Mladi

* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2024. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji.

Više o temama vezanima uz mlade možete doznati i u drugim poglavljima Izvješća, u popisu na dnu ove stranice.

2023. godinu obilježilo je donošenje strateškog dokumenta za mlade, kao i zakonodavne izmjene usmjerene na participaciju mladih, ali i izazovi u ostvarivanju njihovih prava, uključujući i u vezi stanovanja. Povećana je svijest o važnosti mentalnog zdravlja mladih. Građanski odgoj i obrazovanje za ljudska prava još uvijek nisu zaživjeli u obrazovnom sustavu, što utječe i na njihovo uključivanje u politički život.

Nakon šest godina bez ovoga važnog strateškog dokumenta, 2023. godine je usvojen Nacionalni program za mlade za razdoblje do 2025. godine, što je bila i preporuka iz Izvješća za 2022. godinu. Iako pozdravljamo njegovo donošenje, u Nacionalni program nisu uključene aktivnosti usmjerene na unapređenje izobrazbe osoba koje rade s mladima i one usmjerene na jačanje građanske pismenosti i obrazovanja mladih za ljudska prava. Nadalje, godinu su obilježile i izmjene i dopune Zakona o savjetima mladih, jedinog zakonskog akta koji neposredno uređuje društvenu participaciju mladih u RH.

Pritom, četrdeset i četvero zastupnica/ka Hrvatskoga sabora podnijelo je Ustavnom sudu RH zahtjev za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti čl. 20. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o savjetima mladih, smatrajući da odredba kojom se propisuje imenovanje Nacionalnog savjeta mladih RH krši ustavna prava lokalne samouprave.

Mladi u ruralnim sredinama su češće nezaposleni. Pritom, njih 17,6% iz ruralnih sredina, u usporedbi s 8,5% iz urbanih središta, se ne obrazuje niti je zaposleno. Češće su slabijeg imovnog stanja, primjerice čak 29,7% živi u kućanstvima s prihodom manjim od 663,61 eura, dok je u takvoj situaciji 16,6% mladih u Zagrebu i 17,7% u regionalnim centrima. Tome djelomično doprinosi i činjenica da mladi u ruralnim područjima, ali i na otocima, imaju ograničene mogućnosti odabira zanimanja koja se uglavnom svode na poljoprivredu i uslužne poslove u turizmu.

Rad na određeno vrijeme ima posebno otegotan utjecaj na mlade. Tako na primjer Hrvatski sindikat telekomunikacija navodi da se slobodna radna mjesta u pozivnim centrima i dućanima povjeravaju studentima, kojima se nakon najmanje godinu dana i uz uvjet ostvarenja zadanih ciljeva nudi mogućnost nastavka rada u statusu ustupljenog radnika. Nakon tri godine takvog rada, i uz izvrsne rezultate, mladom radniku se nudi mogućnost zasnivanja radnog odnosa na određeno vrijeme i to na poslovima koje obavlja već godinama. Tek nakon protoka dodatnog roka od tri godine, uz uvjet posebno dobrih rezultata rada, takvom se radniku nudi rad na neodređeno vrijeme.

Zbog rada na određeno vrijeme, niskih plaća i kreditne nesposobnosti, mladi i mlade obitelji nisu u mogućnosti riješiti stambena pitanja. Uz diskriminatorni učinak Zakona o subvencioniranju stambenih kredita, na što smo ukazivali u nekoliko navrata, njegovu su primjenu pratile i sumnje stručnjaka u negativan učinak jer je subvencija stambenih kredita utjecala na ozbiljan porast cijena stanova i najamnina. U takvim okolnostima stanovanje prerasta u važan problem mladih.

Stoga ne čudi da je RH na začelju EU kada je u pitanju napuštanje roditeljskog doma. Financijske mogućnosti mladih vrlo često su nedostatne za kupnju vlastitog stana, kuće ili zemljišta, dok su uvjeti najma pretežito neregulirani i nestabilni. Na ovo pokušavaju odgovoriti i regionalne vlasti pa tako Karlovačka županija podupire stambeno zbrinjavanje mladih na ruralnim područjima, a slične mjere provode i neke druge županije.

Mladi danas odrastaju u okruženju definiranome novim i zahtjevnim okolnostima, koje obilježava snažna i kontinuirana digitalizacija. Pandemija i posljedice razornih potresa ostavile su traga na svima, pa tako i mladima. Eurobarometar o mentalnom zdravlju EK iz lipnja 2023. godine navodi da 60% mladih iz RH u dobi 15-24 godine odgovara da su recentne krize imale utjecaja na njihovo mentalno zdravlje, dok ih 57% navodi da su u posljednjih 12 mjeseci imali emocionalne ili psihosocijalne poteškoće.

