Organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International predstavila je svoje redovito godišnje izvješće za koje direktor ureda glavnog tajnika Amnesty Internationala Steve Crawhaw kaže da je još turobnije nego ona iz proteklih godina: „Svake godine bilježimo vrlo teške povrede ljudskih prava. No prošla je godina bila po svemu godina koja se ističe. I to po zlu. Toliko se stvari događalo istodobno: od Nigerije, preko Sirije i Pojasa Gaze pa sve do Ukrajine svjedoci smo užasnog nasilja koje su prouzročile kako državne snage tako i paravojne skupine. To je duboko uznemirujuće. Slučajevi povreda ljudskih prava prije su u porastu nego u padu.“
Što se Hrvatske tiče, Izvješće Amnesty Inernationala 2014/15 navodi nekoliko osnovnih područja: diskriminaciju pripadnika srpske i romske nacionalne manjine, prava LGBTQI osoba te neka pitanja koja proizlaze iz primjene međunarodnog prava.
Građani srpske nacionalnosti diskriminirani su pri zapošljavanju u javnom sektoru i povratu stanarskog prava na stanove koje su napustili tijekom rata 1991-1995. Referendumsko pitanje Stožera za obranu hrvatskog Vukovara o ćirilici Ustavni sud proglasio je neustavnim, a iako se referendumska inicijativa odnosila na cijelu Hrvatsku, skupina hrvatskih ratnih veterana posebno je tražila da se korištenje dvojezičnih natpisa na ćirilici zabrani u Vukovaru. Podsjeća da važeći zakon nalaže uporabu dvojezičnih ploča u područjima gdje manjine čine trećinu stanovništva, dok je Stožer to želio dopustiti tek ako manjina čini polovicu stanovništva.
Navode da Romi i dalje žive u odvojenim naseljima bez osnovne infrastrukture. Pozivaju se i na presudu Europskog suda za ljudska prava u predmetu Oršuš i drugi protiv Hrvatske jer mnoga romska djeca i dalje pohađaju odvojenu nastavu. Zbog diskriminacije na tržištu rada, naglašavaju da je značajno veća i nezaposlenost među Romima u usporedbi s drugim etničkim skupinama, a najviše su ugroženi žitelji ruralnih područja i mlade žene.
Kao pozitivne strane Amnesty izdvaja da je Ministarstvo branitelja predstavilo nacrt Zakona o žrtvama spolnog nasilja u Domovinskom ratu koji jamči psihosocijalnu i medicinsku pomoć, besplatnu pravnu pomoć i novčanu odštetu, no ne navodi iznos novčanog obeštećenja.
Isto tako, ističu da Hrvatska još nije ratificirala Međunarodnu konvenciju o zaštiti svih osoba od prisilnih nestanaka, a nije donesen ni cjelovit zakonski okvir za reguliranje statusa i obeštećenja svih civilnih žrtava rata.
Doneseni Zakon o životnom partnerstvu jamči osobama istospolne orijentacije jednaka prava kao i heteroseksualnim partnerima osim prava na posvajanje djece. Navode da Zakon uvodi instituciju “partnera-skrbnika” koji stječe roditeljsku skrb i sva prava i obveze koja iz toga proizlaze. Osvrću se i na tri uspješno održane parade ponosa te na odobren azil homoseksualcu iz Ugande.
Cjelovito Izvješće možete pročitati na: https://www.amnesty.org/en/annual-report-201415/
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije