U organizaciji udruge Sidro 29. siječnja 2025. u Novinarskom domu održan je okrugli stol „Obrazovanje – pravo, a ne dar“ posvećen sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na kojem je sudjelovala i zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja.

U svom izlaganju zamjenica Kesonja govorila je o pravu na obrazovanje i izazovima s kojima se pritom susreću marginalizirane skupine, prije svega romska djeca, naglasivši da kao središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije, pučka pravobraniteljica godinama ukazuje na problem segregacije romske djece u obrazovanju.

Na problem segregacije romske djece u Hrvatskoj, Europski sud za ljudska prava je ukazao još 2012. godine u presudi Oršuš protiv Hrvatske. Kako bi prikupila podatke o segregaciji romske djece u osnovnim školama, 11 godina nakon ove presude, pučka pravobraniteljica se 2023. godine obratila osnovnim školama koje pohađaju romska djeca. Iz dobivenih podataka proizlazi da od 24 škole iz različitih dijelova Hrvatske koje pohađaju romski učenici, u školskoj godini 2022./2023. u 11 škola je bilo ustrojeno 80 potpuno etnički segregiranih razreda koje je pohađalo 950 romske djece. Od ukupnog broja romske djece koja pohađaju te 24 škole, svako treće dijete (36%) se školuje u potpuno etnički segregiranim razredima, a svako drugo (54%) pohađa razrede u kojima je više od dvije trećine (70%) romske djece.

Nužnost integracije, naglasila je zamjenica Kesonja, potvrđuje i bolji obrazovni uspjeh i viši prosjek ocjena integriranih razreda, a kako je prosjek značajno viši u razredima koje uopće ne pohađaju romska djeca ili u kojima ih ima u malom broju, svakako se otvara i pitanje kvalitete obrazovanja romske djece.

Iako se formiranje isključivo ili većinski romskih razreda ili škola u nekim slučajevima može objasniti, primjerice, nepoznavanjem hrvatskog jezika kod romske djece, blizinom određene škole naselju gdje živi romska populacija ili većim udjelom romskih učenika, postoje škole koje nemaju više romskih od učenika većinskog stanovništva, a ipak imaju segregirane razrede.

Nakon presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Oršuš, Hrvatska je morala provesti niz mjera usmjerenih na prevenciju segregacije romskih učenika u školama, prilikom čega je prepoznata i važnost predškolskog obrazovanja, usmjerenog na pripremu djece za uspješno osnovnoškolsko i daljnje obrazovanje, što je posebno važno za djecu iz socijalno depriviranih obitelji.

Kako je predškola obvezna poduzete su mjere radi omogućavanja pohađanja predškolskog odgoja romskoj djeci, i to osiguranjem besplatnog prijevoz do i iz predškole te snošenjem troška vrtića od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja. Nažalost, brojčani pokazatelji ukazuju da je potrebno i dalje aktivno raditi na uključivanju romske djece u predškolsko obrazovanje budući da su Romi ovim programima obuhvaćeni u znatno manjoj mjeri od većinske populacije.

Zamjenica Kesonja je ukazala da su razlozi tomu raznovrsni, neki su objektivne, a neki subjektivne naravi. Tako, primjerice, neki kriteriji za ostvarivanje prvenstva pri upisu djece u javne ustanove predškolskog odgoja i obrazovanja ne pogoduju pripadnicima romske nacionalne manjine, kao što je zaposlenost oba roditelja. Problem često predstavlja i udaljenost vrtića od mjesta stanovanja, a izazov je i činjenica da je propisani program predškole u trajanju od 250 do 550 sati tijekom jedne školske godine često prekratak za kompenziranje svih učinaka socijalne deprivacije djece Roma.

Značajan problem kod obrazovanja Roma svakako je i češće napuštanje osnovnoškolskog obrazovanja prije njegovog završetka, slabije sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima, kao i izrazito velik broj romske djece koji pohađa nastavu po posebnim programima (za djecu s teškoćama u razvoju), odnosno više od 50%, dok su djeca iz većinske zajednice u takvim programima zastupljena s oko 10%.

Zamjenica Kesonja na kraju je ukazala i na preporuku Europske komisije kako upravo obrazovanje tijekom ranog djetinjstva može na najučinkovitiji način utjecati na razvoj djece i pomoći im u prevladavanju nedostataka. Upravo u tom kontekstu uključivanje romske djece u predškolsko obrazovanje može smanjiti raskorak u socijalnom razvoju i poboljšati usvajanje jezične i matematičke pismenosti kako bi se u budućnosti smanjile i obrazovne razlike između Roma i većinskog stanovništva, s ciljem prekidanja prenošenja siromaštva i niskog socijalnog položaja s roditelja na djecu i otvaranja novih mogućnosti za obrazovanje, društvenu uključenost i zapošljavanje svim generacijama Roma.

Uz zamjenicu Kesonju, na događanju su sudjelovali i Emina Berbić Kolar, dekanica Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta u Osijeku, Luka Juroš, pročelnik Ureda za obrazovanje, sport i mlade Grada Zagreba, Lidija Pongrac Vincelj, savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom te Jasna Krstović sa Sveučilišta u Rijeci i predsjednica kluba Academicus.

Više o ovoj temi možete saznati u Izvješću pučke pravobraniteljice.