U organizaciji Kuće ljudskih prava i Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo 29. siječnja 2025. održao se skup „Izvještaj o vladavini prava: civilno društvo i sudjelovanje u procesima donošenja odluka“ na kojem je sudjelovala i zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić. Cilj događanja bio je osvrnuti se na nalaze i preporuke aktualnog Izvještaja o vladavini prava Europske komisije, a vezano uz njegov četvrti dio i sustav provjere i ravnoteže s fokusom na dio posvećen civilnom društvu i sudjelovanju u donošenju propisa i javnih politika.

Zamjenica Vlašić tom je prigodom istaknula značajnu ulogu civilnog društva u očuvanju i razvoju demokracije i vladavine prava, kao i sprječavanju povreda ljudskih prava građana na lokalnoj, nacionalnoj, ali i globalnoj razini, što je prepoznato i u UN-ovoj Deklaraciji o braniteljima prava.

Ukazala je i da se na razini EU-a sve češće govori i o preprekama s kojima se branitelji ljudskih prava suočavaju u svome djelovanju, pa tako uvjete za djelovanje organizacija civilnog društva, ali i ombudsmanskih institucija poput one pučke pravobraniteljice, Europska komisija redovito koristi kao jedno od mjerila za procjenu stanja vladavine prava u državama članicama.

Navela je i da je u prethodnom izvješću za Republiku Hrvatsku Komisija notirala nedostatak napretka u pripremi novog Nacionalnog plana stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva za razdoblje od 2023. do 2030. godine te potrebu za većim opsegom višegodišnjega financiranja organizacija civilnog društva.

Dodala je kako je upravo usvajanje Nacionalnog plana stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva i jedna od višegodišnjih preporuka pučke pravobraniteljice Vladi RH, a pravobraniteljica je preporučila i uvođenje dugoročnog institucionalnog i programskog financiranja aktivnosti organizacija civilnog društva u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije.

Nažalost, organizacije civilnog društva sve se više suočavaju i s raznim drugim preprekama u svom djelovanju, uz nedostatan institucionalni okvir i mogućnosti financiranja. Primjerice, nerijetko im se onemogućava stvarni sadržajni doprinos u procesima kreiranja javnih politika, iako bi u skladu s Preporukom EU-a o promicanju angažmana i djelotvornog sudjelovanja građana i organizacija civilnog društva u oblikovanju javnih politika, države članice trebale kreirati poticajno okruženje za njih, upravo s ciljem djelotvornog sudjelovanja u postupcima oblikovanja javnih politika.

Naime, prilikom provedbe savjetovanja s javnošću još uvijek se u velikoj mjeri ne uzimaju u obzir pristigli komentari pa se, primjerice 2023. godine, uopće nije odgovorilo na njih 20%, dok ih je 23% samo primljeno na znanje. Stoga bi tijela javne vlasti svakako trebala osigurati učinkovitu dvostranu komunikaciju s javnošću, ne samo potičući građane da sudjeluju u njima svojim mišljenjima i prijedlozima, već i davanjem obrazloženih odgovora na njih u mnogo većem broju, što je i preporuka pučke pravobraniteljice.

Uz zamjenicu Vlašić na događanju su sudjelovali i Jože Štrus iz Europske komisije, Waltraud Heller iz Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA), Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava, Lejla Šehić Relić iz DKolektiva, dok je raspravu moderirala Vanja Mladineo iz Centra Miko Tripalo.

Više o ovoj temi možete saznati u Izvješću pučke pravobraniteljice.