Danas se diljem svijeta obilježava Međunarodni dan ljudskih prava, a ove godine posvećen je 70. obljetnici usvajanja Opće deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda. Riječ je o dokumentu koji predstavlja civilizacijski iskorak, jer su njime brojne države, okupljene u UN, odlučile spriječiti ponavljanje strahota Drugog svjetskog rata, koji je pokazao što je čovjek spreman učiniti čovjeku.

Prema Općoj deklaraciji, ljudska prava temelj su slobode i pravde u svijetu, kao i put prema slobodi od straha i od neimaštine. Naime, upravo je siromaštvo veliki neprijatelj ljudskih prava i partner diskriminaciji, jer često znači život u potpuno neadekvatnim uvjetima, društvenoj izolaciji, a može imati brojne posljedice na zdravlje, obrazovanje ili pristup tržištu rada, kao i dovesti do beskućništva. Prema zadnjim podacima, u Hrvatskoj je 20 posto građana u riziku od siromaštva, a u toj situaciji je i više od 28 posto starijih osoba.

Također, više od 7 posto građana ne može priuštiti adekvatno grijanje u ovim, najhladnijim mjesecima. Nažalost, prijedlog pučke pravobraniteljice Lore Vidović da se smanji PDV na drva za ogrjev, toplinsku energiju i plin, kao što je to slučaj s električnom energijom, nije uvažen, uz obrazloženje kako bi se time stvorio dodatan negativan utjecaj na prihode državnog proračuna. Ovakve odluke ne ohrabruju jer je stav države prema ljudskim pravima vidljiv, između ostalog, i u raspodjeli sredstava za najpotrebitije. Hrvatska se u Ustavu odredila kao socijalna država, a ratifikacijom Pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima 1991., obvezala se, između ostalog, i na zaštitu prava na pravedne i povoljne radne uvjete, prava na socijalnu sigurnost i prava na uživanje najvišeg mogućeg standarda tjelesnog i duševnog zdravlja. Međutim, iako je to trebala učiniti još 2006., Hrvatska još uvijek Odboru za gospodarska, socijalna i kulturna prava UN-a nije dostavila Drugo periodično izvješće o provedbi obveza iz ovog Pakta.

Također, iako je gospodarstvo u porastu, rastu i pokazatelji siromaštva, i puno je prostora za jačanje socijalne sigurnosti građana. Tako je, između ostalog, potrebno povećati iznose naknada i dostupnost socijalnih usluga u svim dijelovima zemlje, a velika je odgovornost i na gradovima i općinama, koji ne ispunjavaju uvijek zakonske obveze, pa tako, primjerice, ne isplaćuju svi troškove stanovanja.

Zabrinjava i što građani često nisu upoznati sa svojim pravima i ne znaju kome se obratiti, a kada i znaju, na to se ne odlučuju jer nemaju snage ni volje, ne vjeruju da će time išta dobro postići, boje se troškova ili nečije osvete. No, potrebno je podsjetiti kako je društvo snažno onoliko koliko su snažni njegovi najranjiviji članovi, a upravo nas Opća deklaracija ohrabruje ne samo da tražimo zaštitu vlastitih ljudskih prava, već i podižemo glas za prava drugih, čak i ako se međusobno ne razumijemo i ne slažemo. Jer kada su ljudska prava ugrožena jednoj osobi, ugrožena su svima.

Međunarodni dan ljudskih prava pravobraniteljica će ove godine obilježiti u Rijeci, Osijeku i Splitu, organiziranjem rasprava o načinima jačanja zaštite radnika, osoba lišenih slobode te sustava besplatne pravne pomoći. Ove teme bit će među onima o kojima će pravobraniteljica izvijestiti Hrvatski sabor i javnost u Izvješću za 2018. godinu do kraja ožujka, a koji je već u pripremi.

Osijek – dnevni red – Bez slobode, ali ne i ljudskih prava
Rijeka – dnevni red – Kako protiv diskriminacije u području rada
Split- dnevni red – Problemi besplatne pravne pomoći