremenom (i međunarodnom) zaštitom ostvaruju pravo na naknadu troškova prijevoza te da u suradnji s MZ-om osigura neometano ostvarivanje ovog prava. Stoga je ponavljamo i ovdje.

Postupali smo i povodom pritužbi zbog nedostupnosti liječnika obiteljske medicine za 120 osoba smještenih na području Vrbovca. Iz prikupljenih podataka razvidno je da je problem tek djelomično riješen, odnosno da neke raseljene osobe u Vrbovcu još uvijek nisu ostvarile pravo na pristup obiteljskim liječnicima pa postupanje nastavljamo.

Nadalje, nakon što je MUP krajem 2022. godine sklopio ugovore s novim pružateljima usluge organiziranog smještaja, neke osobe pod privremenom zaštitom koje su se nalazile u kolektivnom smještaju u do tada mobiliziranim objektima morale su preseliti na nove lokacije, katkad i u druge JLP(R)S. Broj osoba koje se nalaze u kolektivnom smještaju je znatno manji od onih u pojedinačnom smještaju, oko 7% od ukupnog broja. No, značajan broj osoba izrazilo je nezadovoljstvo nakon najave preseljenja ili nakon što su već bile preseljene.

Tako smo tijekom 2023. godine postupali u vezi premješta osoba pod privremenom zaštitom koje su od dolaska u RH bile smještene u Hotelu Picok u Đurđevcu, a koje su nam se obratile peticijom još krajem 2022. godine. Navodili su da su neočekivano dobili obavijest da se u kratkom roku moraju iseliti u drugu jedinicu lokalne samouprave iz hotela u kojemu su se osjećali dobrodošlima, iako su se već integrirali, uključili u škole i radili.

Premda je Stožer civilne zaštite navodio da su bili pravovremeno obaviješteni te da su u međuvremenu sklopljeni ugovori s drugim pružateljima smještaja, bilo je jasno kako su ove osobe imale drugačija očekivanja te da je vijest o preseljenju došla nenadano, što je izazvalo nezadovoljstvo i otpor. Međutim, unatoč najavljenom preseljenju, gotovo sve osobe koje su krajem 2022. godine boravile u Hotelu Picok i krajem 2023. su se nalazile ondje. Pri tome nas je Stožer izvijestio da će o terminu demobilizacije hotela uprava i raseljene osobe biti pravovremeno obaviješteni.

No, dodatno vrijeme koje osobe proborave na nekoj lokaciji otvara pitanje opravdanosti preseljenja, s obzirom na postignutu integraciju. Stoga, iako preseljenje iz lokalnih zajednica u kojima je postignuta integracija nije idealno, ako je preseljenje nužno, sam proces treba biti jasan i isplaniran, a osobe pravovremeno informirane, kako bi se izbjegla neizvjesnost.

Postupali smo i u odnosu na raseljene osobe smještene u Motelu Plitvice i njihovo preseljenje u nove smještaje u Jastrebarskom i Velikoj Gorici. Sukladno zaprimljenim očitovanjima Ravnateljstva civilne zaštite, preseljenje je provedeno uz prethodnu pripremu i komunikaciju sa raseljenim osobama, održani su pripremni sastanci sa predstavnicima JLS-a u koje su preseljeni, a djeca su nastavila školovanje.

No, po preseljenju u hotele u Jastrebarskom i Velikoj Gorici primili smo pritužbe na uvjete smještaja te smo u lipnju i srpnju 2023. godine obišli nove smještajne objekte. U tri objekta se nalazilo 138 raseljenih osoba, od toga 52 djece. Većina primjedbi odnosila se na lošu kvalitetu namirnica, neprilagođenost jelovnika djeci ili osobama sa zdravstvenim teškoćama te na neprilagođenost vremena posluživanja obroka radnim obvezama, nastavi ili drugim obvezama korisnika smještaja.

Stoga smo Ravnateljstvu preporučili da dogovori na koji način, koji bi bio sanitarno i zdravstveno prihvatljiv, osigura obroke odsutnima, kao i da raseljene osobe uključi u pripremu tjednih jelovnika, koji bi koliko je moguće sadržavali i tradicionalna ukrajinska jela.

Prigovaralo se i na kvalitetu smještaja, primarno na ograničen ili potpun nedostatak tople vode, grijanja ili klimatizacije te pojavu plijesni. Stoga smo Ravnateljstvu preporučili da se u buduće ugovore sa pružateljima smještaja uvrste odredbe o minimalnim standardima kvalitete, primjerice cjelodnevnu dostupnost tople vode, prostor bez plijesni i drugih zdravstvenih ugroza, koje je potrebno zadovoljiti, uz predviđanje novčanih penala ili drugih sankcija za pružatelje smještaja koji ih ne zadovolje.

Postupali smo i po pritužbi zbog poteškoća s kojima se pri polaganju ispita državne mature susrela državljanka Ukrajine u statusu osobe pod privremenom zaštitom od ožujka 2022. godine, od koje se očekivalo da ispite polaže gotovo pod istim uvjetima kao i drugi učenici. Naime, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja dopustio joj je polaganje ispita iz matematike te hrvatskog i engleskog jezika uz produljeno vrijeme pisanja od 50%, a u dijelu ispita Slušanje uz mogućnost prekidanja i ponavljanja zvučnog zapisa. No, ukazali smo da u ovom slučaju navedene mjere nisu dostatne, jer i dalje postoji mogućnost diskriminacije temeljem jezika, obrazovanja i etničke pripadnosti. Stoga radi izbjegavanja mogućnosti dovođenja u nepovoljniji položaj učenika pod privremenom zaštitom, ali i ostalih koji su u RH nedavno doselili iz drugih zemalja, preporučujemo MZO-u i Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja da razmotre i po potrebi uvedu nove načine prilagodbe ispita državne mature.

Pohvalno je što su mnoga sveučilišta uvelike otvorila mogućnosti i pružila potporu raseljenim osobama iz Ukrajine da se uključe u visokoškolsko obrazovanje.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu: Pravo na zdravlje, Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja i Diskriminacija temeljem rasnog i etničkog podrijetla.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.