Najveći europski događaj u području ljudskih prava i jednakosti pratilo je više od 3000 sudionika. Među primjerima dobre prakse istaknuta je naša inicijativa jačanja borbe protiv diskriminacije Roma kroz suradnju s predstavnicima ove manjine

Europska agencija za temeljna prava (FRA) organizirala je 11. i 12. listopada 2021. Forum za ljudska prava, posvećen ključnim izazovima u području ljudskih prava s kojima se Europa danas suočava. Zbog pandemije bolesti COVID-19, ovogodišnje je izdanje održano u hibridnom obliku na nekoliko lokacija, od središnje u bečkoj Gradskoj vijećnici, do onih u Strasbourgu, Ženevi, Varšavi, Ljubljani i Oslu, kao i online, uz više od 3000 sudionika, 500 govornika te 145 rasprava i radionica.

Pučka pravobraniteljica i predsjedavajuća Europskom mrežom tijela za jednakost (Equinet) Tena Šimonović Einwalter u sklopu panela „Snaga zajednice: zajedno za jednakost i ljudska prava“, predstavila je našu inicijativu obilazaka romskih naselja. Cilj inicijative je uspješnije suzbijanje diskriminacije Roma kroz osnaživanje suradnje s pripadnicima ove nacionalne manjine. Panel su zajednički organizirali Equinet i Europska mreža nacionalnih institucija za ljudska prava (ENNHRI).

Suradnja s romskom zajednicom kao primjer dobre prakse u Europi

Naša inicijativa istaknuta je kao primjer dobre prakse, a odabrana je među više prijavljenih primjera rada tijela za jednakost i nacionalnih institucija za ljudska prava iz cijele Europe. Suradnja s romskom zajednicom započela je još 2008., potaknuta prije svega velikom razlikom između službenih podataka o diskriminaciji s kojom se Romi suočavaju i vrlo malog broja pritužbi Roma koje smo zaprimali. Odgovor je bio odlazak na teren, posjećivanje romskih naselja diljem Hrvatske, razgovor sa stanovnicima i dobivanje direktnog uvida u izazove s kojima se susreću. Pri tom su u organizaciji obilazaka značajnu ulogu odigrali i medijatori iz same romske zajednice – saborski zastupnik romske manjine, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, njihova lokalna i županijska vijeća te predstavnici udruga.

Kao rezultat, dobili smo bolji uvid u stvarne potrebe romske zajednice, potaknuli rast broja pritužbi i podigli svijest o našoj instituciji kao središnjem tijelu za suzbijanje diskriminacije u Hrvatskoj i kontakt točki između romske zajednice i ostalih dionika. Inicijativa je pomogla i boljoj informiranosti Roma o načinima zaštite od diskriminacije, kao i uspostavi njihova povjerenja u našu instituciju. To povjerenje je posebno važno radi spremnosti na prijavu diskriminacije, a time i mogućnosti zaštite.

Važnost suradnje, solidarnosti i zajedništva

Osim pravobraniteljice Šimonović Einwalter, na panelu su govorili i Berber Biala-Hettinga, stručnjakinja Amnesty Internationala u području zagovaranja ljudskih prava u EU, predstavivši dva primjera suradnje iz Danske i Poljske. Prvi se tiče pozitivnih promjena u području seksualnog nasilja, konkretno kampanje tijekom koje su zajedničkim djelovanjem organizacija civilnog društva, nacionalne institucije za zaštitu ljudskih prava, medija i državnih tijela uspješno provedene izmjene Kaznenog zakona u području definicije silovanja, dane konkretne preporuke vezano za pomoć i podršku žrtvama tog kaznenog djela, ali i omogućena šira promjena društvene svijesti i mnogih stereotipa vezanih uz silovanje. U drugom primjeru osvrnula se na aktualne izazove u području vladavine prava u Poljskoj kroz suradnju mnogih dionika poput organizacija civilnog društva, predstavnika akademske zajednice, medija, neovisnih institucija i drugih, posebno istaknuvši solidarnost i podršku sudaca iz 20 zemalja EU koji su se pridružili svojim poljskim kolegama tijekom njihovog prosvjeda početkom 2020. protiv uvedenih mjera tijekom reforme pravosuđa. Na kraju je istaknula potrebu donošenja strategije vezane za prostor djelovanja civilnog sektora na razini EU-a koja bi trebala prepoznati i zagovarati ulogu civilnog društva, omogućiti njegovo učinkovito djelovanje, pratiti, bilježiti i analizirati izazove s kojima se ono susreće te ga štititi u slučaju ugrožavanja, čak i poduzimanjem pravnih akcija u slučajevima narušavanja uloge organizacija civilnog društva i građanskih sloboda.

