U povodu Međunarodnog dana ljudskih prava, pučka pravobraniteljica Lora Vidović organizirala je četiri okrugla stola, kako bi se osnažila razina javne svijesti o nekima od ključnih tema iz područja ljudskih prava u Hrvatskoj – o ulozi gradova u promicanju jednakosti, govoru mržnje o mladima na internetu, te o siromaštvu osoba starije životne dobi.

Prvi od njih održao se 4. prosinca u Rijeci, i to o ulozi lokalne samouprave u suzbijanju diskriminacije i promicanju jednakosti. Naime, lokalne zajednice imaju veliku ulogu u uređivanju svakodnevnog života građana jer odluke koje se donose na lokalnoj razini neposredno utječu na svakog pojedinca, a ujedno su i slika društva u kojem živimo. Uz to, omogućavaju korištenje osnovnih javnih usluga svima, a posebno najugroženijima – obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, socijalnu skrb, komunalne usluge, koje moraju biti dostupne svakom građaninu bez obzira na dob, zdravstveno stanje, etničko podrijetlo ili neku drugu osobinu, odnosno pripadnost.

„Zdrava, napredna zajednica štiti svoje građane i svima pruža jednake prilike, brine se za svoje starije ili nemoćne te cijeni svoju raznolikost. Nažalost, svijest o važnosti i ulozi gradova pri promicanju jednakosti u Hrvatskoj još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini te je upravo ovakav pozitivan i afirmativan pristup najbolji način poboljšanja situacije, jer educiranjem sudionika stvaramo temelje pozitivnih promjena u lokalnim zajednicama“, rekla je zamjenica pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter.

Drugi panel održao se 9. prosinca na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, gdje su predstavljeni rezultati istraživanja „Govor mržnje na internetu i mladi“ koje je pučka pravobraniteljica u lipnju 2019. provela među mladima od 18 do 30 godina.

„U društvu u kojem se sve češće mogu čuti poruke neprihvatljivog ili mrzilačkog sadržaja, nameće se normalizacija takvog izričaja pa on postaje prisutan i na mjestima nulte tolerancije na nasilje, primjerice školama, a tome se moramo žestoko oduprijeti. Uzrok tome je, prije svega, nedovoljna percepcija o dalekosežnim posljedicama takvog govora, onome što on obuhvaća, mehanizmima zaštite, ali i svijesti o tome kakve osjećaje takav govor budi kod drugih. Mladi moraju biti sastavni dio svih promjena, od društvenih, političkih i gospodarskih do klimatoloških“, poručila je pravobraniteljica Lora Vidović.

O ranjivim skupinama u zatvorskom sustavu razgovaralo se na panelu održanom na Pravnom fakultetu u Splitu 11. prosinca, gdje je naglašeno da je poštovanje dostojanstva svih osoba u zatvorskom sustavu i njihovog ustavnog prava na čovječno postupanje nužno, i to u svim situacijama.

„Ključni problemi zatvorskog sustava su prenapučenost i neodgovarajući uvjeti smještaja, nedostatan pristup odgovarajućoj zdravstvenoj zaštiti, nedostatak službenika, manjkavost propisa i nedovoljna međuresorna suradnja. Važno je naglasiti i da su djeca, žene, osobe s invaliditetom, starije osobe, pripadnici etničkih, vjerskih, seksualnih i rodnih manjina te strani državljani, neke od posebno ugroženih skupina u zatvorskom sustavu, a njihove specifične potrebe često se ne uvažavaju ili ne prepoznaju, što dovodi do povreda ili ograničavanja njihovih prava“, naglasila je zamjenica pravobraniteljice Maja Kević.

Posljednji u nizu okruglih stolova o ljudskim pravima održan je 12. prosinca na osječkom Pravnom fakultetu gdje je bilo riječi o jednoj od ključnih ljudskopravaških tema u Hrvatskoj, siromaštvu osoba starije životne dobi. Prema podacima za 2018., stopa rizika od siromaštva u našoj zemlji za opću populaciju iznosi 19,3 posto, i u blagom je padu u odnosu na godinu ranije, no za starije od 65 godina je čak 28,1 posto. Usporedbe radi, prosjek u EU je 15,9 posto, dakle gotovo dvostruko manje nego u Hrvatskoj, a posebno zabrinjava što je u riziku od siromaštva gotovo svaki drugi stariji samac.

„Strategijom socijalne skrbi za starije osobe 2017.-2020. predviđeno je uvođenje nacionalne mirovine čiji bi korisnici bile starije osobe koje su trenutno bez prihoda ili koriste neku od naknada iz sustava socijalne skrbi. Radi se o važnom koraku u zaštiti dostojanstva starijih osoba i željno iščekujemo njeno uvođenje 2020., što smo već više puta preporučivali u izvješćima Hrvatskom saboru. Isto tako, novi Zakon o socijalnoj skrbi trebao bi olakšati kriterije za ostvarivanje pojedinih prava važnih starijima, naročito pomoći u kući. Trenutno su potrebe za tom uslugom djelomično zadovoljene kroz projekt „Zaželi“, ali je on ograničenog trajanja pa je važno osmisliti druge, održive mehanizme podrške“, izjavila je pravobraniteljica Vidović.

Kada govorimo o zaštiti ljudskih prava u Hrvatskoj, zabrinjava što građani često nisu upoznati s njima i ne znaju kome se obratiti, a kada i znaju, na to se ne odlučuju jer nemaju snage ni volje, ne vjeruju da će time išta dobro postići, boje se troškova ili nečije „osvete“. Iz tog je razloga nužno neprestano raditi na podizanju javne svijesti o ovom važnom društvenom pitanju, i to tijekom cijele godine, a najbolji način predstavlja sustavna edukacija kako bi odgojili informirane, aktivne i odgovorne građane, što je i jedan od najvažnijih ciljeva obrazovne politike Vijeća Europe.

4.12. Rijeka – Uloga lokalne samouprave u suzbijanju diskriminacije i promicanju jednakosti – dnevni red

 

9.12. Zagreb – Govor mržnje na Internetu i mladi – dnevni red

 

11.12. Split – Ranjive skupine u zatvorskom sustavu – dnevni red

 

12.12. Osijek – Siromaštvo osoba starije životne dobi – dnevni red