Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter sudjelovala je 29. rujna 2021. na sjednici Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora, na kojoj je ministar pravosuđa i uprave, Ivan Malenica, kao predstavnik predlagatelja, predstavio Nacrt prijedloga zakona o referendumu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada RH.

Sudjelujući u raspravi, pravobraniteljica je istaknula kako Prijedlog zakona, za razliku od trenutno važećega Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave, detaljno propisuje procedure te tako doprinosi pravnoj sigurnosti. Posebno pozitivnim ocijenila je uvođenje dijaloga između suprotstavljenih strana, političke vlasti s jedne i narodnih inicijative s druge strane, kroz institut protuprijedloga (izravnoga i neizravnoga). Naime, institut referenduma do sada je znao biti sredstvo podjela i polarizacije u društvu, a uvođenjem dijaloga i nastojanjem za postizanjem dogovora trebala bi se umanjiti razina polarizacije i napetosti koju različite referendumske inicijative mogu unijeti  u društvo.

Unatoč tome što je u Prijedlogu zakona smanjen prag birača koji moraju izaći na lokalni referendum da bi mogao biti uspješan, s dosadašnje natpolovične većine na trećinu, istaknula je i kako bi upravo krutost procedura mogao korištenje lokalnih referenduma ostaviti na dosadašnjoj, nezadovoljavajućoj razini. Naime, do sada je u RH provedeno svega 15-ak lokalnih referenduma, od kojih su tek tri bila uspješna.

Unatoč pozitivnoj ocjeni zakonskog prijedloga, koji stremi najboljim rješenjima u pravnom okviru kojeg postavlja Ustav i u njemu formulirane odredbe o referendumu, pravobraniteljica je istaknula kako adekvatno reguliranje instituta referenduma u Hrvatskoj neće biti moguće bez promjene Ustava, kao i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu.

Naime, glavna zamjerka važećeg normiranja referenduma je nepostojanje „cenzusa“ birača koji su pristupili državnom referendumu da bi mogao biti uspješan. Iz aspekta pučke pravobraniteljice, kao opunomoćenice Hrvatskog sabora za zaštitu ljudskih prava i sloboda, posebno je važno je li moguće i potrebno izmjenom Ustava, iz kruga pitanja o kojima se može odlučivati na referendumu izuzeti ljudska/manjinska prava, s obzirom da inicijative ponekad streme smanjivanju dostignutog stupnja ovih prava, a imajući u vidu opasnosti populizma i nedovoljno visoku svijest javnosti o važnosti zaštite ljudskih i manjinskih prava te općenito niske razine ustavne pismenosti.

Naravno, vezano za referendumska pitanja koja se tiču ljudskih/manjinskih prava ključnu ulogu ima i nadalje će imati Ustavni sud.  Međutim, pravobraniteljica je ukazala i kako bi izmjenama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu bilo korisno omogućiti prethodnu kontrolu ustavnosti referendumskog pitanja. Time bi se preveniralo nepotrebno trošenje resursa, ali i podizanje tenzija u društvu oko pitanja čija je ustavnost sporna, odnosno vezano za referendume koji se na kraju neće održati jer su referendumska pitanja neustavna.

Tijekom sjednice raspravljalo se i o mogućnosti internetskog prikupljanja potpisa, odnosno putem sustava e-građani, što je tema o kojoj će biti još rasprava i mogućnost koja dolazi u skoroj budućnosti.