Tijekom protekla dva desetljeća, Europski parlament postavio je temelje zaštite jednakosti u Europi usvajanjem dviju Direktiva, one o rasnoj jednakosti (2000/43/EC) kao i o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju poslova (2000/78/EC). Njima je postojeća zabrana diskriminacije temeljem spola proširena i na osnove etničkog podrijetla, rase ili boje kože, dobi, vjere, invaliditeta te spolne orijentacije. Time je Europa od diskriminacije štitila veći broj svojih građana, a takav sustav antidiskriminacijskog zakonodavstva pružio je kvalitetan, efikasan i sudskom praksom afirmiran sustav zabrane diskriminacije, posebno u području rada i zapošljavanja.

Prilika za značajan korak prema pravednijem i inkluzivnijem društvu

Usvajanjem tzv. Horizontalne direktive, kojom bi se postojeća zabrana diskriminacije temeljem dobi, invaliditeta, vjere i spolne orijentacije pri zapošljavanju i radu proširila i na područja poput socijalne zaštite, obrazovanja ili pristupa robi i uslugama, Europska unija ima priliku učiniti značajan korak prema stvaranju pravednijeg i inkluzivnijeg društva. Njome bi se ojačalo suzbijanje diskriminacije temeljem ovih osnova, kao i višestruke diskriminacije, a proširio bi se i mandat tijelima za jednakost. Međutim, njezino usvajanje čeka se još od 2008., iako bi pozitivno utjecalo na živote milijuna Europljana.

Horizontalna direktiva, kao i ostale aktualnosti vezane za europsko antidiskriminacijsko zakonodavstvo, bile su teme online okruglog stola koji je Europska mreža tijela za jednakost (Equinet) organizirala 14. listopada 2020. u suradnji sa zastupnicom Europskog parlamenta Alice Bah Kuhnke. Cilj je bio dati osvrt na trenutno stanje pravnog okvira EU u postizanju jednakosti, skrenuti pozornost zakonodavcima na potencijalna područja poboljšanja provedbe postojećih direktiva o jednakosti te identificirati moguće inicijative u tom smjeru u nadolazećem razdoblju.

„Aktualni događaji, uključujući pandemiju bolesti COVID-19 te globalni pokret protiv sistemskog rasizma, pokazali su kako je upravo sada jednakost važnija nego ikad prije i upravo ona mora biti u središtu novih politika i zakonodavnih rješenja” – poručila je Tena Šimonović Einwalter, zamjenica pučke pravobraniteljice i predsjedavajuća Equineta, otvarajući okrugli stol. „Potrebni su snažni zakoni kako bi se osigurala potpuna zaštita svim stanovnicima EU, posebno u kriznim vremenima. Uzimajući u obzir naučeno iz ove godine i posljednjih desetljeća, moramo napraviti iskorak u stvaranju jakog, cjelovitog i uključivog zakonodavnog okvira kako niti jedan pojedinac ne bi bio zaboravljen. Pritom, snažno zakonodavstvo traži i snažna tijela za jednakost, koja bi uistinu mogla pomoći u ostvarivanju danih obećanja”, zaključila je Šimonović Einwalter.

Alice Bah Kuhnke, europarlamentarka iz Švedske i izvjestiteljica Komisije za Horizontalnu direktivu, upozorila je na porast diskriminacije, posebice u okolnostima jačanja ekstremne desnice u Europi. Istovremeno, pokreti poput „Black Lives Matter” dodatno su potaknuli ideju jačanja zakonodavnog okvira zaštite od diskriminacije. Europi trebaju propisi koji prepoznaju ulogu višestruke diskriminacije i intersekcionalnog pristupa diskriminaciji i vrijeme je da se ukine hijerarhija diskriminacijskih osnova kako bi svi građani Europe uživali jednaku zaštitu svojih osnovnih prava, naglasila je.

U daljnjoj raspravi sudjelovali su i zastupnici Europskog parlamenta Maria Walsh, Malin Björk, Robert Biedroń, Radka Maxová, predstavnik povjerenice Europske komisije za jednakost Silvan Agius, kao i čelnici europskih tijela za jednakost i ostali stručnjaci. Složili su se oko važnosti usvajanja Horizontalne direktive kao sljedećeg koraka u zaštiti od diskriminacije, ali i glede potrebe učinkovitijih sankcija u antidiskriminacijskim sudskim postupcima, bolje primjene postojećih zakonskih rješenja te jačanja nacionalnih tijela za jednakost. „Komisija ne namjerava povući Horizontalnu direktivu ili je učiniti slabijom. Sada kada imamo i prvu povjerenicu za jednakost, intersekcionalnost stavljamo na dnevni red i poručujemo da je za jednakost potrebno učiniti više“, rekao je Silvan Agius, predstavnik povjerenice za jednakost.

Suzbijanje diskriminacije u Hrvatskoj

Dok se na europskoj razini vode rasprave o zabrani diskriminacije temeljem spomenutih osnova i izvan područja rada i zapošljavanja, Hrvatska se može pohvaliti Zakonom o suzbijanju diskriminacije koji pruža zaštitu od diskriminacije po čak 17 osnova. One uključuju rasu ili etničku pripadnost ili boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovno stanje, članstvo u sindikatu, obrazovanje, društveni položaj, bračni ili obiteljski status, dob, zdravstveno stanje, invaliditet, genetsko naslijeđe, rodni identitet, kao i izražavanje ili spolnu orijentaciju. Istovremeno, zaštita se pruža u svim područjima života, od obrazovanja, zdravstva, rada i zapošljavanja, pa do socijalne sigurnosti i sudjelovanja u kulturnom i umjetničkom stvaralaštvu.

Obratite nam se ako se osjećate diskriminirano

Isti Zakon određuje pučkog pravobranitelja kao središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije, a svi građani koji se osjećaju diskriminirano mogu nam se obratiti poštom (Savska 41/3, 10 000 Zagreb), e-mailom na info@ombudsman.hr ili telefonom na 01 4851 855 ili 4851 853.