Ljudska prava starijih osoba u Hrvatskoj jedan su od prioriteta rada pučke pravobraniteljice, a upravo o njima će govoriti na online zasjedanju Radne skupine Ujedinjenih naroda za starenje (Open-Ended Working Group on Ageing – OEWG) u travnju

Kao nacionalna institucija za ljudska prava sa statusom A (najviši stupanj neovisnosti), pučka pravobraniteljica je na poziv Radne skupine UN-a za starenje (OEWG)  dostavila pregled glavnih problema koje starije osobe u Hrvatskoj imaju u ostvarivanju ljudskih prava i jednakosti, a vezano za pitanja ekonomske sigurnosti starijih i njihovog doprinosa provedbi održivih ciljeva razvoja, a što su teme kojima će se Radna skupina ove godine baviti. Riječ je o sustavnim nedostacima na koje smo i ranije upozoravali, prvenstveno u godišnjim izvješćima Hrvatskom saboru, a više o njima donosimo u nastavku.

 

Što utječe na ljudska prava starijih u Hrvatskoj?

Pravobraniteljica je Radnoj skupini istaknula kako šanse za zdrav i aktivan život u starijoj dobi uvelike ovise o tome:

  • koliko je kvalitetan zdravstveni sustav,
  • koliko su dostupne socijalne usluge u lokalnoj zajednici,
  • imaju li mogućnost zapošljavanja,
  • kakva je infrastruktura u njihovom području (ceste, pristup vodi i struji) i
  • žive li u riziku od siromaštva.

Najteže je starijima koji žive u velikom siromaštvu u ruralnim, udaljenim područjima. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2020., u svaka treća starija osoba u Hrvatskoj je u riziku od siromaštva, odnosno čak svaka druga starija osoba koja živi sama.

Uz siromaštvo, ostali problemi s kojima se stariji u Hrvatskoj suočavaju, kao što su duge liste čekanja u zdravstvu, nerazvijena mreža javnog prijevoza u ruralnim područjima i nedostatak podrške kroz socijalne usluge, starije mogu izolirati i isključivati iz društva.

Problem je i što brojni stariji koji ne mogu samostalno zadovoljavati svoje životne potrebe i nedvojbeno spadaju u najranjivije, nemaju pravo na pomoć u kući jer je granica za ostvarivanje ovog prava postavljena prenisko. Podsjetimo, pomoć u kući je socijalna usluga koja uključuje obavljanje kućanskih poslova, podršku u održavanju osobne higijene, organiziranje prehrane i druge svakodnevne potrebe, pa je možda i ključna za ostanak starijih u vlastitom domu i ostvarivanje prava na dostojanstven život.

Pandemija je dodatno pogoršala sve ove probleme, dok je dio starijih u još težem položaju nakon potresa koji je 2020. pogodio grad Zagreb i Sisačko moslavačku, jednu od najsiromašnijih županija u Hrvatskoj.

Problem na koji godinama upozoravamo u izvješćima Hrvatskom saboru i u medijima, su i zlouporabe ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju, zbog čega bi ih trebalo dodatno regulirati, jer sada nisu osigurani dostatni zaštitni mehanizmi, pa tako ni pravovremenost sudskih odluka u postupcima koji se odnose na ove ugovore.

Kad je u pitanju diskriminacija, u najvećem riziku su stariji, posebno starije žene, koji žive sami u ruralnim, udaljenim područjima, niske razine obrazovanja i s iznimno niskim primanjima, često uz ograničenu ili nikakvu dostupnost potrebnih socijalnih usluga koje su im najčešće osigurane sporadično, u sklopu projekata iz fondova EU. Zbog ovakvih uvjeta života, uz sve ranije spomenute poteškoće (zdravstvo, javni prijevoz, pristup vodi i struji), možemo govoriti o intersekcionalnoj diskriminaciji na osnovu temelju dobi, spola, invaliditeta, nacionalnog podrijetla i drugih osnova iz Zakona o suzbijanju diskriminacije.

Konačno, pristup tržištu rada otežan je starijima od 65, zbog zakonskog okvira prema kojem troškove njihovog bolovanja podmiruje poslodavac, umjesto Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koji pokriva te troškove za radnike mlađe od 65 godina.

 

Na koji način doprinosimo radu Radne skupine UN-a za starenje (OEWG)?

Niz godina aktivno sudjelujemo u radu Radne skupine, kako slanjem pregleda stanja ljudskih prava, tako i sudjelovanjem u raspravama. To nam je omogućeno jer smo nacionalna institucija za ljudska prava sa Statusom A, najvišim stupnjem neovisnosti.

I ove je godine predsjedavajuća Radne skupine pozvala nacionalne institucije za ljudska prava sa statusom A da daju doprinos 12. zasjedanju Radne skupine, koje će se održati od 11. do 14. travnja 2022. u New Yorku i na kojem ćemo sudjelovati online.

Cilj je prikupiti informacije iz cijelog cvijeta koje će pomoći staviti fokus rasprave na područja zaštite ljudskih prava starijih koja zahtijevaju dodatnu pažnju međunarodne zajednice. Ove godine fokus će biti na dvije teme – ekonomska sigurnosti i doprinos starijih održivom razvoju.

Osim kroz Radnu skupinu UN-a za starenje, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter zagovarat će prava starijih i na 49. zasjedanju Vijeća za ljudska prava UN-a u ožujku, i to predstavljajući više od 40 srodnih institucija iz Europe, okupljenih u Europsku mrežu nacionalnih institucija za ljudska prava (ENNHRI).

Tako će u video poruci na ovom događaju upravo institucija iz Hrvatske, odnosno pučka pravobraniteljica, u ime europske grupe institucija pozvati na odlučnije korake za pripremu konvencije za zaštitu prava starijih, koja bi mogla značiti iskorak u pravnoj zaštiti ljudskih prava starijih diljem svijeta.