Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter sudjelovala je na sjednicama  Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo te Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina  koji su 11. i 12. 2. 2025. godine raspravljali o Nacrtu konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima. Sabor će o njemu glasati 21. 2. 2025. godine.

 

Izmjene i dopune idu u dobrom smjeru, no trebalo ih je donijeti ranije

Kao opunomoćenica Hrvatskog sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda te kao središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije, pravobraniteljica je i tijekom prošle godine komentarima doprinosila pripremi što boljeg zakonskog rješenja. Zakon o strancima ključni je propis kojim se, između ostaloga, uređuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca (državljana trećih zemalja) u Hrvatskoj i bilo ga je potrebno donijeti i znatno ranije, osobito zbog situacija do kojih je dolazilo nakon velikog porasta broja radnika iz trećih zemalja od kada su ukinute kvote.

S obzirom na probleme u pritužbama stranih radnika pravobraniteljici, u situacijama kada poslodavci nisu poštovali prava radnika, pozitivno je što se produljuje trajanja dozvole za boravak i rad s jedne na tri godine, olakšava promjena poslodavca i zanimanja unutar trajanja važeće dozvole za boravak i rad te reguliraju uvjeti smještaja radnika državljana trećih zemalja. Predložene izmjene trebale bi dovesti do učinkovitijeg provođenja postupaka te do veće zaštite radnika državljana trećih zemalja, a što bi trebalo doprinijeti i boljem radnom okruženju za domaće radnike u uvjetima trenutne situacije na tržištu rada.

Iako su neki prijedlozi pučke pravobraniteljice prihvaćeni i uvršteni u Nacrt konačnog prijedloga Zakona između prvog i drugog čitanja, pravobraniteljica je na saborskim odborima još jednom iznijela i one koji nisu. Neke od njih izdvajamo ovdje.

 

Omogućiti pravo na učinkoviti pravni lijek u žurnim situacijama

Ako Zakon bude usvojen u ovom obliku, radnici neće moći uložiti žalbu protiv rješenja MUP-a o zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i rad, već će morati pokrenuti upravni spor.

No, kada se radi o žurnim situacijama bilo bi učinkovitije da imaju na raspolaganju mogućnost odlučivanja putem drugostupanjskog tijela, koje bi takvu odluku donijelo brže nego će to biti moguće u sudskom postupku. Na primjer, radni i boravišni status državljana trećih zemalja koji podnose zahtjeve za izdavanje dozvole za boravak i rad na sezonskim poslovima potrebno je žurno rješavati. U slučaju mogućnosti podnošenja isključivo upravne tužbe, odnosno pokretanja upravnog spora kao elementa pravne zaštite, zbog dugotrajnosti sudskih postupaka ti će radnici u praksi biti onemogućeni u obavljanju ovih poslova.

 

Radnik ne treba snositi posljedice za postupke poslodavca

Predloženi su i novi uvjeti za ukidanje dozvola za boravak i rad, pri čemu i dalje ostaje da će radnik ostati bez  nje i u situacijama za koje je odgovoran poslodavac, primjerice kad ne isplaćuje plaću ili doprinose, ne poštuje propise o radu, obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju i druge propise.

Pučka pravobraniteljica zaprimila je niz pritužbi stranih radnika kojima poslodavci nisu isplatili plaću, nisu ih prijavili na obvezno zdravstveno i mirovinsko osiguranje, nisu platili doprinose i slično. Neki su ukazivali i na nezakoniti i neplaćeni prekovremeni rad, pa čak i na prijetnje nakon što su tražili ostvarenje svojih prava iz radnog odnosa. Dio radnika je također naveo da se boje prijaviti poslodavca i tražiti zaštitu svojih prava, kako ne bi ostali bez dozvole za boravak i rad, a time bili obavezni napustiti Hrvatsku.

