Hrvatski sabor usvojio je u prvom čitanju prijedloga dva zakona koja su dio reforme javne uprave – Zakona o državnim službenicima i Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama. Oni su iznimno važni jer uvode nosi sustav regulacije plaća u državnoj službi i javnim službama te uređuju specifična prava i obveze iz radnog odnosa svih državnih službenika i namještenika.

Kako bismo doprinijeli da ovi zakoni, koji imaju izravan učinak i dugoročne posljedice na široki krug građana i njihova prava, budu što kvalitetniji, dali smo niz komentara u javnom savjetovanju. Mišljenje na Prijedlog Zakona o državnim službenicima dostavili smo i saborskom Odboru za Ustav, poslovnik i politički sustav, dok smo mišljenje na oba prijedloga zakona dostavili Odboru za rad i socijalno partnerstvo. Pri tom, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter i zamjenica Dijana Kesonja sudjelovale su 3. srpnja 2023. na raspravama ovih odbora i iznijele dane komentare.

U ovom tekstu donosimo komentare na Prijedlog Zakona o državnim službenicima, dok one na Prijedlog Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama možete pronaći ovdje. Drago nam je da je otprilike polovica naših komentara prihvaćena u javnom savjetovanju i unesena u prijedloge zakona, no i dalje ima mjesta za poboljšanja, o čemu više pišemo u nastavku (za Prijedlog Zakona o državnim službenicima) i ovdje (za prijedlog Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama).

Odrediti rok u kojem čelnik tijela mora odgovoriti na predstavku ili pritužbu

Potrebno je definirati rok u kojem državni službenik ima pravo dobiti odgovor na predstavku ili pritužbu koju uputi čelniku tijela. U trenutnom Prijedlogu Zakona je predviđen „primjereni rok“, no potrebno ga je definirati, kako radi pravne sigurnosti i prevencije različitog tumačenja „primjerenog roka“, tako i zbog sprečavanja odugovlačenja s dostavom odgovora.

Naime, o tom odgovoru može ovisiti i korištenje drugih pravnih sredstava zaštite državnog službenika.

Unaprijediti zaštitu službenika od nezakonitih rješenja o premještaju, plaći…

U radu na pritužbama po kojima radimo istaknuo se problem „začaranog kruga“ koji onemogućava učinkovitu zaštitu državnih službenika od nezakonitih rješenja – o prijemu u državnu službu, rasporedu na radno mjesto, premještaju, napredovanju, plaći, stavljanju na raspolaganje te prestanku državne službe. Kada državni službenik Odboru za državnu službu uloži žalbu na takvo rješenje, ona ne odgađa njegovo izvršenje, a predviđeno je da tako i ostane.

Problem je što,  kada Odbor poništava rješenja i vraća ih na ponovni postupak, u ponovljenom postupku državna tijela znaju ponovno donositi ista ili slična rješenja koja Odbor zatim opet poništava. To može trajati godinama, pa je ovaj postupak potrebno unaprijediti i propisati da je rješenje moguće vratiti na ponovni postupak maksimalno dva puta.

Omogućiti prijavu za posao i onima koji nemaju Internet ili računalo

Načelno je pozitivno što se jača objektivnost i transparentnost zapošljavanja u državnoj službi uvođenjem centraliziranog sustava za zapošljavanje. Predviđen je informacijski sustav putem kojeg će se, između ostalog, podnositi prijave na javni natječaj, provoditi testiranja kandidata i pozivati ih na intervju.

Cijeli proces će detaljnije biti uređen uredbom Vlade RH, no već sada je potrebno voditi računa da se digitalizacijom, odnosno automatiziranim sustavom odlučivanja, ne isključuju osobe slabijeg socio-ekonomskog položaja ili one koje žive u ruralnim područjima, odnosno kandidati koji nemaju pristup internetu ili osobnom računalu. Kriterije za ocjenjivanje propisati zakonom, ne uredbom

Postupak ocjenjivanja učinkovitosti rada u državnim i javnim službama također će biti propisan uredbama Vlade RH, no osnovni kriteriji za ocjenjivanje trebali bi biti propisani Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama. Uredbe bi trebale propisati postupak i način ocjenjivanja koji bi se razlikovao ovisno o tome radi li se o državnoj službi ili javnim službama, uzimajući u obzir specifičnosti svake od ovih službi.

Uz to, zbog specifičnosti poslova pojedinih državnih tijela, potrebno je i pravilnikom utvrditi posebne kriterije za ocjenjivanje učinkovitosti rada službenika i namještenika u tim tijelima. Pravilnik bi donosio čelnik tijela, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za službeničke odnose, uz kriterije određene Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama.

Dodatno urediti rad Povjerenstva za odlučivanje o prigovorima na ocjene

Kako bi rad Povjerenstva za odlučivanje o prigovorima na ocjene bio transparentan, učinkovit i brz, potrebno je zakonom propisati kriterije po kojima se imenuju članovi, njihov minimalni broj i razloge za njihovo razrješenje. Također je potrebno povećati broj predstavnika radnika u Povjerenstvu na najmanje dva i omogućiti njihov izbor i u tijelima u kojima ne djeluje sindikat.

Naime, predviđeno uređivanje ovih pitanja internim aktima svakog pojedinog tijela vodi različitim kriterijima za sastav i imenovanje članova Povjerenstava, a time i nejednakom postupanju prilikom rada i odlučivanja.

U konačnici, otvoreno je i pitanje kako će se osigurati samostalnost rada i odlučivanja Povjerenstva, obzirom da isto osniva čelnik tijela, koji ujedno i ocjenjuje službenike, što posredno može utjecati na objektivnost rješavanja prigovora.

U nastavku donosimo i neke od komentara koji su uvaženi u javnom savjetovanju i uneseni u Prijedlog Zakona:

  • dodatno je definirano da se službenik, nakon korištenja dopusta, odnosno upućivanja na rad u tijela Europske unije ili međunarodnih organizacija, ima pravo vratiti na isto ili drugo odgovarajuće radno mjesto, vodeći računa o njegovom stručnom znanju, radnom iskustvu i kompetencijama
  • javni natječaji za prijam u državnu službu, ali i o njegovoj obustavi, objavljivat će se i na internetskoj stranici tijela koje zapošljava, ne samo tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose putem Centraliziranog sustava za zapošljavanje. Ovo smo predložili zbog veće transparentnosti rada državnih tijela, ali i kako bi se na prijavu na određeni natječaj potaknulo osobe koje su zainteresirane upravo za rad u određenom državnom tijelu i za koje se pretpostavlja da prate internetske stranice upravo tog tijela
  • za premještaj u drugo tijelo po potrebi službe bit će potrebna suglasnost službenika. Ovo je važno jer bi premještaj koji službenik ne želi mogao dovesti do kršenja prava u području rada, a ako je riječ o udaljenijem mjestu, mogao bi negativno utjecati i na osobni i obiteljski život službenika

 

Kratak rok za javno savjetovanje

Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću kod ovog Prijedloga Zakona, kao i kod Prijedloga Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, trajalo je svega 15 dana. Ovaj rok je prekratak, prije svega jer je riječ o iznimno važnim zakonima.

Dodatno, iznimno je zahtjevno u tako kratkom roku komentirati dva zakona koja su pravno i sadržajno povezana. Stoga bi se ubuduće trebalo omogućiti rok od 30 dana za sudjelovanje javnosti u savjetovanju.

Sve naše komentare na Prijedlog Zakona o državnim službenicima i odgovor Ministarstva pravosuđa i uprave možete pronaći ovdje.