* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2021., koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2022. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji.

Tijekom 2021. godine nastavili smo zaprimati pritužbe i pratiti primjenu prava na javno okupljanje tijekom epidemije bolesti COVID-19, kao i postupanje inspektora civilne zaštite prilikom nadzora nad pridržavanjem epidemioloških mjera na javnim okupljanjima te sankcioniranja organizatora prosvjeda. Pravo na javno okupljanje jedno je od temeljnih ljudskih prava koje doprinosi političkom sudjelovanju građana u javnom životu te jačanju građanskog aktivizma.

Navedeno pravo omogućuje slobodu izražavanja uključujući i neslaganja s odlukama vlasti te je pozitivna obveza države osigurati učinkovito uživanje slobode okupljanja. Pritom, ovo pravo nije apsolutno i može se ograničiti, vodeći računa da je takvo ograničenje razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.

Također je zabranjeno na javnim okupljanjima poticati na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju te bilo koji oblik nesnošljivosti. Stoga treba postići ravnotežu između zaštite prava na javno okupljanje s jedne strane, te zaštite sloboda i prava drugih, pravnog poretka, javnog morala i zdravlja, s druge. ESLJP u svojim odlukama vezano uz pravo javnog okupljanja ističe da bi ograničenje trebalo podvrgnuti najozbiljnijem ispitivanju od strane suda te se pri razmatranju razmjernosti mjere treba uzeti u obzir i njezin odvraćajući učinak.

Epidemiološke mjere, a posebice uvođenje EU digitalnih COVID potvrda krajem godine, dovelo je do javnih prijepora i uličnih prosvjeda, kako diljem Europe, tako i u RH. Prosvjedi su u nekim europskim gradovima eskalirali i doveli do nasilja između prosvjednika i policije pa i privremene zabrane prosvjedovanja u pojedinim državama, što u RH nije bio slučaj. Iako je sukladno ZJO javni prosvjed potrebno prethodno prijaviti, neki organizatori to nisu činili, zbog čega je policija podnosila optužne prijedloge protiv organizatora neprijavljenih javnih okupljanja.

Tijekom epidemije organizacija okupljanja u velikoj se mjeri preselila na društvene mreže te su se kao organizatori pojavljivale i različite inicijative. Neprijavljena okupljanja zabilježena su i ispred bolnica i škola, gdje je zabranjeno prosvjedovati, a zabrinjava i što se na nekim prosvjedima prijetilo i zastrašivalo osobe koje rade posao od javnog interesa, kao što su zdravstveni i medijski djelatnici te zaposlenici u školama.

MUP je izvijestilo kako najbrojniji prosvjed održan 20. studenog protiv epidemioloških mjera i uvođenja COVID potvrda nije bio prijavljen, nije bilo voditelja, redara, niti se moglo utvrditi tko je organizator. S obzirom da Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (ZZPZB) propisuje sankcije samo ako je organizator okupljanja pravna osoba, nisu postojali uvjeti za daljnje postupanje iz nadležnosti civilne zaštite. Policija je protiv dvije osobe podnijela optužne prijedloge sukladno ZJO, jer kao fizičke osobe u svojstvu organizatora nisu prijavile javno okupljanje niti poduzele mjere osiguranja reda i mira. Dio sudionika iskoristio je prosvjed za iskazivanje ekstremističkih stavova, a daljnjim kriminalističkim istraživanjem utvrđena je osnovana sumnja da su dvije osobe počinile kazneno djelo javnog poticanja na terorizam.

Tijekom prosvjeda došlo je i do napada na novinare, o čemu više pišemo u poglavlju o slobodi izražavanja. Zbog nepoduzimanja potrebnih mjera radi osiguranja reda i mira, protiv organizatora odnosno voditelja prosvjeda održanog 20. ožujka u pet hrvatskih gradova pod nazivom „Svjetska povorka za slobodu i demokraciju“ u organizaciji jedne građanske inicijative, podneseni su optužni prijedlozi temeljem ZJO.

U veljači 2021. godine održan je prosvjed pod nazivom „Krik poduzetnika“ te su mediji objavili
priopćenje organizatora prosvjeda u kojem je iznijeto da je na prosvjedu sudjelovalo preko pet tisuća ljudi koji su se pridržavali epidemioloških mjera. Međutim, mediji su naknadno objavili i prekršajne naloge podnesene od strane Područnog ureda CZ Zagreb kojim su izrečene novčane kazne organizatoru i odgovornoj osobi radi nepridržavanja epidemioloških mjera.

Tijekom 2021. godine obraćali su nam se građani navodeći da se epidemiološke mjere nejednako primjenjuju te da se na sprovodima pojedinih javnih osoba toleriralo okupljanje znatno većeg broja osoba od tada dozvoljenog, a na kojima su sudjelovale i osobe iz političkog života. Obratila nam se tako pritužiteljica radi nemogućnosti ispraćaja pokojne sestre u krugu cijele obitelji zbog ograničenja okupljanja uvjetovanih epidemiološkim mjerama, potaknuta sprovodom javne osobe na kojem je bio višestruko veći broj osoba od dozvoljenog, uz organizirani prijevoz. Navedeno je doživjela kao nepravdu, percipirajući da propisi ne vrijede jednako za sve.

Na sprovodu javne osobe na kojem se okupilo više od 1.000 osoba, Ravnateljstvo CZ PU Zagreb izdalo je prekršajni nalog protiv organizatora pravne osobe i njezine odgovorne osobe, radi nepridržavanja epidemioloških mjera kojima se ograničava broj osoba na okupljanjima. Nakon donošenja oslobađajuće presude, postupak je po žalbi pred drugostupanjskim sudom. Prema podatcima Ravnateljstva CZRH, radi neprovođenja mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite u drugim slučajevima, također su podnošeni prekršajni nalozi protiv organizatora okupljanja te su uglavnom donošene osuđujuće presude.

Stoga nastavljamo pratiti postupanje sudova u predmetima pokrenutim protiv organizatora javnih okupljanja, kako bismo imali uvid u primjenu navedenih standarda u nacionalnoj sudskoj praksi.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021.: „Epidemija bolesti COVID 19: Utjecaj na zaštitu ljudskih prava i jednakost“, “Sloboda izražavanja” i „Policijski sustav“.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2021. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.