Utjecaj pandemije koronavirusa na svakodnevni život građana doveo je do porasta nezadovoljstva i podjela u društvu, što se pojačano vidi posljednjih dana, kada smo svjedočili novim prijetnjama i zastrašivanju, ovaj put i zdravstvenih i medijskih djelatnika – ljudi koji rade svoj posao, zato što rade svoj posao. Time se stvara atmosfera mržnje i straha i prelazi granica slobode izražavanja i prava na javno okupljanje i mirni prosvjed pa se ovakvim događajima važno jasno suprotstaviti.

Kao i povodom ranijeg napada na medijske djelatnike prilikom javnog prosvjeda, pučka pravobraniteljica je otvorila predmete i za najnovije slučajeve – postupanje prosvjednika u Bjelovaru i pojavu plakata u kojima se liječnicima najavljuje suđenje i odgovaranje za cijepljenje, kao i povodom prijetnji smrću redakciji Faktografa. U ovim predmetima pratit ćemo postupanje nadležnih tijela, prvenstveno policije, a događaje ćemo analizirati i za potrebe godišnjeg izvješća Hrvatskom saboru.

Neslaganje, argumentirana, ali i neargumentirana rasprava, prijavljeni nenasilni prosvjedi i izražavanje nezadovoljstva na trgovima i ulicama obuhvaćeno je slobodom izražavanja i slobodom javnog okupljanja. Ova prava, koja omogućavaju različitost mišljenja i slobodu suprotstavljanja ideja, dio su demokracije i zaštićena su kroz međunarodne, europske i nacionalne sustave zaštite ljudskih prava. Kad je u pitanju Hrvatska, to se u prvom redu odnosi na Ustav, Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, ali i druge dokumente.

Međutim, ova prava nisu neograničena, pa tako prosvjed mora biti miran, nenasilan i ne smije pozivati na nasilje, dok sloboda izražavanja ne uključuje huškanje i mrzilačke poruke, prijetnje i zastrašivanja. Iako su od ovakvih poruka zaštićeni svi, posebna je opasnost kada su upućene osobama koje rade posao od javnog interesa, kao što su zdravstveni i medijski djelatnici.

Svi imaju pravo obavljati svoj posao bez uznemiravanja i prijetnji, odnosno bez straha za vlastitu sigurnost i život ili članova svojih obitelji. Dodatno, zaštitom medicinskog i bolničkog osoblja štiti se i pravo svih građana na zdravstvenu zaštitu. Zaštitom medijskih djelatnika štiti se pravo svih građana na pristup informacijama, koje je u vrijeme pandemije bitno radi ostvarenja niza drugih prava. Naime, od proglašenja pandemije građani su izloženi ogromnoj  količini informacija o koronavirusu i bolesti COVID-19, uključujući i zastarjelima, netočnima, pa  i lažnima. Trend širenja lažnih vijesti i dezinformacija već je više godina u porastu zbog čega su mnoge zemlje, Europska unija, ali i privatni tehnološki divovi započeli s različitim metodama suzbijanja ove iznimno štetne pojave. Lažne vijesti preuzimaju pažnju građana do kojih onda ne dolaze kredibilne i točne informacije potrebne za kreiranje mišljenja i stavova, a ovakva dezinformiranost može utjecati na pravo izbora, na zdravlje, poticati atmosferu mržnje i nasilja, potpirivati nemire i potkopavati izborene ustavne vrednote.

Upoznavanje s vlastitim pravima i njihovim ograničenjima, medijsko opismenjavanje te prijava nedopuštenog ponašanja, bilo u virtualnom ili stvarnom svijetu, mogu doprinijeti smanjenju broja slučajeva nedopustivog izražavanja i poticanja mržnje i netrpeljivosti te očuvanju slobode izražavanja – čak i kada se ne slažemo. Kod ovakvih je pojava, posebno kako se ne bi uvriježile ili eskalirale, važno da im se zajednički kao društvo suprotstavimo, a nadležna tijela da kroz adekvatno procesuiranje i sankcioniranje pošalju jasnu poruku o neprihvatljivosti stvaranja atmosfere straha i poticanja mržnje i netrpeljivosti.