Čelnici Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i Agencije UN-a za izbjeglice (UNHCR) pozvali su vlade da unaprijede svoje napore u integraciji izbjeglica. Na Konferenciji o primateljima međunarodne zaštite 28. siječnja 2016. u Parizu, istaknuli su kako je pomoć izbjeglicama ne samo moralni imperativ, već i ekonomski interes zemalja u kojima žive izbjeglice, zbog čega im treba omogućiti da razviju vještine za siguran i produktivan rad na poslovima budućnosti.

U 2015. godini ukupno je oko 1,5 milijuna ljudi zatražilo azil u državama OECD-a. To je gotovo dvostruko povećanje u odnosu na prethodnu godinu i najviša dosad zabilježena brojka. Glavni tajnik OECD-a Angel Gurria istaknuo je kako izbjeglice, umjesto da se na njih gleda isključivo kao na problem, mogu doprinijeti rješavanju izazova s kojima se suočavaju europske države, a to je moguće jedino ako im je omogućena kvalitetna integracija i pomoć. Što ranije izbjeglice dobiju podršku, to su bolji izgledi za njihovu integraciju, objasnio je.

Filippo Grandi, Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice, naglasio je činjenicu da je integracija dinamičan i dvosmjeran proces: država izbjeglicama mora osigurati jednaka prava i mogućnosti te im omogućiti da u procesu integracije imaju pozitivnu i aktivnu ulogu.

OECD je na konferenciji predstavio i svoj izvještaj „Omogućavanje integracije: izbjeglice i druge osobe kojima je potrebna zaštita“, u kojem su prikazana iskustva i dobre prakse država u poticanju integracije izbjeglica. Naglašena je važnost rane intervencije (tečajevi jezika, programi zapošljavanja, integracijske usluge), naseljavanja izbjeglica i migranata na područja gdje ima posla te prilagođavanje programa integracije različitim vještinama i specifičnim potrebama izbjeglica.

Kad je u pitanju Hrvatska, integracijske politike su tek polovično povoljne, što pokazuje Indeks razvijenosti politika integracije migranata (MIPEX) koji za našu zemlju iznosi 42/100. Nedostatke u sustavu navela je pučka pravobraniteljica u svojim redovitim godišnjim izvješćima, među kojima je i činjenica da se prava zajamčena prema Zakonu o azilu, poput prava na zdravstvenu zaštitu.,često u praksi ne mogu ostvariti. Istaknula je i kako je integraciju u 2014. godini otežavala i činjenica da se nije održavao tečaj hrvatskog jezika za tražitelje azila, izbjeglice i strance na stalnom ili privremenom boravku u našoj zemlji. Kako bi utjecala na poboljšanje integracijskih politika u Hrvatskoj, pučka pravobraniteljica izdala je niz preporuka u godišnjim izvješćima koje možete pronaći ovdje.