Dvije godine nakon što je #MeToo pokret u javnost iznio brojne priče žena koje su doživjele razne oblike spolnog uznemiravanja na radnom mjestu i izvan njega, krajnje je vrijeme da se svijest o tome pretoči u pravne akte i cjelovite nacionalne i europske politike zaštite prava i integriteta žena, zaključili su sudionici okruglog stola i konferencije „Two years after #MeToo, what next? Equality bodies combatting sexual harassment @ work“. Događaj je održan u Bruxellesu 23. i 24. listopada 2019. u organizaciji Europske mreže tijela za jednakost (Equinet) i UN-ovog regionalnog ureda za ljudska prava, a hrvatske pravobraniteljske institucije na konferenciji su predstavljali Darijo Jurišić, zamjenik pravobraniteljice za osobe s invaliditetom te Tena Šimonović Einwalter, zamjenica pučke pravobraniteljice koja je ujedno i svojim izlaganjem zaključila događaj kao ponovno izabrana čelnica izvršnog odbora Equineta.
Prvi dan obilježio je okrugli stol na kojem su svoje viđenje Europe nakon #MeToo pokreta dali Jeane Ponte, začetnica #MeTooEP pokreta, Dagmar Schumaher, direktor UN-ovog ureda za žene u Bruxellesu, Joanna Maycock, glavna tajnica Europskog ženskog lobija, Chidi King, direktorica odjela za jednakost Međunarodne konfederacije sindikata, Anaida Dibra, predsjednica udruge „Professional Women International“ te Angela Marcos Figueruelo iz ureda europske pravobraniteljice.
Iako je u posljednje dvije godine podignuta svijest o spolnom uznemiravanju na radnom mjestu, potrebno je poduzeti konkretne korake prema prevenciji i njegovom sustavnom suzbijanju. Dok je u pripremi novi europski strateški dokument o ravnopravnosti spolova, jednakost mora ostati prioritet novoizabranoj Europskoj komisiji, a kako je europsko zakonodavstvo upravo tijelima za jednakost povjerilo pomoć žrtvama spolnog uznemiravanja na radnom mjestu i promicanje rodne ravnopravnosti, ove organizacije važni su protagonisti u osiguravanju učinkovite provedbe zakona i strategija.
Konferencijski dio drugog dana otvorili su Anne Gaspard iz Equineta te Birgit Van Hout iz UN-ovog regionalnog ureda za ljudska prava, dok je specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda za nasilje nad ženama Dubravka Šimonović, koja dugi niz godina aktivno radi na promicanju prava žena, nazočnima održala uvodni govor o odnosu diskriminacije žena i spolnog uznemiravanja, kao i njegovim glavnim uzrocima.
U nastavku susreta svoja svjedočanstva i iskustva podijelile su žene žrtve spolnog uznemiravanja koje su pomoć pronašle upravo u svojim nacionalnim tijelima za jednakost, a tijekom rasprave o mogućnostima i izazovima s kojima se te organizacije susreću, nedostatno prijavljivanje, manjak sredstava i neadekvatan zakonski okvir identificirani su kao neki od problema koje treba nadvladati kako bi se osigurala još efikasnija zaštita žrtava.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije