S ciljem što učinkovitije zaštite prijavitelja nepravilnosti i pravilne i potpune implementacije Direktive (EU) 2019/1937 o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije, u tijeku je izrada novog Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.

Kako bismo razgovarali o novom zakonu i novinama koje donosi, postojećim izazovima i mogućim rješenjima, ali i bolje upoznali javnost i sve ostale dionike o zaštiti prijavitelja nepravilnosti u Hrvatskoj, 16. prosinca 2021. u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave, Francuskim veleposlanstvom, Državnom školom za javnu upravu i Kućom ljudskih prava organizirali smo online konferenciju „Pravni i praktični izazovi u zaštiti prijavitelja nepravilnosti“.

Uz pučku pravobraniteljicu Tenu Šimonović Einwalter, ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenicu, veleposlanika Francuske Republike Gaëla Veyssièrea i ravnatelja DŠJU-a Rudolfa Vujevića, na konferenciji su sudjelovali ugledni stručnjaci iz područja zaštite prijavitelja nepravilnosti koji su govorili o pravnim okvirima njihove zaštite u kontekstu Direktive EU 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća o  zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije, kao i o njihovoj zaštiti u praksi.

Jadna od njih bila je i zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja koja je osim moderiranja panela „Pravni okvir zaštite prijavitelja u kontekstu nove Direktive EU“, u sklopu događanja predstavila i rad naše institucije kao tijela nadležnog za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti te dosadašnju praksu u primjeni Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.

„Prijave građana prosljeđujemo tijelima nadležnim za postupanje po njihovom sadržaju poput državnog inspektorata, DORH-a, Porezne uprave i sl., jer nismo ovlašteni ispitivati njihov sadržaj, odnosno utvrđivati postojanje elemenata kaznene odgovornosti. Ono što mi nakon zaprimanja takve prijave ocjenjujemo jest jesu li zbog podnošenja same prijave prijavitelju povrijeđena ustavna ili zakonska prava, i to ako postoje indicije da bi zbog toga mogao biti ili već jest žrtva neke štetne radnje, odnosno osvete“, rekla je zamjenica pravobraniteljice.

Navela je i da su česte situacije da prijave koje zaprimamo iz niza razloga ne ulaze u primjenu ovog Zakona, kada ocjenjujemo jesu li ispunjeni uvjeti za postupanje po pritužbi temeljem nekoga od naših ostalih mandata, primjerice, kao središnjeg tijela za suzbijanje diskriminacije, ako se radi o mogućoj diskriminaciji ili nacionalne institucije za zaštitu ljudskih prava, ako se pak radi o povredi pojedinačnih prava iz radnog odnosa.

„Inače, osim provođenja vanjskog prijavljivanja, pratimo i unutarnje prijavljivanje nepravilnosti kako bismo u svojim izvješćima Hrvatskom saboru mogli dati cjelovitu sliku primjene ovog Zakona“, napomenula je zamjenica Kesonja.

Govoreći o novinama nacrta novog Zakonu, istaknula je da se njime, između ostalog, predviđa proširenje kruga prijavitelja nepravilnosti, detaljnije regulira zaštita njihovog identiteta kao i izostanak odgovornosti prilikom prijavljivanja nepravilnosti, jasnije definiraju slučajevi osvete, što svakako predstavlja pozitivan pomak u učinkovitijoj zaštiti osoba koje odluče prijaviti nepravilnosti.

Sylvie Ramondou, stručnjakinja za zaštitu zviždača iz institucije francuskog pravobranitelja pojasnila je  francuski zakonodavni okvir u tom području koji je, prema njezinim riječima, poslužio i kao inspiracija za EU Direktivu, a predstavila je i praksu njihove institucije vezano za zaštitu prijavitelja nepravilnosti.

Tamara Mišerda, načelnica Sektora za sprječavanje korupcije iz Ministarstva pravosuđa i uprave objasnila je razloge donošenja novog Zakona, kao i da je cilj njegovog donošenja pružiti i širu zaštitu prijavitelja u praksi nego je to propisano EU Direktivom, naglasivši da je pritom nužno i podizanje javne svijesti o postojanju pravnog okvira i poznavanja njegovog sadržaja.

Tea Dabić iz Kuće ljudskih prava govorila je o ulozi organizacija civilnog društva u ovom području istaknuvši načine na koje one prijaviteljima nepravilnosti mogu pružiti potrebnu podršku, primjerice, davanjem besplatne pravne kao i psihosocijalne pomoći, ali i da su sami pružatelji često suočeni s mnogim izazovima u svom radu poput nedovoljnih kapaciteta.

Na poziciju poslodavaca i potrebnih prilagodbi u procesu zaštite prijavitelja nepravilnosti osvrnula se Aleksandra Mrkonjić Bosak iz Hrvatske udruge poslodavaca, istaknuvši da je za njih najveći izazov pronalazak povjerljive osobe na kojoj leži i najveća odgovornost u kanalu unutarnjeg prijavljivanja, a opisala je i funkcioniranje cjelokupnog procesa na primjeru tvrtke u kojoj je zaposlena.

Više detalja o praksi Europskog suda za ljudska prava u području zaštite zviždača kroz ostvarenje prava na slobodu izražavanja, koja uključuje i slobodu prijenosa informacija, iznijela je Maša Marochini Zrinski s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, pojasnivši na nekoliko predmeta u kojima je odlučivao Europski sud za ljudska prava, među kojima su i neki pokrenuti u odnosu na Republiku Hrvatsku, specifične kriterije koje sud razmatra u ovoj vrsti predmeta i koji su ključni u ostvarenju sudske zaštite.

„Naš zajednički cilj je sve dionike, širu javnost, ali prvenstveno potencijalne prijavitelje nepravilnosti, povjerljive osobe i njihove zamjenike, kao i poslodavce, bolje upoznati o pravnim i praktičnim pitanjima važnim za sam postupak prijavljivanja i zaštitu prijavitelja. Pritom je ključno štititi prava zviždača, jer njihovom boljom zaštitom šaljemo i poruku svim potencijalnim budućim prijaviteljima da to učine bez straha. Korupcija je ozbiljna i složena društvena, politička i ekonomska pojava koja negativno utječe na vladavinu prava, demokratske procese u društvu i transparentnost rada institucija, kao i na povjerenje građana prema njima, a upravo poticanjem tzv. „Speak up“ kulture, kroz osiguravanje dostupnih načina podnošenja prijava nepravilnosti i ostvarivanjem učinkovite zaštite zviždača, omogućujemo i učinkovito i dosljedno suzbijanje korupcije“, poručila je pravobraniteljica Šimonović Einwalter.

Komentare pučke pravobraniteljice na nacrt novog Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti možete pronaći ovdje.