Zamjenica pučke pravobraniteljica Dijana Kesonja u utorak 24. rujna 2024. sudjelovala je na konferenciji o odgovornom poslovnom ponašanju u poljoprivredi održanoj u organizaciji Ministarstva gospodarstva u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Organizacijom za hranu i poljoprivredu (FAO) te Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), a vezano za primjenu Smjernica OECD-a i FAO –a za odgovorne lance opskrbe u poljoprivredi.

Kao jedna od panelistica zamjenica Kesonja pojasnila je ulogu institucije pučke pravobraniteljice vezano za temu odgovornog poslovnog ponašanja, usmjerenog na zaštitu ljudskih prava i očuvanje okoliša, i to kroz nekoliko mandata institucije.

Naime, kao nacionalna institucija za ljudska prava, pučka pravobraniteljica postupa prema javnom sektoru zbog povreda prava iz radnih odnosa, kao i zbog ostvarenja prava na čist, zdrav i održiv okoliš te prati zaštitu ovih prava. Kao središnje nacionalno tijelo za suzbijanje diskriminacije djeluje na suzbijanju nejednakosti u području rada i zapošljavanja u odnosu na javni i privatni sektor, a ujedno je i vanjsko tijelo za prijavljivanje nepravilnosti, odnosno zaštitu tzv. „zviždača“.

Zamjenica Kesonja ukazala je i da nedavno usvojena Direktiva EU-a o dužnoj pažnji za održivo poslovanje predstavlja pravno obvezujući instrument, za razliku od vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima te OECD-ovih Smjernica za dubinsku analizu odgovornog poslovnog ponašanja. To znači da su sve države EU-a dužne implementirati je u nacionalno zakonodavstvo, naglasivši i specifičnu poziciju naše zemlje koja se trenutno nalazi u procesu pristupanja OECD-u zbog čega mora ispuniti određene kriterije u području odgovornog poslovnog ponašanja, a istovremeno ima obvezu i uskladiti  zakonodavstvo sa spomenutom Direktivom.

Usvajanje Direktive i primjena potrebnih procesa, naglasila je zamjenica Kesonja, zasigurno će doprinijeti i jačanju poslovne klime, a svakako bi bilo dobro i razmisliti o usvajanju specifičnih sektorskih smjernica za rizične gospodarske grane, što je kao mogućnost predviđeno i međunarodnim instrumentima.

Zamjenica pravobraniteljice istaknula je i problem modernog ropstva, čiji je jedan od oblika prisilni rad, kojem je izloženo više od 25 milijuna ljudi, od kojih do čak 40 posto radi u privatnom sektoru. Iako mnogi  nisu svjesni postojanja modernog ropstva, to, nažalost, ne znači da ono ne postoji te je riječ o globalnom problemu kojeg je potrebno suzbiti.

Zamjenica Kesonja osvrnula se i na nedostatak radne snage u brojnim sektorima, zbog čega poslodavci sve češće zapošljavaju strane radnike, između ostaloga i iz udaljenih azijskih zemalja, i to putem agencija za posredovanje prilikom zapošljavanja. Pritom je bitno voditi računa da strani radnici ostvaruju jednaka prava kao i domaći radnici, da rade u dostojanstvenim i sigurnim uvjetima, da nisu izloženi nezakonitom plaćanju naknade za zapošljavanje i drugim negativnim učincima.

U panelu o globalnim standardima, uvoznim propisima, odgovornom poslovnom ponašanju u lancima opskrbe u poljoprivrednom sektoru, uz zamjenicu Kesonju sudjelovali su i Ljupka Maltar, načelnica Sektora iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Matija Žulj, izvršni direktor tvrtke Agrivi i član OECD-FAO savjetodavne skupine (AG) za odgovorne lance opskrbe u poljoprivredi, Nataša Mikuš Žigman, direktorica sektora poslovne održivosti i zelene transformacije u Podravci, Tamara Tarnik, voditeljica okolišnog, društvenog i korporativnog upravljanja (ESG) tvrtke Cromaris, uz moderatoricu Natašu Novaković, direktoricu za ESG Hrvatske udruge poslodavaca.

Više informacija o ostvarivanju prava na rad te pravu na čist, zdrav i održiv okoliš možete saznati i u Izvješću pučke pravobraniteljice.