Na inicijativu UN-a, 17. listopada obilježava se kao Međunarodni dan borbe protiv siromaštva. Osobe koje žive s iznimno niskim primanjima, nedovoljnima za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, često su izložene diskriminaciji, uključujući i na osnovu njihovog imovnog statusa.

Siromaštvo i diskriminacija su usko povezani, jer slabije imovno stanje povećava rizik od diskriminacije u svim područjima života. Nažalost, osobe koje žive u siromaštvu, ali i one koji su s njima u kontaktu na radnom mjestu, poput socijalnih radnika, službenika u zavodima za zapošljavanje i drugih, često nemaju informacija o tome što diskriminacija jest, kako je prepoznati i kako se zaštititi.

Zato problem diskriminacije, uključujući i na osnovu imovnog stanja, ostaje u velikoj mjeri neprepoznat i neprijavljen. Kako bismo to mijenjali, o diskriminaciji na osnovu imovnog stanja izvještavamo Hrvatski sabor u godišnjim izvješćima, u kojima dajemo i preporuke nadležnim tijelima. Primjer je preporuka Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, da nastavi s edukacijom na tržištu rada, naročito poslodavaca, o diskriminaciji temeljem imovnog stanja u postupcima zapošljavanja.

 

Kako prepoznati diskriminaciju na osnovu imovnog stanja?

Zakon o suzbijanju diskriminacije kaže da je diskriminacija postupanje kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji, ako je to postupanje uvjetovano jednom ili više diskriminacijskih osnova navedenih u Zakonu, odnosno kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa stavlja osobe u nepovoljniji položaj zbog neke od diskriminacijskih osnova (osim ako se može opravdati sukladno zakonu).

Pri tom, Zakon navodi popis osnova po kojima netko može biti diskriminiran, kao i brojna životna područja u kojima je diskriminacija osobito zabranjena.

Među tim osnovama je i imovno stanje, što znači da nitko zbog njega ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji.

Neki od životnih primjera iz našeg rada uključuju:

  • Automobil kao uvjet za zapošljavanje – tim uvjetom su u nepovoljni položaj na osnovu imovnog stanja stavljeni kandidati koji nemaju automobil, jer ih onemogućava u dobivanju ovog posla, dok se dio kvalificiranih kandidata zbog toga vjerojatno i nije prijavio. To se dogodilo i anonimnom pritužitelju koji nam se obratio, nakon čega smo agenciji preporučili da ukloni ovaj diskriminatorni uvjet i da ubuduće posebnu pažnju posveti formiranju poslovne politike kojom kandidati za posao neće biti stavljeni u nejednak položaj temeljem bilo koje osnove diskriminacije

 

  • Sumnja u diskriminaciju ovršenih: za zaštićene račune treba izdavati bankovne kartice – vlasnici zaštićenih računa često su nam se obraćali navodeći kako su radi podizanja sredstava isključivo u poslovnici banke dovedeni u nepovoljniji položaj. Radilo se o starijim građanima i onima ugroženog zdravlja, kao i onima koji žive u mjestima u kojima nema poslovnica, pogotovo kada su epidemiološke mjere uključivale i zabranu napuštanja prebivališta i stalnog boravka. O potrebi izdavanja bankovnih kartica za zaštićene račune upozoravali smo od 2015., kada smo svim poslovnim bankama preporučili da što prije uvedu mogućnost izrade bankovnih kartica za zaštićene račune kako bi ovršenici mogli sredstvima raspolagati putem bankomata. Preporuka je tada djelomično usvojena, no i dalje dio banaka nije uveo takve kartice. Tijekom epidemije bolesti COVID-19, kada je bilo važno smanjiti kontakte između ljudi, obratili smo se HNB-u kao središnjoj bankarskoj instituciji te ponovili preporuku. Prema posljednjim informacijama koje imamo, 17 od 20 banaka u Hrvatskoj omogućilo je klijentima raspolaganje sredstvima sa zaštićenih računa izdavanjem kartica.

 

  • Moguća diskriminacija roditelja slabijeg imovnog stanja kod sahrane mrtvorođenog djeteta – pritužiteljica je rodila izvan mjesta prebivališta i morala je organizirati prijevoz posmrtnih ostataka do mjesta sahrane, no HZZO joj nije priznao pravo na naknadu troškova. Obratila nam se jer je htjela svojim primjerom pokušati pomoći drugim roditeljima u sličnim situacijama. Ministarstvu zdravstva i HZZO-u preporučili smo da izmjenom relevantnih propisa, i u praksi, osiguranjem sredstava u Državnom proračunu, riješe ovaj problem i otklone mogućnost diskriminacije temeljem imovnog stanja, odnosno roditeljima u ovim izuzetno teškim životnim okolnostima osiguraju naknadu stvarnih troškova prijevoza posmrtnih ostataka do mjesta sahrane djeteta.

 

Kome se obratiti u slučaju diskriminacije?

Svatko tko misli da je diskriminiran na osnovu imovnog stanja ili drugih osnova iz Zakona o suzbijanju diskriminacije, ima više mogućnosti:

  • pritužbom se obratiti nama (Ured pučke pravobraniteljice – upute)
  • pritužbom se obratiti posebnim pravobraniteljicama, ako je riječ o njihovoj nadležnosti:
    • Pravobraniteljici za djecu (upute)
    • Pravobraniteljici za osobe s invaliditetom (upute)
    • Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova (upute)
  • potražiti besplatnu pravnu pomoć
  • savjetovati se s odvjetnikom prema svom izboru
  • obratiti se sudu.

Pri tom, samo sud može odlučiti je li netko uistinu diskriminiran, kao i kazniti one koji krše Zakon o suzbijanju diskriminacije. S druge strane, pučka pravobraniteljica može nakon utvrđene sumnje u diskriminaciju davati upozorenja, preporuke i prijedloge, a o pojavama diskriminacije redovito izvještava Hrvatski sabor i informira javnost.

Više o problemu diskriminacije na različitim osnovama i u brojnim područjima možete doznati u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021., dok primjere iz prakse možete pronaći ovdje.

Naš vodič za prepoznavanje diskriminacije preuzmite ovdje.

Više o utjecaju siromaštva na ljudska prava i jednakost doznajte ovdje.