Istraživanje Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta u Zagrebu tijekom školske godine 2022./23. na uzorku od 3.261 učenika/ca drugih razreda srednjih škola iz Osijeka, Vinkovaca, Rijeke, Splita, Dubrovnika, Varaždina, Velike Gorice i Zagreba, pokazalo je da ih 21% iskazuje ozbiljne depresivne simptome, 31% simptome anksioznosti, a 17% ozbiljne simptome stresa. Alarmantni su podaci prema kojima se čak 21% namjerno samoranjava i nanosi si bol, isto toliko ih je barem jednom ozbiljno razmišljalo o počinjenju samoubojstva, 14% izradilo je plan samoubojstva, dok ih je 7% pokušalo počiniti samoubojstvo.

Pritom je zabilježen porast razine suicidalnosti u odnosu na prvi krug ovoga istraživanja provedenoga na istome uzorku godinu ranije. Dodatno, 77% ovih učenika/ca konzumira alkohol, 49% se opija, a preko 20% se upustilo u nasilničko ponašanje poput udaranja druge osobe ili prijetnje nasiljem barem jednom tijekom života.

Podaci u području promicanja i zaštite mentalnoga zdravlja mladih govore o nedostatno dostupnoj, sustavnoj podršci. Od svih mladih koji su sudjelovali u istraživanju Eurobarometra za RH samo ih je 9% primilo pomoć psihijatra, 7% psihologa, dok nitko nije naveo da je primio pomoć psihoterapeuta.

Na isto upućuju i rezultati istraživanja provedenoga od strane Foruma za slobodu odgoja u sklopu projekta „Let’s Talk“ – rodno osjetljiv pristup mentalnom zdravlju mladih”, koje je uz fokus grupe mladih obuhvatilo i intervjue sa stručnjakinjama/cima u području mentalnoga zdravlja mladih. Njime su identificirane prepreke poput dugog čekanja termina, koncentracije odgovarajućih ustanova u Zagrebu, nedostatnog financiranja podrške, manjka osoblja i ovisnosti o projektnom financiranju studentskih savjetovališta i udruga koje se bave mentalnim zdravljem.

Konačno, godinama se upozorava i na manjak specijalista dječje i adolescentne psihijatrije, kojih je, prema Provedbenome programu razvoja dječje i adolescentne psihijatrije u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti u RH za razdoblje 2023.-2024. u 2023. godini bilo 49, što nije dostatno za zadovoljavanje postojećih potreba, a neke ih županije niti nemaju.

Potrebe mladih u području mentalnoga zdravlja prepoznate su u strateškim dokumentima poput Strateškoga okvira razvoja mentalnog zdravlja do 2030. godine i provedbenim dokumentima poput ranije spomenutog Provedbenog programa. Ipak, valja primijetiti kako Akcijski programi najavljeni Strateškim okvirom, među kojima su i Akcijski plan za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih, Akcijski plan za područja unaprjeđenja mentalnog zdravlja, prevenciju, rano otkivanje i liječenje mentalnih poremećaja, te Akcijski plan za implementaciju sustava zaštite mentalnog zdravlja u zajednici, još nisu doneseni.

Provedbeni program predviđa uspostavu Neuropsihijatrijske bolnice „Dr. Ivan Barbot“ Popovača kao bolničke ustanove na nacionalnom nivou za prisilni smještaj i liječenje neubrojivih maloljetnih osoba, što pozdravljamo, osobito jer smo navedeni problem i adresirali u Izvješću za 2021. godinu. S druge strane,  unatoč prijedlogu koji je u javnome savjetovanju iznijelo Hrvatsko društvo za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju pri Hrvatskome liječničkome zboru, da se na razini RH u sljedećih pet godina predvidi raspisivanje petnaest do dvadeset specijalizacija iz dječje i adolescentne psihijatrije godišnje, dokument kao ciljnu vrijednost za kraj 2024. godine predviđa dodatnih deset specijalizacija.

Kroz godinu se provodio niz inicijativa važnih za zaštitu mentalnog zdravlja poput uspostave psiholoških timova u Domu zdravlja Zagreb-Istok i Domu zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, provedba programa PoMoZi Da među odgojno-obrazovnim radnicama/cima, pokretanje programa probira/ranog otkrivanja rizika za mentalno zdravlje školske djece, kao i pokretanje edukacija stručnjaka iz područja zaštite mentalnog zdravlja i školske medicine o jačanju roditeljskih kompetencija u zaštiti mentalnog zdravlja djece, što pozdravljamo.

