Često žive u getoiziranim naseljima, izdvojeni od većinskog stanovništva, marginalizirani, u riziku od siromaštva, a polovica njihovih kućanstava nema priključak na pitku vodu niti toalet. Sažetak je to svakodnevice mnogih Roma u Hrvatskoj, nacionalne manjine čija se prava i dalje krše i koji su u znatnom broju žrtve diskriminacije. Ujedno su i najveća nacionalna manjina u EU, gdje ih živi otprilike 6 milijuna, u sličnim uvjetima kao i u Hrvatskoj – u ekstremno lošim uvjetima i socijalno isključeni.

Svjetski dan Roma, koji se na obljetnicu prvog Svjetskog romskog kongresa obilježava od 1990., za cilj ima ukazati na niz problema s kojima se suočavaju Romi, kao i pridonijeti u borbi protiv predrasuda i stereotipa koji su prema njima usmjereni.

Iste ciljeve ima i pučka pravobraniteljica, koja redovito predlaže konkretne mjere za njihovo ostvarenje, poput legalizacije bespravno izgrađenih objekata u romskim naseljima te rješavanja problema ‘pravno nevidljivih’ osoba, među kojima je mnogo pripadnika romske manjine.

S teškom situacijom i nužnim poboljšanjima Ured pučke pravobraniteljice upoznao se tijekom obilazaka više od 20 romskih naselja u proteklih godinu dana, iz pritužbi građana i udruga te drugih važnih izvora. Nepovoljan socioekonomski položaj posljedica je siromaštva, niskog stupnja obrazovanja, visokog stupnja nezaposlenosti, neodgovarajućih uvjeta života i stanovanja, lošeg zdravstvenog stanja i izloženosti diskriminaciji. Mnoga romska djeca ne idu u školu, a mnogi ju napuštaju prije vremena. Tako, primjerice, četverogodišnju srednju školu završi tek svaki deseti Rom. Podatci govore i kako su pripadnici ove manjine lošijeg zdravstvenog stanja od većinske populacije, a veliki broj ih nema zdravstveno osiguranje.

Stav društva prema romskoj manjini vidljiv je u istraživanju Ureda pučke pravobraniteljice iz 2012., u kojem su građani u znatnoj mjeri (27 posto) rekli kako misle da bi im zapošljavanje Roma ili Romkinje u trgovini ili kafiću odbilo mnoge klijente. U istom istraživanju većina građana je rekla da bi im, kad bi imali vlastitu tvrtku, bio problem zaposliti osobu romskog podrijetla.

Neprihvatljivi uvjeti života i stavovi društva izazovi su na koje je moguće uspješno odgovoriti jedino sustavnim promjenama, a to je znatno otežano načinom na koji se u Hrvatskoj prati provođenje Nacionalne strategije za uključivanje Roma, na što je pučka pravobraniteljica ukazala i u Izvješću za 2015. godinu.