„Danski primjer na najbolji način pokazuje kako civilno društvo, zaštitnici ljudskih prava, neovisne institucije i državna tijela, fokusirajući se na svoje uloge, zajednički rade na postizanju pozitivne promjene. Isto tako, zajednička suradnja mnogih dionika, posebno neovisnih institucija poput poljskog ombudsmana, ali i podrška sudaca iz drugih zemalja EU svojim poljskim kolegama i njihova solidarnost pružaju snažnu poruku europskog zajedništva“, komentirala je pravobraniteljica Šimonović Einwalter.

Na panelu je sudjelovala i Monika Ladmanova, savjetnica potpredsjednice Europske komisije Vere Jourove, koja je naglasila podršku Europske komisije nacionalnim institucijama i civilnom sektoru u djelovanju usmjerenom na promociju i zaštitu ljudskih prava i vladavine prava. Ona se očituje i u Strategiji jačanja primjene Povelje o temeljnim pravima usvojenoj prije godinu dana, koja i Komisiji i zemljama članicama služi kao smjerokaz njihove zaštite. Naime, temeljna prava svih građana Unije su neupitna, kao i njihovo poštivanje, no zbog značajnih društvenih promjena tijekom posljednjih 20 godina od usvajanja Povelje, nužno je osigurati nove načine njihove zaštite koji mogu učinkovito odgovoriti i na nove izazove s kojima se danas susrećemo. Stoga je fokus upravo na osnaživanju zaštitnika ljudskih prava i civilnog društva, primjerice, i kroz snažniju financijsku podršku u sklopu Programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti.

Komisija planira i usvajanje zakonodavnog okvira usmjerenog prema suzbijanju tzv. SLAPP tužbi, odnosno strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti kojima se u nekim državama članicama posljednjih godina neizravno pokušava utjecati na slobodu medija i izražavanja, čime se ujedno doprinosi i boljoj zaštiti zaštitnika ljudskih prava. No, svakako jedan od najznačajnijih načina podrške i zaštite neovisnih institucija predstavlja revidiranje i usvajanje novih zakonodavnih okvira vezanih za tijela za jednakost, konkretno, uvođenje standarda kojima se u zemljama članicama želi ujednačiti praksa i definirati jasni obvezujući kriteriji, s ciljem omogućavanja njihovog učinkovitog djelovanja.

Odlučnost Komisije u ostvarivanju ovih ciljeva jasno je vidljiva i kroz inicijativu „New Push for Democracy“ kojom se u vremenima mnogih političkih izazova želi dodatno osnažiti upravo prostor civilnog društva kao temelja svakog demokratskog društva i cjelokupne EU. Pod vodstvom potpredsjednice komisije i povjerenice za vrijednosti i transparentnost Vere Jurove, upravo ove teme dobivaju posebnu pažnju, a dio su i Akcijskog plana za europsku demokraciju usvojenog prošle godine, naglasila je Ladmanova. Dio inicijative je i Konferencija o budućnosti Europe, koja svim građanima omogućuje sudjelovanje u raspravi o izazovima i prioritetima Europe u mnogim područjima, a na temelju kojih će i Komisija usmjeriti svoje djelovanje u okviru svojih nadležnosti.

„Predstavljeni primjeri pokazuju da snažnu zajednicu čine upravo suradnja, solidarnost i zajedništvo i to nam stalno mora biti u fokusu djelovanja. Izgradnja mostova među svima nama koji se bavimo ljudskim pravima i suzbijanjem nejednakosti, međusobna podrška, razmjena informacija, kao i preventivni rad, uz postojanje jasnih standarda za neovisne institucije i odgovarajućih resursa za njihovo učinkovito djelovanje – to je ono što moramo činiti zajedno. Jedino na taj način možemo uistinu biti i učinkoviti u pružanju zaštite onima čija su prava ugrožena i koji su izloženi nejednakostima“, zaključuje pravobraniteljica.

Paneli o migracijama i komunikaciji

Tijekom dvodnevnog događanja, pravobraniteljica je moderirala i panel „Migracije u Europi iz perspektive ombudsmana“, koji je organizirao Međunarodni institut ombudsmana (IOI). Panel je bio posvećen izazovima s kojima se pravobraniteljske institucije susreću u radu vezanom za pitanje iregularnih migranata u Europi i načinima zaštite njihovih prava na vanjskim granicama EU. Na panelu su svoj rad predstavili baskijski pravobranitelj Manuel Lezertua, nizozemski pravobranitelj Reinier Van Zutphen i grčki pravobranitelj Andreas Pottakis.

Naša institucija doprinos Forumu dala je i kroz panel „Snaga narativa: zajedno za jednakost i ljudska prava“, koji je moderirala Ana Tretinjak, glasnogovornica pučke pravobraniteljice i moderatorica Radne skupine za komunikaciju Equineta. Na panelu su predstavljene kampanje promicanja ljudskih prava i jednakosti iz Rumunjske, Estonije i Danske, kao važan način osvještavanja građana o njihovim pravima i postizanja pozitivnih društvenih promjena. I ovaj panel zajednički su organizirali Equinet i ENNHRI.

Više informacija o cjelokupnom događanju možete pronaći ovdje.