Na inicijativu UN-a, 17. listopada obilježava se Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti.

Dok siromaštvo podrazumijeva nedostatak materijalnih ili novčanih sredstava, socijalna isključenost ima šire značenje – osim ekonomske, uključuje i socijalnu, kulturnu, političku i druge dimenzije. Smanjenje siromaštva odnosno rizika od siromaštva i socijalne isključenosti svakako treba biti jedan od prioriteta socijalne politike, pogotovo u razdoblju visoke inflacije i snažnih poskupljenja kojima su građani izloženi u svim područjima života.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), stopa rizika od siromaštva u 2022. godini u našoj je zemlji iznosila 18 posto, dok je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bila svaka peta osoba (19,9%), iako su obje stope niže nego godinu ranije, kada je rizik od siromaštva bio 19,2%, a postotak osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti 20,9%.

Konkretno, u 2022. svaka 14. osoba (7%) živjela je u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, svaka 6. (15,7%) u onima koja su u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih teškoća kasnila s plaćanjem obveza, a gotovo svaka druga (44,8%) u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava (iznos od 392 eura ili 2 950 kuna).

Isto tako, svaka 4. osoba (26,6%) teško je ili vrlo teško spajala kraj s krajem, a gotovo svaka druga (42,7%) s tim je imala malih poteškoća, što je, ukupno gledajući, više od dvije trećine građana naše zemlje.

Pritom su najugroženije bile osobe starije od 65, i to svaka treća (32,4% u riziku od siromaštva, a 33,5% u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti), a posebno je zabrinjavajuća činjenica da se jedino za tu dobnu skupinu, u odnosu na godinu prije, stope i rizika od siromaštva i socijalne isključenosti nisu smanjivale, već su, nažalost, ostale iste (stopa rizika od siromaštva iznosila je 32, 4% u 2021. i 2022.) ili čak i porasle  (rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti, 2021. 33,3%, 2022. 33,5%).

Nažalost, najsiromašniji građani i dalje ne primaju dovoljnu podršku – novčane naknade za najsiromašnije su nedovoljne, socijalne usluge nedostupne, a zaposlenici koji bi im trebali pružati podršku su preopterećeni. Isto tako, broj primatelja zajamčene minimalne naknade (ZMN) je u velikom padu – od 2018. do 2022. njihov broj je pao s 39. 000 na 28.000, a jedna od preporuka pučke pravobraniteljice bila je i da se napravi analiza razloga pada, no ona još uvijek nije provedena.

S druge strane, Zakon o socijalnoj skrbi (ZSS) iz veljače 2022. donio je pozitivne promjene za najsiromašnije osobe, i to kroz povećanje omjera za izračun ZMN-a, kao i povećanje same osnovice sa 106 eura (800 kn) na 133 eura (1000 kn), no još uvijek se radi o premalom iznosu za osiguravanje dostojanstvenog života. Da bi se to postiglo ZMN bi trebao biti vezan uz prag rizika od siromaštva ili minimalnu plaću te u obzir uzeti stopu inflacije primjenjivu na siromašna kućanstva.

Uz to, zbog propusta prilikom donošenja tog ZSS-a, kako centri nisu mogli „fizički“ pokrenuti postupke na isti dan, nekima je ranije, a nekima kasnije priznata uvećana ZMN.

Stoga je pučka pravobraniteljica u sklopu posljednjih zakonskih izmjena tijekom ljeta ove godine nadležnom ministarstvu ponovno preporučila da se svim korisnicima ZMN-a po starom Zakonu o socijalnoj skrbi koji i dalje ispunjavaju uvjete, ova naknada prizna od dana stupanja na snagu Zakona o socijalnoj skrbi kojim je došlo i do povećanja same naknade, odnosno 17. veljače 2022.

Nažalost, ljudi koji žive u siromaštvu osim sa socijalnoj isključenošću susreću se i sa  stigmatizacijom i diskriminacijom temeljem imovnog stanja, a rezultat je ograničeni pristup, primjerice, socijalnim i zdravstvenim uslugama, obrazovanju, zapošljavanju i stanovanju. Ostvarivanje socijalnih i ekonomskih prava uvelike ovisi i o zaštiti od diskriminacije te je u tom kontekstu osobito važno osvještavanje i učinkovita zaštita od diskriminacije temeljem imovnog stanja odnosno socio-ekonomskog položaja.

Više o siromaštvu, diskriminaciji temeljem imovnog stanja i utjecaju na ljudska prava, kao i koje su preporuke pučke pravobraniteljice za njihovu bolju zaštitu možete saznati u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022.