Iako na nacionalnoj razini ne postoji program Zdravstvenog odgoja u školama, na lokalnoj razini ga je uveo Grad Rijeka kao izvannastavnu aktivnost, koja obuhvaća i mentalno zdravlje/emocionalnu i socijalnu dobrobit djece i mladih, te prevenciju ovisnosti i rizičnih ponašanja.

Vezano uz političku participaciju, istraživanja pokazuju da svega 12% mladih u RH iskazuje interes za politiku. Prema analizi Mreže mladih, mlade osobe u dobi od 16 do 30 godina generalno su vrlo slabo zainteresirane za politiku na svim razinama. Čak i kada imaju priliku, mladi ne iskazuju pretjeranu spremnost sudjelovanja na političkim pozicijama moći, a najmanje su zainteresirani za ministarske i gradonačelničke pozicije.

Najviše spremnosti pokazuju za rad u savjetima za mlade (27,5%) ili Savjetu za mlade Vlade RH (26,3%). Kako bi ojačali političku participaciju mladih posebno je važno jačanje građanskoga odgoja i obrazovanja (koje uključuje i odgoj i obrazovanje o ljudskim pravima i jednakosti) na svim razinama obrazovnoga sustava te pružanje ovoga vida obrazovanja i edukacije i onim mladima koji (više) nisu u obrazovnome sustavu.

Građanski odgoj i obrazovanje se provodi kao međupredmetna tema od nastavne 2019./2020. godine. Istovremeno gotovo petnaest ga je JLP(R)S uvelo u škole na svome području kao izvannastavnu aktivnost, dok neke financiraju aktivnosti škola koje potpadaju pod ovu domenu, što je pozitivno. Pa ipak, kako smo pisali i u Izvješću za 2022. godinu, istraživanja pokazuju nisku razinu političkoga znanja, participacije i povjerenja mladih u institucije.

Potvrđuje to i analiza „Mladi, mediji i demokracija“ koja ukazuje da je interes mladih za politiku umjeren do nikakav, uz trend pada u posljednjih 25 godina, a u padu je i političko znanje mladih. Potonje pokazuju i rezultati državne mature na ljetnome roku 2023. godine, jer prema pisanju medija čak trećina maturanata/ica nije položila ispit iz predmeta Politika i gospodarstvo, pri čemu su najviše poteškoća imale/i s nedostatnim poznavanjem političkih procesa. Pozitivno je što natpolovična većina mladih podržava ideju demokracije, no istovremeno manje od trećine smatra da se ljudima općenito može vjerovati, izrazito je nisko povjerenje u službene institucije države te su nezadovoljni funkcioniranjem demokracije u praksi.

Istovremeno, natpolovična većina mladih uključenih u istraživanje MMH smatra da njihovi interesi nisu dovoljno zastupljeni u političkom životu Hrvatske, a važno  je što pripadnice/i starijih dobnih skupina među njima pokazuju više razine političke informiranosti i spremnosti na sudjelovanje. To upućuje na nužnost jačanja kvalitete provedbe GOO u osnovnim i srednjim školama.

Ispitivanja iskustava nastavnica/ka s provedbom GOO također pokazuju da je model nužno unaprijediti. Tako rezultati drugoga kvalitativnog istraživanja koje su 2022. godine proveli Marko Kovačić, Nikola Baketa i Mario Bajkuša ukazuju na nesustavnost provedbe ovih sadržaja, različitu motiviranost učitelja i ovisnost o potpori ravnatelja, kao i podređenost GOO-a pojedinačnim predmetima koje navedeni učitelji/ce podučavaju, čime pokazuju podudarnost s rezultatima prvog istraživanja koje su isti autori proveli 2017. godine. Zaključak je istraživanja da, uz određene pozitivne elemente postojećega modela, u praksi ipak prevladavaju nedostaci.

I UN-ov Odbor za suzbijanje rasne diskriminacije uputio je RH u listopadu 2023. preporuku da provedbu postojećega modela GOO evaluira te obrazovanje o ovim sadržajima učini dostupnim na svim razinama obrazovanja. Stoga Ministarstvu znanosti  i obrazovanja preporučujemo provedbu evalucije trenutnog modela te uvođenje GOO, koje će uključivati sadržaje vezane za promicanje i zaštitu ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije, kao zasebnog i obveznog predmet u osnovne i srednje škole.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu:

Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja, Pravo na rad, Diskriminacija pri zapošljavanju i na radu, Diskriminacija temeljem rasnog ili etničkog podrijetla, Socijalna skrb: Siromaštvo i ljudska prava i Pravo na adekvatno stanovanje.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.