Diljem svijeta obilježava se Međunarodni dan ljudskih prava, u spomen na 10. prosinac 1948., kada je Opća skupština Ujedinjenih Naroda usvojila Opću deklaraciju o ljudskim pravima čime je postavljen temelj sustava zaštite ljudskih prava kakav danas poznajemo.
Ove godine fokus je stavljen na jednakost i članak 1. Opće deklaracije: „Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima.“ Tema je „Smanjenje nejednakosti i promicanje ljudskih prava”, a dan se obilježava pod sloganom “Svi ljudi, svi jednaki”.
Time se poručuje kako su društva koja štite i promiču ljudska prava svih, ne zaboravljajući najranjivije, otpornija i bolje pripremljena za prevladavanje neočekivanih kriza, poput ove pandemije s kojom se Hrvatska, i cijeli svijet, suočava posljednje dvije godine.
Pandemija je dodatno naglasila postojeće nejednakosti: ranjiviji su postali još ranjiviji, siromašni još siromašniji, isključeni još isključeniji. U pitanje su došla različita prava i slobode, ponajviše pravo na zdravlje i dostupnost zdravstvene zaštite, sloboda kretanja i okupljanja, pravo na rad, privatnost i socijalnu sigurnost. Pokazala se i kolika je važnost informiranja u krizama, kao i povjerenja u institucije koje se gradi u godinama prije kriza. Trenutno smo pak suočeni i s novim podjelama i raspravama o tome što je sloboda i što je diskriminacija.
Istovremeno, Hrvatsku su pogodila i dva snažna potresa, ostavljajući značajan broj ljudi bez doma, kojima je ujedno potrebno osigurati dostojanstven život, uz pristup pravima kao što su zdravstvena zaštita, pravna pomoć i socijalne usluge.
Zato je ovaj dan prava prilika za novo podsjećanje na važnost ljudskih prava, koja moraju biti ostvarena kroz javne politike i zakone koji se usvajaju u suradnji sa svim ključnim dionicima, a u interesu građana. Važno je osvijestiti da smo svi povezani, a da je društvo snažno samo i upravo onoliko koliko su to njegovi najranjiviji članovi, pa je solidarnost ključna, pogotovo u vremenima kriza.
Posebnu odgovornost ima država, njene institucije, donositelji odluka, zbog odluka koje donose, ali i poruka koje šalju.
Ljudska prava trebamo štititi svatko prema svojoj ulozi – pojedine grane vlasti, neovisne institucije, organizacije civilnog društva, mediji, građani. Broj pritužbi koje nama građani šalju i ove je godine u porastu, što pokazuje brojnost problema s kojima su suočeni, ali i da su spremniji zauzeti se za svoja prava. Zato je i Međunarodni dan ljudskih prilika za daljnje ohrabrivanje u tome i dodatno podizanje svijesti o važnosti ljudskih prava za sve.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije