Zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja i savjetnica pučke pravobraniteljice Maja Hasanbašić sudjelovale su na regionalnoj konferenciji posvećenoj ulozi ombudsmanskih i nacionalnih institucija za ljudska prava u zaštiti prava na čist, zdrav i održiv okoliš. Događanje se od 19. do 21. studenog 2024. održalo u Skopju, u organizaciji ombudsmanske institucije Sjeverne Makedonije, u suradnji s Programom UN-a za razvoj (UNDP), Uredom visokog povjerenika za ljudska prava (OHCHR) i Globalnim savezom nacionalnih institucija za ljudska prava (GANHRI).
Zamjenica Kesonja je na konferenciji predstavila mandate i aktivnosti institucije pučke pravobraniteljice, istaknuvši da još od 2013. godine prati ostvarivanje ustavnog prava na zdrav život i zdrav okoliš u Hrvatskoj, kao i ostvarivanje prava na zdrav, čist i održiv okoliš kojeg je Opća skupština UN-a 2022. godine priznala kao novo univerzalno ljudsko pravo.
Upravo je višegodišnje iskustvo institucije pučke pravobraniteljice u ovom području, kao jedne od prvih nacionalnih institucija za zaštitu ljudskih prava u Europi koja se bavila radom vezanim uz klimatske promjene i zaštitu okoliša, gdje je i prepoznata kao primjer dobre prakse, izazvalo velik interes sudionika konferencije.
Govoreći o aktivnostima institucije, zamjenica Kesonja ukazala je da temeljem svojih zakonskih ovlasti pučka pravobraniteljica zaprima pritužbe građana i otvara predmete na vlastitu inicijativu koji se, primjerice, odnose na onečišćenje okoliša i prirode, odnosno zraka, vode, tla i mora, zatim na nepropisno gospodarenje otpadom te zaštitu od prekomjerne razine buke, svjetlosnog onečišćenja i neionizirajućeg zračenja baznih stanica mobilnih operatera, ali i na područje zdravstvene ekologije, odnosno utjecaja zagađenja okoliša na ljudsko zdravlje.
Zamjenica Kesonja naglasila je i terenske obilaske koje institucija provodi, prije svega na lokacijama centara za zbrinjavanje otpada, „crnih točki“, nelegalnih odlagališta, kao i ostalih lokacija na kojima uslijed onečišćenja okoliša i prirode dolazi do ugroze ili povrede prava na zdrav život i zdrav okoliš. Uz to, institucija sudjeluje u javnim raspravama tijekom zakonodavnih aktivnosti, kao i radu parlamentarnih odbora koji se bave područjem zaštite okoliša i prirode te surađuje s brojnim domaćim i međunarodnim dionicima, uključujući okolišne udruge, akademsku zajednicu, državna i javna tijela te ostale dionike.
Ključan alat pritom su preporuke koje pučka pravobraniteljica u redovnim godišnjim izvješćima, ali i posebnim izvješćima, poput onog vezanog za pravo na zdrav život i klimatske promjene u RH u kontekstu globalnog pokreta za klimu i pandemije COVID-a 19 iz 2020. godine te onog vezano za katastrofalne poplave u istočnoj Slavoniji iz 2014. godine, daje nadležnim institucijama, sve u cilju otklanjanja pojedinačnih i sustavnih poteškoća u očuvanju ovog ljudskog prava.
Na kraju izlaganja zamjenica Kesonja istaknula je i utjecaj klimatskih promjena na ranjive skupine poput socijalno ugroženih osoba, osoba narušenog zdravstvenog stanja, osoba starije životne dob, djece i drugih koji su u većoj mjeri izloženi njihovim negativnim posljedicama.
Više o pravu na čist, zdrav i održiv okoliš možete saznati u Izvješću pučke pravobraniteljice.
Novosti
- Rješenja o prijmu u državnu službu
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?