Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter predstavila je u utorak Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. godinu, opisujući ga kao rano upozorenje na „pukotine“ u mreži zaštite ustavnih i zakonskih prava građana.

Izvješće je analiza i ocjena stanja ljudskih prava u Hrvatskoj, kroz više od 60 tema i podtema, a sadrži i niz primjera svakodnevnih problema građana, kao i 170 preporuka za poboljšanja.

Građani su se pučkoj pravobraniteljici tijekom 2022. najviše obraćali zbog problema s pravom na zdravlje, kao što su neadekvatno i nepravodobno liječenje, propusti u informiranju ili neadekvatna komunikacija liječnika s pacijentima. Istaknula je kako je reforma zdravstva još uvijek na početku i nije dovoljno jasno kako će točno i koliko doprinijeti osiguravanju prava na zdravlje tj. osigurati da su pacijenti u fokusu, a potrebno je i poboljšati uvjete rada u zdravstvu. U Izvješću je dala niz preporuka Ministarstvu zdravstva, između ostalog vezano za postupanje po pritužbama i poduzimanje daljnjih mjera za smanjenje još uvijek predugih lista čekanja.

Pritužbe pokazuju i da institucije trebaju kvalitetnije informirati građane o njihovim pravima i kako ih zaštititi, kao i adekvatnije s njima komunicirati – što je pitanje prava na dobro upravljanje. Pravobraniteljica je upozorila da građani ne dobiju uvijek odgovor od tijela kojem se obrate, a odgovori su nerijetko izrazito formalistički ili bez konkretnog odgovora na pitanje. Problem je bio i dugotrajnost postupanja institucija, međusobno prebacivanje odgovornosti s jednog tijela na drugo i nedovoljna razmjena informacija i suradnja između tijela.

Pravobraniteljica je kao probleme u 2022. istaknula i one žrtava potresa – presporu obnovu, izostanak adekvatne komunikacije sa stradalima i činjenicu da su kontejneri postali višegodišnji, umjesto krizni smještaj. Preporuke se, između ostalog, odnose na ubrzavanje rada u predmetima obnove, jasno postavljanje rokova i obuhvata obnove i informiranje građana o tome, kao i izradu materijala sa što jasnije opisanom procedurom obnove.

Najsiromašniji građani i dalje nisu primali dovoljnu podršku sustava socijalne skrbi – sredstva su bila nedovoljna, socijalne usluge nedostupne, a zaposlenici preopterećeni. I iako je siromaštvo u porastu, broj primatelja zajamčene minimalne naknade je u velikom padu – od 2018. do 2022. njihov broj je pao s 39,000 na 28,000 .

 Svaka četvrta osoba u Hrvatskoj starija je od 65 godina, a mnogi stariji žive same i bez podrške, imaju ozbiljne probleme u podmirenju osnovnih životnih potreba zbog većih troškova života, nedostupne su im socijalne usluge (pomoć u kući, mjesto u domovima za starije i sl.) te potrebne im zdravstvene usluge. Značajno je porastao broj starijih žrtava nasilja u obitelji – s 314 na 834, kad su u pitanju prekršajni sudski postupci, pa je potrebno unaprijediti napore vezano za suzbijanje nasilja nad starijima. U 2022. je sklopljeno 7,690 ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju, a zbog rizika od zlouporaba potrebno je uvesti dodatne zaštitne mehanizme. Pravobraniteljica predlaže – promijeniti nazive ugovora da bude jasnije o čemu je riječ, ograničiti broj ugovora koji jedna osoba može sklopiti, osnovati registar ovih ugovora i zakonski odrediti sudske postupke za raskid ovih ugovora kao žurne. Početak rada Radne skupine koja će raditi na potrebnim zakonskim izmjenama istaknula je kao primjer pozitivnog pomaka.

Diskriminacija je u 2022. ostala među najčešćim razlozima zbog kojih su se građani obraćali pravobraniteljici, a najviše su to činili zbog diskriminacije na radu i pri zapošljavanju. Diskriminaciji su bili najizloženiji Romi, a politike njihovog uključivanja u društvo su i dalje bile nedostatne, pri čemu posebno brine velik broj djece u segregiranim razredima. Zato je pravobraniteljica dala preporuku Ministarstvu znanosti i obrazovanja da žurno donese Akcijski plan desegregacije učenika Roma.

Neprihvatljiv govor i govor mržnje bili su snažno prisutni u javnosti, najviše na internetu, posebno na društvenim mrežama. Pravobraniteljica je naglasila kako je potrebno poslati jasnu poruku o zabrani javnog iskazivanja mržnje. Važno je pri tome da građani budu bolje upoznati s tim što je točno nezakonit govor u javnom prostoru, kao i s njegovom kažnjivosti. U tom je svijetlu pozdravila najavu povećanja sankcija predviđenih u  čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, što je također jedna od preporuka iz Izvješća. Navela je i da je za odvraćajući učinak potrebno da policija sustavno, ujednačeno i redovito pokreće sudske postupke. Pri tome smatra da bi bilo dobro u tom članku Zakona i jasnije propisati zabranu javnog iskazivanja i isticanja obilježja mržnje.

Pravobraniteljica je na predstavljanju Izvješća govorila i o brojnim drugim područjima, problemima i preporukama iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2022. godinu. Također je podsjetila kako Hrvatski sabor još nije na plenarnoj sjednici raspravio ni prethodno izvješće,  ono za 2021., niti posebno izvješće o utjecaju epidemije covid-19 na ljudska prava i jednakost. Tako se o izvješćima opunomoćenice Hrvatskog sabora u Saboru ne raspravlja dok su brojni podatci te analiza stanja i preporuke aktualni, a samo Izvješće se ne koristi za ono zbog čega i postoji.