FOTO: UN
Od 1992. godine, kada je Opća skupština Ujedinjenih naroda odlučila da će se 17. listopada promicati potreba za smanjenjem siromaštva u svim zemljama, taj se dan obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Tema ovogodišnjeg dana usmjerena je prema zajedničkom djelovanju s ciljem okončanja siromaštva među djecom, njihovim obiteljima i zajednicama u kojima žive, a u spomen na 30. godišnjicu usvajanja Konvencije o pravima djeteta.
Siromaštvo se uglavnom definira kao oskudica materijalnih ili novčanih sredstava, dok socijalna isključenost ima šire značenje, a osim ekonomske, uključuje i socijalnu, kulturnu, političku i druge dimenzije, što znači da bi javne politike protiv isključenosti svakako trebale pretpostavljati i bolji pristup institucijama i drugim mehanizmima socijalne integracije.
Isto tako, kada se govori o ovoj temi, važno je istaknuti i da stopa rizika od siromaštva pokazuje postotak osoba koje imaju raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva, koji je u 2018. za jednočlano kućanstvo iznosio 2.485 kuna, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina, 5.218 kuna mjesečno. Prema podacima DZS-a za 2018., stopa rizika od siromaštva iznosila je 19,3 posto, 0,7 posto manje nego 2017., no u riziku od siromaštva i dalje je čak 796.028 građana. S druge strane, u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo je 24,8 posto građana, što je smanjenje od 1,6 posto u odnosu na godinu prije, no to je i dalje preko milijun osoba. Iako podaci posljednjih šest godina ohrabruju i pokazuju redovito smanjenje (npr. 29,9 posto u 2013., a 27,9 posto u 2016.), Hrvatska po tom pitanju i dalje ostaje iznad EU prosjeka koji iznosi 22,5 posto.
Jednoroditeljske obitelji, pritom, i dalje bilježe posebno visoku stopu rizika od siromaštva, 36,7 posto, kao i 44,4 posto osoba koje žive same, a ona osobito zabrinjava u odnosu na samce starije od 65 godina i iznosi čak 48,1 posto, što je u odnosu na prethodnu godinu čak i povećanje od 0,3 posto.
Prema UNICEF-ovom istraživanju o siromaštvu i materijalnoj dobrobiti predškolske djece u Hrvatskoj provedenom prije nekoliko godina, u 2012. je čak 20 posto djece, odnosno njih 60 tisuća živjelo ispod praga siromaštva. I podaci DZS-a za prošlu godinu pokazuju da 23,7 posto djece u dobi od 0 do 17 godina u našoj zemlji živi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, a najugroženiji su dječaci od 12 do 17 godina gdje ta stopa iznosi 27,2 posto.
Ovi podaci nedvosmisleno pokazuju kako su upravo ove skupine građana posebno ranjive te kako je mjere i aktivnosti potrebno pažljivo usmjeravati upravo prema jednoroditeljskim obiteljima i onima s više djece, kao i osobama starije životne dobi, kako bi se u odnosu na njih siromaštvo smanjilo, a što se posebno naglašava i ovogodišnjim obilježavanjem.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije