* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2023. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji.

Ljudski potencijali i organizacija rada

Na dan 31. prosinca 2022. godine, u Uredu pučke pravobraniteljice bilo je zaposleno 58 državnih službenika i jedan namještenik, od kojih su 49 službenika i jedan namještenik bili zaposleni u sjedištu institucije u Zagrebu, po tri službenika u područnim uredima u Splitu i Osijeku, a dva službenika u područnom uredu u Rijeci. Svi državni službenici i namještenik zaposleni su na neodređeno vrijeme, dok je jedna službenica bila zaposlena na određeno vrijeme. U odnosu na stručnu spremu, 50 službenika ima visoku stručnu spremu, šest službenika ima višu stručnu spremu te dva službenika i jedan namještenik imaju srednju stručnu spremu.

U Izvješću za 2020. upućena je  preporuka Vladi RH i MPUGDI-u, koju smo zbog neispunjenja ponovili u Izvješću za 2021. godinu, a odnosila se na osiguravanje adekvatnog zamjenskog prostora za rad institucije,  s obzirom da je prostor na adresi sjedišta u Zagrebu, Trg hrvatskih velikana, teško oštećen u potresu 2020. godine. U 2022. godini provedena je navedena preporuka te je osiguran dodatni prostor za rad institucije u privremenom prostoru u Savskoj ulici u Zagrebu.

Uredom pučke pravobraniteljice u 2022. godini upravljali su pučka pravobraniteljica, dvije zamjenice i jedan zamjenik, koji upravljaju sa šest Službi ureda, u kojima rade savjetnici koji nisu rukovodeći državni službenici, već su u međusobnom horizontalnom odnosu.

Pri tome, Zakon o pučkom pravobranitelju propisuje tri zamjenika kao minimalni broj. No, protekom vremena i opredjeljenjem države, instituciji su dodjeljivani novi mandati, konkretno, četiri nova mandata.

Dok je institucija imala samo jedan (ombudsmanski) mandat, pučki pravobranitelj je također imao tri zamjenika. Danas ima čak pet mandata: ombudsmanski, nacionalne institucije za zaštitu ljudskih prava, središnjeg tijela za suzbijanje diskriminacije, institucije koja obavlja poslove Nacionalnog preventivnog mehanizma za sprječavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, te tijela nadležnog za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, koje ujedno prati primjenu zaštite prijavitelja nepravilnosti.

Međunarodni standardi za rad neovisnih institucija navode važnost osiguranja uvjeta za njihov rad od strane države, uključujući dovoljna sredstva i ljudske resurse da bi ove institucije mogle obavljati sve svoje zadaće. U slučaju povećanja mandata institucije, standardi posebno ukazuju na potrebu osiguranja dodatnih sredstava i resursa. Tako, Načela za zaštitu i promicanju institucije ombudsmana Venecijanske komisije VE navode kako institucija mora imati dovoljno zaposlenika i odgovarajuću fleksibilnost u svojoj strukturi. Rezolucija Opće skupštine UN-a o nacionalnim institucijama za ljudska prava, Rezolucija Opće skupštine UN-a o ulozi ombudsmana, Preporuka ECRI-a VE o uspostavi i uvjetima za rad tijela za jednakost kao i Preporuka Odbora ministara VE o razvoju i jačanju učinkovitih, pluralističnih i neovisnih nacionalnih institucija za ljudska prava također prepoznaju osiguravanje odgovarajućih uvjeta kao ključnu pretpostavku za učinkovit rad ovih institucija. Povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe također u kontekstu osiguravanja uvjeta za djelovanje nezavisnih institucija za ljudska prava, kontinuirano ističe kako je pri širenju mandata institucije, nužno osigurati dovoljno resursa kako bi ih mogla obnašati, što uključujuće i broj osoba na vodećim pozicijama.

U odnosu na instituciju pučke pravobraniteljice Pododbor za akreditaciju nacionalnih institucija za ljudska prava GANHRI-a je u zadnjem krugu akreditacije 2019. godine dao preporuku vezanu uz proširenje mandata pučke pravobraniteljice kao tijela za zaštitu prijavitelja nepravilnosti/nadležnog tijela za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti. Iako je institucija kadrovski ojačana novim državnim službenicima za potrebe ovog mandata, to nije učinjeno u pogledu zamjenika.

Stoga, učinkovito i pravovremeno postupanje u svim navedenim mandatima predmnijeva osiguranje stručnih i upravljačkih kapaciteta instituciji pa bi ju s obzirom na današnje mandate i ovlasti trebalo ojačati za još jednog zamjenika.

 

Proračun Ureda pučkog pravobranitelja

Proračun za 2022. godinu iznosio je 16.215.780 kuna, a izvršen je u iznosu od 15.379.872 kuna, što je 94,84% planiranog, pri čemu su rashodi za zaposlene izvršeni 98,69%, materijalni rashodi 83,24%, a rashodi za nabavu nefinancijske imovine 99,71% od planiranog proračuna. U odnosu na 2021. godinu bio je veći za 10,87%, a povećanje se najvećim dijelom odnosilo na rashode za zaposlene uvjetovane povećanjem plaća i drugih prava prema Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike te zapošljavanja zbog primjene Zakona o prijaviteljima nepravilnosti, a povećani su bili i rashodi za režijske troškove.