Zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić sudjelovala je 6. 2. 2025. godine u Zagrebu na konferenciji „Kažnjavanje siromaštva: Prisilni rad korisnika socijalne pomoći“. Konferenciju su organizirali Centar za mirovne studije i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek u sklopu EU projekta Impact4Values.

Cilj je bio upozoriti na negativne posljedice koje mjera rada za opće dobro ima na osobe koji su se obavezne tom radu odazvati – korisnike zajamčene minimalne naknade, a to su osobe u najtežim oblicima siromaštva.

Pučka pravobraniteljica o tome ima saznanja iz pritužbi primatelja zajamčene minimalne naknade, kao i terenskih obilazaka i razgovora s područnim uredima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, kao i gradovima i općinama, naglasila je zamjenica Vlašić. Zato će pučka pravobraniteljica u sklopu izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi koje su u tijeku, predložiti da se ova mjera ukine jer je protivna jamstvu prava na rad i prava na pravedne i povoljne uvjete rada iz Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima.

Riječ je o obliku prisilnog besplatnog rada, jer su primatelji zajamčene minimalne naknade obavezni odazvati se pozivu na rad za opće dobro i gube naknadu ako to ne učine. No, iznos zajamčene minimalne naknade nije ni blizu dovoljan za osnovne životne potrebe – plaćanje režija, stanarine, osiguravanje hrane. Zamjenica Vlašić naglasila je da zajamčena minimalna naknada neće nikome omogućiti da ostane bez stana niti da stavi hranu na stola svaki dan. Naime, trenutno osnovica za izračun ove naknade iznosi 160 eura na mjesec, a stvarni iznos ovisi o tome kojoj kategoriji netko pripada.

Pritužbe su pokazale da su neki građani izgubili ovu naknadu jer se zbog zdravstvenog stanja nisu mogli odazvati pozivu, a iznimka za takve situacije nije bila predviđena. Isto tako, ovu mjeru ne provode svi gradovi i općine, već samo neki, pri čemu trenutno u praksi neke građane zovu više puta, a neke niti jednom, bez jasnih razloga i kriterija, pa dolazi do nejednakosti pred zakonom u primjeni mjere diljem RH.

O negativnim učincima ove mjere na najsiromašnije građane govorili su i drugi sudionici rasprave:  Mirjana Zvekić Pohanić, socijalna radnica iz Zagreba koja je govorila o primjerima iz svoga rada, Natalija Havelka iz Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, koji pruža besplatnu pravnu pomoć osobama koje žive u velikom siromaštvu, Zorana Uzelac Bošnjak iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba te Danilo Ćurić iz inicijative A11 koji je govorio o zagovaranju ukidanja ove mjere na prostoru Republike Srbije.

Negativan učinak ove mjere na najsiromašnije građane pokazuje i analiza pripremljena u sklopu ovog projekta, koju je uvodno predstavila Tea Radović iz Centra za mirovne studije. Analiza je potvrdila nejednakost građana pred zakonom, s obzirom na to da barem 68% jedinica lokalne samouprave ovu mjeru ne provodi. Istovremeno, u onima koje to provode je tijekom godinu i pol dana 91 osoba ostala bez zajamčene minimalne naknade jer se nije odazvala pozivu na rad za opće dobro.