U opisnim slučajevima, u kojima dolazi do ukidanja dozvole za boravak i rad iz razloga za koji je odgovoran poslodavac, strani radnici dužni su napustiti Republiku Hrvatsku. Stoga je važno da im se omogući adekvatno prijelazno razdoblje u kojem mogu tražiti novi posao. U tim situacijama se stranom radniku pruža dodatna zaštita na način da će primiti prethodnu obavijest da se vodi postupak ukidanja zbog uvjeta za koje je odgovoran poslodavac, a kako bi radnik na vrijeme iskoristio zaštitni mehanizam koji mu omogućava nezaposlenost (ostanak na teritoriju temeljem dozvole za boravak i rad koja se neće automatsku ukinuti te pronalazak novog poslodavca u vremenskom razdoblju od najduže 60 dana).

To bi moglo biti adekvatno rješenje, no radi učinkovitosti takve obavijesti treba propisati rok između dostave obavijesti i ukidanja dozvole za boravak i rad, odnosno razdoblje u kojem može tražiti novog poslodavca. Također treba propisati i sadržaj obavijesti, uključujući upoznavanje radnika s posljedicama pokrenutog postupka, kako bi pravovremeno poduzeli radnje radi ostanka u Hrvatskoj.

 

Država treba donijeti imigracijsku politiku

Ovim prijedlogom izmjena i dopuna briše se članak 246. trenutno važećeg Zakona o strancima koji je nalagao donošenje sveobuhvatne imigracijske politike. Kao razlog navodi da je Strategija demografske revitalizacije RH do 2033. godine šireg obuhvata i pokriva pitanja koja su ključna za budući razvoj Hrvatske, te da se dokument koji se odnosi na relevantne politike useljavanja planira donijeti unutar Strateškog cilja 2. Uravnotežena mobilnost stanovništva, u formatu Nacionalnog plana migracije RH.

Ipak, ovim se izmjenama miče zakonska obvezu donošenja (barem) imigracijske politike i rokova unutar kojih ju je potrebno donijeti.

Pučka pravobraniteljica već godinama ukazuje na nepostojanje sveobuhvatnih migracijskih i integracijskih strategija i planova, a u godišnjem izvješću za 2022. godinu preporučila je Vladi da što skorije usvoji migracijsku politiku, kao i da usvoji (novi) Akcijski plan za integraciju osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom. Vlada se u Mišljenju na Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. godinu nije osvrnula na ovu preporuku. Stoga je pravobraniteljica još jednom, vezano za brisanje članka 246. Zakona o strancima, ukazala na važnost pravovremenog i istovremeno dugoročnog promišljanja i strateškog planiranja vezano za područje migracija te u pogledu s migracijama poveznim integracijskim politikama i mjerama.

 

Usklađivanje s europskim zakonodavstvom

Pozitivno je i što se ovim izmjenama i dopunama predlaže produženje važenja „plave karte EU-a“ s 24 na 48 mjeseci te olakšavanje uvjeta za dobivanje „plave karte EU-a“ osobama u IT sektoru, čime Hrvatska u nacionalno zakonodavstvo prenosi Direktivu o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu zapošljavanja visokokvalificiranih radnika*. Istovremeno, ipak treba podsjetiti da je za to rok istekao još 18. 11. 2023. godine te je zbog Europska komisija upozorila Hrvatsku.

Isto tako, ove izmjene i dopune bile su prilika i za prenošenje još jedne Direktive** koja je već stupila na snagu (iako rok za implementaciju istječe iduće godine), a koja uređuje ista pitanja kao i neke od sada predloženih izmjena Zakona o strancima, ali uz viši standard zaštite odnosno na povoljnije načine za radnike državljane trećih zemalja. Stoga će se do kraja godine opet morati ići u izmjene Zakona o strancima, što je i predviđeno Planom zakonodavnih aktivnosti Vlade RH za 2025. godinu.

 

Ostale komentare pučke pravobraniteljice možete vidjeti na snimci rasprave na Odboru za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo. Izvješće o raspravi na Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina pročitajte ovdje.

 

*Direktiva (EU) 2021/1883 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2021. godine o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu zapošljavanja visokokvalificiranih radnika

**Direktiva (EU) 2024/1233 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. travnja 2024. o jedinstvenom postupku obrade zahtjeva za izdavanje jedinstvene dozvole za boravak i rad državljanima trećih zemalja na državnom području države članice te o zajedničkom skupu prava za radnike iz trećih zemalja koji zakonito borave u državi članici