* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2023. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji.

Pravo na javno okupljanje jedno je od temeljnih ljudskih prava koje je usko povezano s pravom na slobodu izražavanja i kojim se promiču politička, socijalna i nacionalna uvjerenja i ciljevi. Ustavom i EKLJP-om se štiti mirno okupljanje, dok se prema stavu ESLJP te Ustavnog sudaxxi, okupljanje neće smatrati mirnim ukoliko je organizirano s namjerom činjenja ili poticanja nasilja, ometanja javnog reda ili ako sudionici čine nasilna djela tijekom okupljanja.

Javna okupljanja, čak i kada sudionici nemaju nasilničke namjere, ponekad mogu predstavljati prijetnju javnom redu i miru. Stoga organizacija javnih okupljanja zahtijeva dogovor s nadležnim institucijama oko vremena, lokacije, regulacije prometa i drugih faktora. Ova pitanja mogu obuhvaćati sigurnost građana koji u prosvjedu sudjeluju, kao i onih koji u njima ne sudjeluju, zastoj prometa, pa čak i ekonomske gubitke onih na koje okupljanje može utjecati. Stoga obveza ishođenja prethodne prijave ne predstavlja miješanje u pravo na javno okupljanje, već se time omogućava pravovremeno poduzimanje mjera radi osiguranja mirnog karaktera okupljanja.

Bitno je omogućiti građanima i održavanje kontra prosvjeda, kako bi društvo moglo čuti različita stajališta. Država ima pozitivnu obvezu zaštititi pravo na slobodu okupljanja obiju skupina i pronaći najmanje ograničavajuća sredstva koja bi omogućila održavanje oba okupljanja, a ESLJP ukazuje da samo postojanje opasnosti sukoba suprotstavljenih skupina nije dovoljno da se događaj zabrani već se trebaju dati konkretne procjene potencijalnih razmjera opasnosti od nasilnih sukoba.

Prema medijskim natpisima u 2022. godini je održano više prosvjeda radnika, u javnom i privatnom sektoru. Izlaskom na ulice zaposlenici javnih službi, odgajatelji dječjih vrtića, pomoćnici u nastavi i komunalni radnici zalagali su se za bolje uvjete rada i povećanje plaća, liječnici za kvalitetnu reformu zdravstva, odnosno poboljšanje statusa pacijenata i liječnika, željezničari za očuvanje radnih mjesta, a radnici poslodavaca koji su završili u stečaju za isplatu otpremnina.

Prosvjedovale su i osobe s invaliditetom te roditelji djece s teškoćama u razvoju zbog novog Zakona o osobnoj asistenciji. Građani su prosvjedima iskazivali i neslaganje s bespravnom gradnjom na obali i uništavanjem obale (što je kulminiralo početkom 2023. prosvjedima radi prijedloga novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama). Stanovnici Zagreba su prosvjedima iskazivali nezadovoljstvo načinom zbrinjavanja otpada tražeći zatvaranje deponija, a prosvjedima se iskazivalo nezadovoljstvo i sporom obnovom nakon razornih potresa 2020. godine.

Održavana su javna okupljanja na kojima su se sudionici zalagali za zelenu tranziciju i obustavu iskorištavanja fosilnih goriva (Klimatski marš), ukazivali na problem femicida (Noćni marš), Povorka ponosa, Hod za život, Hod za slobodu te okupljanja muškaraca katolika koji mole na gradskim trgovima.

Iako u znatno manjoj mjeri, tijekom 2022. godine nastavljeni su prosvjedi zbog mjera donesenih radi suzbijanja epidemije bolesti COVID 19, koji su uvelike obilježili prethodne dvije godine i o kojima smo više pisali u ranijim izvješćima. Tako su 15. siječnja nastavljeni prosvjedi inicijative pod nazivom „Slobodni Zajedno“ protiv COVID potvrda, održani u 15 gradova, a u veljači u Zagrebu ispred zgrade HZJZ-a te u drugim gradovima ispred zgrada županija i općina, održani su prosvjedi protiv odluke MZO-a o obveznom testiranju djece u školama. Nastavno na prosvjede koji su u studenom i prosincu 2021. godine održavani u Zagrebu i drugim gradovima protiv tzv. COVID mjera, nastavili smo pratiti postupke na prekršajnim sudovima pokrenutim protiv organizatora tih okupljanja. Sukladno dostupnim sudskim odlukama, sudovi su organizatore prosvjeda kažnjavali za prekršaje temeljem Zakona o javnom okupljanju (ZJO) zbog neprijavljivanja okupljanja te zbog nepoduzimanja mjera osiguranja reda i mira.

