U prosincu 2022. godine Europska komisija objavila je prijedloge dviju Direktiva koje bi nakon usvajanja trebale postati ključni instrumenti jačanja tijela za jednakost, posebno njihove neovisnosti, dostupnih resursa i širih ovlasti, s ciljem učinkovitijeg suzbijanja diskriminacije u cijeloj EU.
Pripremajući mišljenje vezano za jačanje uloge i neovisnosti tijela za jednakost, nakon prijedloga dviju Direktiva, Europski gospodarski i socijalni odbor (EESC) 16. siječnja 2023. organizirao je hibridnu javnu raspravu na kojoj je od svih tijela za jednakost u državama članicama EU-a upravo hrvatsko središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije, pučka pravobraniteljica, bilo pozvano iznijeti svoja stajališta. Naime, u raspravi je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter iznosila iskustva svih ovih tijela kao predsjedavajuća Europskom mrežom tijela za jednakost (Equinet), kao i pozicije i iskustva s nacionalne razine, iz prakse u RH.
Pravobraniteljica Šimonović Einwalter naglasila je važnost činjenice da će ovi standardi po prvi puta postati i pravno obvezujući i ujednačeni za države članice, što je velik korak u boljoj implementaciji i provođenju legislative EU-a o jednakosti.
Naime, trenutne razlike u nacionalnim strukturama i djelovanju tijela za jednakost u različitim državama članicama rezultiraju i nejednakom razinom zaštite od diskriminacije na razini Unije. Značajan broj tijela za jednakost još uvijek nije ni u potpunosti neovisan u svom radu i suočava se s nedostatkom potrebnih resursa što ih u velikoj mjeri ograničava u učinkovitom postizanju ciljeva, a mnogim građanima su često i nedostupni – zbog toga što nemaju područne urede, nisu prisutni na terenu ili nisu dovoljno vidljivi u javnosti kako bi građani uopće bili svjesni da im se mogu obratiti za pomoć kada se nađu izloženi diskriminaciji.
„Usvajanje ovih standarda ojačat će tijela za jednakost, prije svega, njihovu neovisnost, ključan preduvjet učinkovitog djelovanja, osigurat će im potrebne resurse za učinkovito suzbijanje diskriminacije, promociju jednakosti, pružanje podrške žrtvama i bolju dostupnost građanima. Omogućit će im i šire mandate koji će obuhvaćati više diskriminacijskih osnova, kao i veće ovlasti u ostvarivanju ciljeva suzbijanja nejednakosti. To znači i bolju i ujednačeniju primjenu EU prava, stvaranje preduvjeta za veću jednakost svih građana i, konačno, bolji pristup pravdi“, naglasila je pravobraniteljica Šimonović Einwalter.
Inače, cilj sastanka bio je upoznati se s relevantnim informacijama različitih dionika uključenih u proces osnaživanja tijela za jednakost, od donositelja odluka i kreatora javnih politika, socijalnih partnera i ostalih organizacija civilnog sektora, kao i samih tijela za jednakost kako bi mišljenje EESC-a obuhvatilo rješenja koja će uistinu omogućiti postizanje navedenih ciljeva, odnosno punog potencijala nacionalnih tijela za jednakost u borbi protiv diskriminacije i pružanju podrške građanima kojima je ona potrebna.
Više o predloženim Direktivama možete saznati ovdje.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije