Kako bi se naglasio značaj obrazovanja za razvoj cjelokupnog društva, poštivanje ljudskih prava i borbu protiv, između ostalog, siromaštva i nejednakosti, 24. siječnja obilježava se Međunarodni dan obrazovanja, kojeg su Ujedinjeni narodi utemeljili 2018. godine.

Pravo na obrazovanje navedeno je i u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima UN-a i Međunarodnom paktu o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. U Agendi održivog razvoja do 2030., upravo je obrazovanje prepoznato kao ključno za uspjeh svih u njoj navedenih 17 ciljeva održivog razvoja. Štoviše, cilj održivog razvoja broj 4, posebno teži osiguravanju uključivog, pravednog i kvalitetnog obrazovanja i promicanju mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve do 2030. godine.

Važnost obrazovanje za napredak društva prepoznaju i nacionalni strateški dokumenti poput Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. te Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja do 2027. godine.

Zato je iznimno važno da je obrazovanje, i to počevši od onog najranijeg pa do cjeloživotnog, dostupno svima. Nažalost, u Hrvatskoj još uvijek postoje obrazovne nejednakosti, i to na svim razinama, pa tako mladi iz socijalno depriviranih obitelji, oni koji žive u udaljenijim ruralnim sredinama ili na otocima, kao i pripadnici nekih manjina, primjerice romske, imaju otežan pristup obrazovanju u kojem ostvaruju i slabije rezultate, što dugoročno utječe i na njihov položaj u društvu.

Poseban problem predstavlja segregacija romske djece u osnovnoškolskom obrazovanju, pogotovo u Međimurju. Pučka pravobraniteljica Vladi RH je preporučila da što prije pristupi rješavanju problema segregacije romske djece u obrazovanju, odnosno da se hitno pristupi izradi plana desegregacije u obrazovanju koji će se početi provoditi u svim školama u kojima postoje segregirani razredi.

U kontekstu obrazovanja važno je promicati i cjeloživotno obrazovanje. Prema podacima iz Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja usvojenog u ožujku 2023. godine, Hrvatska ima jednu od najnižih stopa sudjelovanja u programima obrazovanja odraslih u EU, posebice među niskokvalificiranim, starijim, ruralnim i dugotrajno nezaposlenim stanovništvom, a podzastupljene su i osobe s invaliditetom i pripadnici romske nacionalne manjine.

Značajan preduvjet društvenog razvoja je i sustavno obrazovanje o ljudskim pravima i jednakosti na svim obrazovnim razinama. Iako se građanski odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj već nekoliko godina provodi kao međupredmetna tema, pravobraniteljica je preporučila evaluaciju postojećeg modela te uvođenje obrazovanja za ljudska prava koje bi uključivalo sadržaje vezane za promicanje i zaštitu ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije, kao zasebnog i obveznog predmet u osnovne i srednje škole, što je i preporuka UN-ovog Odbora za suzbijanje rasne diskriminacije Republici Hrvatskoj.

Ono bi svakako doprinijelo i većoj svijesti građana o ljudskim pravima, boljem poznavanju svojih vlastitih, ali i prava ostalih članova društva, njihovoj većoj spremnosti aktivnog zauzimanja za njih, kao i smanjenju stereotipa i predrasuda, a time i uspješnijoj borbi protiv diskriminacije, govora mržnje, zločina iz mržnje i drugih oblika netrpeljivosti.

Više o ovoj temi možete saznati u Izvješću pučke pravobraniteljice.