Budući da se sudionici nisu pridržavali epidemioloških mjera obveznog korištenja maski za lice na otvorenom prostoru, na kojem zbog velikog broja okupljenih nije bilo moguće održavati fizičku distancu od najmanje 1,5 metara, sudovi su takva postupanja ocijenili prekršajem nepridržavanja javnog reda i mira iz ZJO.

Tijekom 2022. godine sud je novčano kaznio organizatoricu prosvjeda koji su se tijekom studenog 2021. održavali na Trgu svetog Marka u Zagrebu, jer osim što okupljanja nisu bila prijavljena te se sudionici nisu pridržavali epidemioloških mjera, sud navodi i kako je svjesno prekršena zabrana održavanja prosvjeda na udaljenosti manjoj od 10 metara od Hrvatskog sabora i Vlade RH, odnosno 20 metara od Ustavnog suda. Zabrana okupljanja na Trgu na kojem su smještene najvažnije državne institucije propisana je Zakonom o javnom okupljanju, te iz sigurnosnih razloga od listopada 2020. godine građani ne mogu pristupiti na ograđeni dio Trga. Iako su mirno okupljanje i javni prosvjed pod određenim uvjetima mogući na Trgu svetog Marka, GONG je upozorio kako već sama ograđenost prostora obeshrabruje organizaciju prosvjeda na Trgu, zalažući se za njegovo otvaranje.

Od 2020. godine pratimo postupanje nadležnih tijela prema sudionicima kontra prosvjeda koji se održavao u isto vrijeme kada i javno okupljanje kojemu su se protivili. Policija je prekinula performans kontra prosvjednika zbog bojazni od sukoba sudionika dvaju okupljanja te je podnijela optužni prijedlog protiv dvije osobe zbog neprijavljivanja javnog okupljanja. Sud je bez provođenja javne rasprave donio odluku o počinjenju prekršaja, obrazlažući da je optužni prijedlog utemeljen na neposrednom zapažanju ovlaštenih službenih osoba, odnosno djelatnika policije.

U vezi ograničenja javnih okupljanja za vrijeme pandemije, ESLJP je donio prvu odluku u predmetu Communauté Genevoise d’action syndicale (CGAS) protiv Švicarske (21881/20), u kojoj je utvrdio povredu prava na slobodu javnog okupljanja. Naime, u Švicarskoj je početkom pandemije, od sredine ožujka do kraja svibnja 2020. godine, bila je na snazi apsolutna zabrana javnog okupljanja, a Sud je, iako minimalnom većinom od četiri glasa s tri izdvojena mišljenja, utvrdio da takvo ograničenje nije bilo razmjerno. Tada je u razdoblju od 10 tjedana, što većina sudaca smatra dužim razdobljem, u potpunosti onemogućeno organiziranje ili sudjelovanje na javnim okupljanjima pod prijetnjom kaznene osude, a zaštita se nije mogla ostvariti u sudskom postupku.

ESLJP je 2022. godine donio odluku i povodom zahtjeva u predmetu Magdić protiv Hrvatske (17578/20) u kojem je podnositelj tvrdio da su mu odlukama Stožera povrijeđena prava na slobodu vjeroispovijedi, kretanja te na slobodu okupljanja. ESLJP je donio odluku o nedopuštenosti zahtjeva navodeći da je podnositelj propustio pokazati kako su točno mjere Stožera utjecale ili mogle izravno utjecati na njega pa ga se nije moglo smatrati žrtvom povrede konvencijskih prava.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022.:

Sloboda izražavanja i Pravo na zdravlje.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.