U sklopu zajedničkog projekta Sindikata novinara Hrvatske, Hrvatskog novinarskog društva i Agencije za elektroničke medije „Zajedno protiv mržnje“, 31. ožujka u Novinarskom domu održan je okrugli stol posvećen sve većem problemu online zlostavljanja novinara i govora mržnje usmjerenog prema njima u virtualnom prostoru.

Uz pučku pravobraniteljicu Tenu Šimonović Einwalter na njemu su sudjelovali i predstavnik International Press Instituta Javier Luque, novinarke Laura Šiprak i Matea Grgurinović, predsjednik HND-a Hrvoje Zovko, savjetnica pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Tajana Broz, članica Vijeća za elektroničke medije Anita Malenica, predstavnica Ministarstva kulture Jasna Vaniček-Fila, predstavnik MUP-a Zlatko Budimir, dok je raspravu moderirala predsjednica SNH-a Maja Sever.

U raspravi je pravobraniteljica poručila da sloboda izražavanja predstavlja temeljno ljudsko pravo, no koje nije apsolutno. Izražavanje može (i treba) biti ograničeno kada je riječ o govoru mržnje, ali i lažnim vijestima i dezinformacijama koje ugrožavaju život i zdravlje. Pritom je ključno pronaći pravu granicu između slobode izražavanja i govora mržnje, jer preveliko ograničavanje slobode izražavanja dovodi do cenzure, dok široko interpretiranje slobode izražavanja ostavlja prostor za širenje mržnje.

Istaknula je da je i problem definicije govora mržnje. U pravom smislu osobito je važna odredba o javnom poticanju na nasilje i mržnju iz čl.325. Kaznenog zakona, no to je govor mržnje u užem smislu, onaj koji predstavlja kazneno djelo. Međutim za širu borbu protiv govora mržnje važno je suzbijati i govor mržnje u širem smislu, a kao hrvatska članica i jedna od dvije potpredsjednice Europske komisije za borbu protiv rasizma i netolerancije (ECRI) Vijeća Europe naglasila je da je upravo to tijelo definiralo govor mržnje na ovaj način, i to kroz Opću preporuku br. 15.

Osvrnuvši se nadalje na zakonodavnu razinu rekla je da je novim Zakonom o elektroničkim medijima napravljen pomak vezano za suzbijanje govora mržnje na novinskim portalima, no društvene mreže i dalje ostaju problem, a kojeg je potrebno rješavati na europskoj odnosno globalnoj razini. Međutim, to nikako ne znači da govor mržnje na društvenim mrežama nije reguliran na razini odgovornosti pojedinca, odnosno oni koji ga šire prema postojećoj praksi mogu za to odgovarati pred sudovima. Istaknula je posebnu izloženost govoru mržnju novinarki, kao i da se govor mržnje zna temeljiti na cijelom nizu osobnih karakteristika novinara (bilo pravih, bilo pretpostavljenih).

„Prošle godine svjedočili smo zabrinjavajućem trendu napada na novinare, od onih fizičkih, primjerice, na prosvjedima protiv COVID mjera, brojnih online prijetnji, izloženosti novinskih portala hakerskim napadima,, što svjedoči da je potrebno poduzimati paralelne akcije u mnogim smjerovima. Pritom je svakako ključna edukacija, građana kako bi osvijestili da postoji odgovornost i za postupke u virtualnom svijetu, ali i policijskih službenika, državnih odvjetnika i sudaca oko granica slobode izražavanja i govora mržnje, kao i novinara oko osnaživanja što točno napraviti u situacijama ugroženosti , a to je potrebno uz istovremeno djelovanje institucija, koje putem pokretanja postupaka, pa i sudskih odluka šalju poruku onima koji šire govor mržnje. Uz navedeno važno je i djelovanje poslodavaca, koji i putem unutarnjih akata i dobro postavljenih unutarnjih procesa štite svoje djelatnike novinare“, zaključuje pravobraniteljica Šimonović Einwalter.

Inače, projekt „Zajedno protiv mržnje“ usmjeren je na edukaciju samih novinara, urednika i drugih donositelja odluka u medijskom sektoru o važnosti prepoznavanja i borbe protiv online zlostavljanja, te o konkretnim mjerama obrane i zaštite od online zlostavljanja, a više o njemu možete doznati ovdje.

Snimku cijele rasprave možete pronaći ovdje.